TONINO PICULA, ZASTUPNIK U EUROPSKOM PARLAMENTU: Sadržaj hrvatskog predsjedanja otvoreno je pitanje

Tonino Picula ostao je hrvatskim europskim zastupnikom, tako da će moći nastaviti sve poslove koje je radio u prethodnom  mandatu. To se, prije svega, odnosi na Tajništvo za otoke, projekte održivosti i povratka stanovništva u otočke zajednice. Jedan od najaktivnijih zastupnika, bivši ministar vanjskih poslova u SDP-ovoj vladi, bavi se i vanjskom politikom. Hrvatska uskoro […]

Tonino Picula ostao je hrvatskim europskim zastupnikom, tako da će moći nastaviti sve poslove koje je radio u prethodnom  mandatu. To se, prije svega, odnosi na Tajništvo za otoke, projekte održivosti i povratka stanovništva u otočke zajednice.

Jedan od najaktivnijih zastupnika, bivši ministar vanjskih poslova u SDP-ovoj vladi, bavi se i vanjskom politikom.

Hrvatska uskoro predsjeda Europskim vijećem, odnosno Europskom unijom na šest mjeseci. Možemo se nadati da smo spremni za taj korak, jer dojam baš nije takav. Dočekat će nas Brexit, koji je jedan ogromni kaos. Što se treba, a što je moguće uopće učiniti? Nažalost, EU umjesto da se bavi vitalnim stvarima i reformama, bavi se skoro samo Britancima…

– Sadržaj hrvatskog predsjedanja i dalje je prilično otvoreno pitanje. Hrvatska je treća od članica tzv. Trija zemalja koje predsjedništvo drže od početka 2019. do druge polovice 2020., nakon Rumunjske i Finske. Zemlje su zajednički usvojile program koji stavlja fokus na jačanje ekonomske socijalne i teritorijalne kohezije i naglašava važnost za razvoj Unije kao cjeline. To obuhvaća ravnomjerni regionalni razvoj svih članica, smanjivanje nejednakosti i jačanje konvergencije u smislu gospodarskog rasta i razvoja koji su ključni izazov i istovremeno dodana vrijednost kohezijske politike.

Kad su u rujnu 2018. godine predstavljeni prioriteti hrvatskog predsjedanja, rečeno je da su to gospodarski rast i zapošljavanje, jačanje unutarnje i vanjske sigurnosti EU-a, energetska i prometna povezanost i proširenje. Uz to, u Hrvatskoj bi trebali pojačano raditi na rješavanju problema nezaposlenosti mladih u zemlji, pristupanja Hrvatske Schengenskom prostoru, jačanju prometnih koridora i širenju Europske unije na Zapadni Balkan.

No, što to konkretno znači, odnosno kako će izgledati naši prijedlozi rješenja tih izazova, mi još uvijek ne znamo. Kako ne znamo kako to hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova zamišlja afirmativnu hrvatsku politiku prema proširenju EU na zapadnom Balkanu, npr. koje će saveznike tražiti za podršku proširenju do kraja sljedećeg sedmogodišnjeg razdoblja, ne znamo ni kako energetsku tranziciju i povezanost vidi ministarstvo energetike i zaštite okoliša, a ne znamo primjerice ni što je Hrvatskoj važno u području zdravstva. Kako za EU, tako ni za Hrvatsku.

Smatram da bi Hrvatska trebala iskoristiti svoju jedinstvenu poziciju na jugoistoku Europe. Mi smo jedina zemlja u Europskoj uniji koja neposredno izlazi i na Dunav i na Jadransko more, dakle gledamo na jugoistočnu Europu, ali mi smo srednjeeuropska i sredozemna zemlja. Uz energetiku i transport, to moraju biti uvjerljivije europske vanjske politike prema jugoistoku. Datum predsjedanja približava se, za prilike naše inertne vlade, vrtoglavom brzinom, a Akcijski plan za pripremu i provedbu predsjedanjem je dodatno opterećen iznimno nestabilnim koalicijskim odnosima. Vlada ostaje bez kompromitiranih ministara, odustaje od najvažnijih projekata i grca u korupciji.

Hrvatskoj bi, uz veliku vidljivost na međunarodnoj sceni, uspješan mandat uvelike pomogao da unaprijedimo političku kulturu, institucije i gospodarstvo i popravimo sliku na međunarodnoj sceni. Uz već ranije spomenute, teme poput otoka, ribarstva, transporta, izvora pitke vode, politike proširenja, razvoja malih poljoprivrednika, obrtnika i poduzetnika, bržeg i boljeg korištenja EU fondova važne su za razvoj i napredovanje Hrvatske te svakako smatram da bi se na njih trebao staviti naglasak tijekom našeg predsjedanja Europskom unijom. Ako doživimo neuspjeh, to će pak biti udarac i našem međunarodnom ugledu i našoj demokraciji.

Vrlo ste oštri u vezi miješanja drugih država u izborne procese i političke odnose u EU, a očito smatrate da taj veliki problem treba riješiti što je prije moguće i u potpunosti.

– Većina građana EU iznimno je zabrinuta zbog stranog uplitanja u izborne procese u svojim zemljama i očekuje od Parlamenta, Komisije i Europskog vijeća da sačuvaju transparentnost, legitimnost i legalnost političkih procesa u Uniji, jer samo tako možemo zadržati međusobno povjerenje.

Razvoj digitalne komunikacije i dostupnosti informacija na društvenim mrežama nažalost nije pratila adekvatna razina zaštite privatnosti građana niti provjera istinitosti informacija koje se objavljuju i distribuiraju, što je dovelo do toga da strani nevladini i vladini akteri društvene mreže masovno koriste za širenje dezinformacija. Konkretno, preliminarna revizija tijeka i rezultata europskih izbora, čije je nalaze Europska komisija objavila 14. lipnja 2019., pokazala je da su grupe povezane s geopolitičkim rivalima EU, kao i drugi tzv. non-state igrači aktivno radili na podrivanju legitimiteta Europske unije putem proizvodnje i distribucije lažnih vijesti kroz društvene mreže. Grupe povezane s Rusijom i drugi non-state igrači aktivno su radile na proizvodnji i distribuciji kampanja dezinformacija i uplitanju u europske političke procese objavljivanjem neistinitih informacija usmjerenih protiv ranjivih, manjinskih grupa s ciljem ocrnjivanja demokratskih i ravnopravnih društava.

Nadam se da ćemo već na sljedećoj plenarnoj sjednici EP-a moći glasati o usvajanju Rezolucije koja će poslužiti kao dobar temelj za buduće osnivanje odbora koji bi se bavio sprječavanjem stranog uplitanja u političke procese u članicama EU. U novom nam je digitalnom dobu nužno da zajednički radimo kako bismo zaštitili demokratske procese od trećih zemalja ili privatnih interesa. Da bismo u tome bili uspješni, moramo ih spriječiti u njihovim pokušajima utjecaja na sastav nacionalnih i europskih institucija, a to nećemo uspjeti ukoliko zemlje članice ne poduzmu zajedničke napore s tim ciljem. Privatni sektor i samoregulacija to ne mogu učiniti.

Kakvo je stanje Europske unije. Stiješnjena između ne baš prijateljskog držanja SAD i Rusije, s mogućom dolazećom ekonomskom a možda i migrantskom krizom, s valovima ekstremizma, klimatskim promjenama, pitanjem održivog razvoja, industrijskom revolucijom 4.0 …

– EU je i dalje najveće jedinstveno tržište na svijetu, s više od pola milijarde potrošača, koje omogućava dinamičnu gospodarsku aktivnost. Europska unija je i zajednica vladavine prava, zaštite ljudskih prava i slobode izražavanja, strogih okolišnih politika, geopolitičke sigurnosti, slobode kretanja, transparentnosti političkog djelovanja. Sve to su vrijednosti koje geopolitički rivali EU, a riječ je redom o zemljama u kojima su na vlasti redom autoritarni ili vladari s takvim tendencijama, vide kao prepreke ostvarivanju svojeg utjecaja i širenju svojih interesnih zona. Unatoč činjenici da su, nažalost, u članicama Unije pronašli partnere i poslušnike, demokratske snage prepoznaju opasnosti koje oni nose. Uz rješavanje pitanja njihovog utjecaja na političke procese u EU, nužno je da Unija zauzme zajedničke stavove i u odnosima prema njima. Tijek i rezultat izbornog procesa u SAD-u sljedeće godine mogao bi dovesti do učvršćivanja ili promjene američko-europskih odnosa što će zahtijevati i promišljanje novih ili izmijenjenih politika, a europsko-ruski odnosi bit će i dalje opterećeni pitanjem europske energetske politike i razvojem dobavnih pravaca za fosilna goriva, kao i energetske tranzicije u EU.

Uvjeren sam kako su sigurnosna pitanja povezana s klimatskim promjenama i migracijama potaknutim ratnim zbivanjima i ekonomskim nejednakostima među najvećim izazovima s kojima se EU trenutno suočava, iako valja naglasiti kako je pritisak priljeva migranata smanjen za 90 posto u odnosu na vrhunac 2015. godine.

To su bile neke od najvažnijih tema nedavno održanih izbora za EP i to je i glavni predmet mojeg odabira tema i prioriteta kao koordinatora Socijalista i demokrata u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta. Način na koji ćemo se s tim izazovima nositi kao Europljani odredit će u velikoj mjeri i budućnost Unije i njezine unutarnje političke odnose.

Stanje u najbližem susjedstvu Hrvatske, u BiH, nije nimalo dobro, koliko je potencijalno kritično i ugrožavajuće?

– Poznato je kako sam glasao protiv Izvješća EK o BiH za prošlu godinu. BiH objektivno nazaduje, izostaju političke, gospodarske i socijalne reforme i to potiče ionako loše međustranačke odnose i blokadu institucija, a što se očituje i u njihovom korištenju EU sredstava. U BiH se nedovoljno poštuju načela jednakopravnosti, supsidijarnosti i federalizma, nužni da bi BiH dovršila tranziciju u djelotvornu i potpuno funkcionalnu državu. Stabilnost naše šire regije u hrvatskom je ekonomskom i vanjskopolitičkom interesu, jer je za našu ekonomiju i građane puno bolje da imamo stabilne i prosperitetne susjede s kojima uspješno surađujemo i trgujemo i Hrvatska treba učiniti sve u svojoj mogućnosti da djeluje kao faktor stabilnosti. To je i u interesu EU.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close