TRUMP VS CLINTON Burna debata Hillary Clinton i Donalda Trumpa

Demokratska kandidatkinja na američkim predsjedničkim izborima Hillary Clinton i njezin republikanski suparnik Donald Trump sukobili su se u ponedjeljak oko pitanja ekonomije, vanjske i unutarnje politike, u prvoj predizbornoj predsjedničkoj debati tijekom koje su žustro raspravljali i često upadali jedno drugome u riječ. Nakon što su se rukovali i pozdravili s osmjesima na licu, dvoje […]

Demokratska kandidatkinja na američkim predsjedničkim izborima Hillary Clinton i njezin republikanski suparnik Donald Trump sukobili su se u ponedjeljak oko pitanja ekonomije, vanjske i unutarnje politike, u prvoj predizbornoj predsjedničkoj debati tijekom koje su žustro raspravljali i često upadali jedno drugome u riječ.

Nakon što su se rukovali i pozdravili s osmjesima na licu, dvoje kandidata brzo je počelo s napadima, Hillary Clinton je kritizirala Trumpovo plaćanje poreza, a newyorški milijarder je bivšu državnu tajnicu optužio da “samo priča, a ništa ne radi”.

Demokratska kandidatkinja na američkim predsjedničkim izborima Hillary Clinton optužila je u ponedjeljak svog republikanskog suparnika Donalda Trumpa za rasizam i izbjegavanje plaćanja poreza, tijekom prve predizborne predsjedničke debate održane na sveučilištu Hofstra na Long Islandu u državi New York.

 

Jesu li kandidati iskoristili prilike?

Trump, newyorški milijarder koji se prvi puta natječe na izborima za neku javnu dužnost, rekao je da dugogodišnje služenje Hillary Clinton u javnoj administraciji predstavlja “loše iskustvo” s vrlo malo rezultata, te je sugerirao da je njezino odbacivanje trgovinskog sporazuma s azijskim zemljama neiskreno.

Za Trumpa (70) je prva debata bila prilika da pokaže kako se može kontrolirati, dok je za Clinton (68), prema mišljenju analitičara, sučeljavanje bilo prilika da uvjeri birače da joj se može vjerovati. Preostaje da se vidi kako su birači ocijenili njihov nastup.

Dvoje kandidata je tijekom debate – prve od ukupno tri predviđena izravna sučeljavanja – žustro raspravljalo i često upadalo jedno drugome u riječ. Nakon što su se rukovali i pozdravili s osmjesima na licu, dvoje kandidata brzo je počelo s napadima, Hillary Clinton je kritizirala Trumpovo plaćanje poreza, a milijarder je bivšu državnu tajnicu optužio da “samo priča, a ništa ne radi”.

 

Donald i tajnica Clinton

Clinton i Trump su se međusobno optužili za prikrivanje istine i pozvali gledatelje da za detalje pogledaju njihove web stranice. Clinton je Trumpa oslovljavala s “Donald”, a on je nju oslovljavao s “tajnica Clinton”.

“Imam osjećaj da ću biti okrivljena za sve”, rekla je Clinton, prva žena koja je dobila predsjedničku nominaciju jedne od dviju velikih američkih političkih stranaka. “Zašto ne?”, odvratio je na to Trump.

Prva predsjednička debata izazvala je golemo zanimanje američke i svjetske javnosti. Izjednačena utrka za Bijelu kuću, te nepredvidljivi sukobi stilova dvoje rivala koji se dobro poznaju stvorili su veliki interes za potencijalno ključnu debatu za izbore koji se održavaju za šest tjedana, 8. studenoga.

Dvoje kandidata su se međusobno sukobili i oko teme koju je Trump godinama nametao – pitanja je li Barack Obama rođen u SAD-u. Američki predsjednik, koji je rođen na Havajima, objavio je 2011. svoj rodni list kako bi zaključio tu temu, a Trump je tek ovog mjeseca javno priznao da vjeruje da je Obama rođen u SAD-u.

 

Afera ‘rodni list’

“On je počeo svoju političku aktivnost na temelju rasističke laži da naš prvi crni predsjednik nije američki državljan. Za to nije imao baš nikakvog dokaza. Ali on je ustrajao. Ustrajao je godinu za godinom”, rekla je Clinton.

Trump je ponovio svoju optužbu da je neuspješna kampanja Clinton protiv Obame na izborima 2008. godine zapravo potaknula “aferu rodni list”. “Nitko nije poticao to pitanje, nitko nije mario za to … ja sam bio taj koji ga je natjerao da objavi rodni list i mislim da sam napravio dobar posao”, rekao je Trump.

Afroamerički glasači u velikoj mjeri podržavaju Clinton, a Trump je posljednjih tjedana pokušavao privuči crne birače rekavši da će imati koristi od njegove politike, te naglašavajući da politika Obame i Clinton nije pomogla crnim Amerikancima.

Pred kraj debate Trump je rekao da bivša državna tajnica Clinton nema fizičke izdržljivosti potrebne za predsjedanje državom. “Ona ne izgleda dobro, ona nema životne energije”, rekao je.

“Kao netko proputuje 112 zemalja, kad dogovori mirovni sporazum, prekid vatre, oslobađanje talaca … ili kad svjedoči 11 sati pred kongresnim odborom, tek tada može govoriti o izdržljivosti”, odgovorila je Clinton.

Na početku debate kandidati su iznijeli svoje suprotstavljene vizije razvoja gospodarstva. Clinton je kazala da Trumpov plan ekonomske politike favorizira najbogatije. “I to bi zapravo bila najekstremnija verzija, najveće porezne olakšice za najmanji postotak najbogatijih koje smo ikad imali u ovoj zemlji”, rekla je Clinton.

 

Trump ‘ima velik gubitak’?

Trump, nekretninski poduzetnik i bivša zvijezda reality televizije koja nikad nije obnašala neku izabranu političku dužnost, kritizirao je Clinton zbog njezine trgovinske politike, i rekao da bi ona odobrila kontroverzni trgovinski sporazum s azijskim zemljama iako se kao kandidat tome sporazumu protivi. “Bili ste u potpunosti za taj sporazum, a onda ste čuli što ja govorim, kako je sporazum loš, pa ste rekli ‘Pa, ja ne mogu s time pobijediti u debati’, a znate da kad biste pobijedili, odobrili biste taj sporazum”, rekao je Trump.

Clinton je odbacila kritike. “Dakle, Donalde, znam da živite u vlastitoj stvarnosti, ali to nisu činjenice”, rekla je Clinton.

Moderator Lester Holt jedva je uspijevao obuzdavati kandidate, dok se tema rasprave neočekivano prebacivala s trgovinske politike na borbu protiv Islamske države.

Clinton je kritizirala Trumpa jer nije objavio podatke o svojim prihodima i plaćanju poreza, ustvrdivši da to postavlja pitanja o njegovom stvarnom bogatstvu i je li on stvarno dobročinitelj kao što tvrdi da jest. Ona je ustvrdila da podaci iz nekoliko godina koje je objavio pokazuju da unatoč svome bogatstvu Trump nije uopće platio federalni porez na dohodak.

“To pokazuje da sam pametan”, odgovorio je Trump.

“Imam golemi dohodak”, rekao je u jednom trenutku Trump, dodajući da je vrijeme da zemlju vodi netko tko zna nešto o novcu.

Clinton je kritizirala Trumpa jer nije platio nekim poslovnim ljudima s kojima je njegova tvrtka imala ugovor. Naglasila je da je razgovarala s mnogim ljudima koje je njezin republikanski suparnik prevario. Trump je kazao da su se takvi incidenti s neplaćanjem dogodili kad posao nije bio obavljen kako treba.

I Clinton i Trump, za koje ankete pokazuju da su najnepopularniji kandidati za Bijelu kuću u povijesti, nadali su se da će iskoristiti debatu kako bi privukli glasove neodlučnih birača, te ispravili nedostatke iz svojih dosadašnjih kampanja.

 

Što pokazuju ankete?

Birači u SAD-u 8. studenog birat će novog predsjednika ili predsjednicu države.

Kad bi se izbori održali u ponedjeljak, Clinton bi osvojila 259 elektorskih glasova, sa šansom od 88 posto za osvajanje njih 270, čime bi osigurala pobjedu, stoji u anketi. Trump bi prema anketi osvojio 191 elektorski glas.

Anketa svakog tjedna ispituje stavove 15 tisuća Amerikanaca, procjenjuje rezultate po državama koji određuju elektorske glasove.

Taj rezultat predstavlja prvi napredak u anketama za Clinton u nekoliko tjedana. Prošli rezultati, objavljeni 16. rujna, dali su joj šansu od 61 posto za pobjedu, s 14 elektorskih glasova prednosti.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close