Connect with us

Upišite traženi pojam

Vijesti

Toni Grossi: Zagrebački poljoprivrednici nisu konkurentni

Hrvatska poljoprivredna komora je objavila konačnu listu kandidata za izbore u skupštinu HPK, koji se održavaju od 20. do 28. veljače ove godine. Pristiglo je 95 kandidatura od kojih su 34 mlada poljoprivrednika i 10 žena. Na predstojećim izborima za delegate u Skupštini HPK pravo glasa ima oko 58.000 OPG-a a glasovanje se provodi elektronskim putem. Razgovarali smo s gospodinom Tonijem Grossijem koji je ujedno kandidat za Grad Zagreb. Toni je diplomirani inženjer matematike, informatičar, programer i poduzetnik a za sebe kaže da je strastveni zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju.

Je li velika konkurencija u Gradu Zagrebu, koliko ima prijavljenih kandidatura, koliko se delegata bira?

Ukupno se bira 71 delegat za skupštinu HPK a prijavljeno je 95 kandidata. Svaka županija bira određeni broj delegata. Grad Zagreb bira dva delegata a prijavilo se ukupno 9 kandidata. Konkurencija u Zagrebu je velika a kandidati su vrlo kvalitetni ljudi i poljoprivrednici.

Foto: Privatna arhiva

Koliko dugo se bavite poljoprivredom, što proizvodite i gdje prodajete robu?

Ljubav prema poljoprivredi sam naslijedio od svoje obitelji koja generacijama proizvodi voće i povrće u dolini Neretve. Nekada davno smo držali i krave. Pokojna me baka svakodnevno vodila na zemlju još dok sam bio malen. Ne sjećam se točno kada sam ozbiljno počeo raditi u poljoprivredi, mislim da sam mandarine kultivirao u trećem razredu osnovne škole. U Opuzenu uzgajamo mandarine, limune, jagode, lubenice, dinje, smokve te ostale voćne i povrtne kulture u manjim količinama.

Poljoprivredom u Zagrebu se bavim posljednje tri godine. Odluku sam donio preko noći, bez da sam imao mehanizaciju, zemljište i ljude koji bi mi pomogli. Proizvodnja u Zagrebu se povećava a proizvodim lubenice, dinje, tikvice, rajčice.

Prednost Zagreba je veliko tržište i može se dosta robe prodati na malo. Brat Dario na štandovima prodaje proizvode koje proizvode moji roditelji u Opuzenu. Ja sam se orijentirao na masovnu proizvodnju te vlastite proizvode prodajem distributerima koji robu nude našim trgovačkim centrima. Tko ima volje i želju proizvoditi nađe prodajni kanal do kupaca. Lijep je osjećaj vidjeti vlastite proizvode na policama velikog trgovačkog centra.

Koje su prednosti a koji nedostaci bavljenja poljoprivredom u Zagrebu u odnosu na dolinu Neretve?

Kratki lanci distribucije i dobro organiziran otkup poljoprivrednih proizvoda je velika prednost bavljenja poljoprivredom u Zagrebu. Ukoliko danas berem proizvode, isti su već sutra na policama trgovačkih lanaca. Ponekad, kada je velika potražnja za proizvodima, ujutro rano beremo i do 12 sati su proizvodi na policama. Klima je vrlo blaga u Zagrebu te se sve može proizvoditi isto kao u dolini Neretve. Malo kasnije dođu proizvodi ali kvaliteta bude vrhunska. Kasnije dozrijevanje utječe na cijenu proizvoda, u pravilu cijena je manja. Npr. moji roditelji tikvice prodaju po 6 kn za kilogram a ja sam bio sretan kada sam dobio 3 kn za kg. Najranije lubenice se prodaju po cijeni od 3 kn za kilogram a ja sam sretan kada dobijem 1,6 kn/kg.

U Zagrebu je teže pronaći radnike nego u dolini Neretve. Cijena rada je veća a produktivnost daleko manja. Radnici u dolini Neretve velikim dijelom dolaze iz susjedne BiH, godinama rade poljoprivredne poslove, utrenirani su i imaju veliku produktivnost.

Zagrebački poljoprivrednici nisu konkurentni na domaćem tržištu jer EU pomaže ruralnim područjima dok poljoprivrednici iz urbanih sredina nemaju pravo participirati na natječajima za bespovratna sredstva. Poljoprivrednik iz Opuzena se može javiti na natječaj i kupiti traktor sredstvima iz fondova EU dok poljoprivrednik iz Zagreba nema tu mogućnost. Više je nedostataka za bavljenje poljoprivredom u Zagrebu nego prednosti i zaista je velika ljubav prema poljoprivredi potrebna kako bi se proizvodnja nastavila.

Foto: Privatna arhiva

Kako komentirate paket mjera Vlade kojim se bori s inflacijom. Veliki dio se odnosi na poljoprivredu?

Pozdravljam smanjivanje PDV-a na hranu i umjetna gnojiva s 13% na 5%. Mjeru će najviše osjetiti građani i mali poljoprivrednici koji nisu u sustavu PDV-a. Velikim poljoprivrednicima PDV je prolazna stavka i ne utječe na proizvodnju, eventualno možda na likvidnost jer se odmah mora platiti.

Hrvatska je u poljoprivrednom deficitu, odnosno više uvozimo nego izvozimo. Neki dan je u saboru prezentirana poljoprivredna strategija u kojoj su po meni dobro detektirani problem. Jedan od motiva participiranja na izborima u poljoprivrednoj komori je pomoć u rješavanju poljoprivrednog deficita.

Kako se boriti s uvoznom konkurencijom koja je u pravilu niže cijene, ali i kvalitete?

Smatram da je svježina proizvoda i kvaliteta jedini štit protiv konkurentnog uvoza. Domaća roba je uvijek svježija i kvalitetnija. Lubenica koja tri dana putuje iz Maroka u hlađenim komorama ne može biti jednako dobra i kvalitetna kao naša domaća, jučer ubrana.

Za vrijeme korona krize vidjeli smo koliko je važna prehrambena suverenost i to da Hrvatska mora proizvoditi hrane dovoljno za vlastite potrebe. Hrana na policama mora biti bolje označena te inspekcije moraju snažnije kontrolirati hranu koju uvozimo i zašto je ona jeftinija od onoga što mi proizvodimo.

Budućnost je u ekonomski isplativim i zdravim ekološkim proizvodima. Odlučio sam se konvencionalni uzgoj bez uporabe pesticida koji nisu dozvoljeni u ekološkoj proizvodnji. Radi što većeg prinosa i ekonomske isplativosti, koristimo konvencionalna vodo-topiva gnojiva na poljima u Zagrebu. Za zaštitu protiv nametnika i bolesti isključivo koristim dozvoljena sredstva u ekološkoj proizvodnji poput neem ulja, morskih algi, huminskih, fulvinskih i amino kisalina. Kombinacijom konvencionalne proizvodnje uz korištenje ekoloških sredstava postižem izvrsne rezultate i dobre prinose.

Nažalost, ne postoji neki organizirani otkup i distribucija ekoloških proizvoda. To je također jedan od razloga zbog čega sam se odlučio u Zagrebu proizvoditi konvencionalno. Ipak, vlastito zdravlje, zdravlje moje obitelji i svih mojih kupaca mi ne dozvoljavaju da koristim otrove u proizvodnji. Ponosan sam otac jednom djetetu i drugo nestrpljivo čekamo. Kakav bi ja bio čovjek kada bi vlastito dijete trovao kojekakvim otrovnim pesticidima?

Prije svega smatram da bi trebalo ukinuti poticaje u poljoprivredi na razini EU-a. Poticaji su nas doveli do toga da svi u EU izdvajaju ogromna sredstva kako bi „očuvali poljoprivredu“ a rezultat toga je više nego poražavajući. Sve više se ljudi bavi poticajima, a manje poljoprivredom. Osim toga, kao zajednica svi plaćamo veće poreze kako bi nam na kraju poljoprivredni proizvod bio „jeftiniji“, odnosno, konkurentniji od uvoznoga poljoprivrednog proizvoda. Treće zemlje, iz kojih uvozimo većinu proizvoda, također, imaju poticaje za izvoz te zbog toga smatram da poticaji kao takvi apsolutno nemaju nikakvog smisla.

Također, trebalo bi malo povećati deklaracije na proizvodima. U trgovinama bi trebalo na A4 papiru velikim slovima pisati odakle je proizvod ili još bolje, s kojim aktivnim tvarima u pesticidima je proizvod tretiran.

Foto: Privatna arhiva

Na koji način planirate doprinijeti radu Hrvatske poljoprivredne komore?

Biti ću u službi poljoprivrednika svakodnevno i glasno ću upozoravati na probleme u poljoprivredi. Zalagati ću se za povećanje poljoprivredne proizvodnje, proširenje tržišta, liberalnije zakone i kratke lance opskrbe poljoprivrednih proizvoda. Također, zalagat ću se za smanjivanje papirologije, planiranje i digitalizaciju poljoprivredne proizvodnje. Inzistirat ću na edukaciji poljoprivrednika s ciljem maksimalizacija profita.

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori ću podržati svaki dobar prijedlog a glasan ću biti ako smatram da nešto nije dobro. Nisam jedan od interesnih poljoprivrednika koji ‘bere’ lovu na poticajima i pravi se da je sve dobro. Zalagat ću se za pravilnu raspodjelu državnih poljoprivrednih zemljišta.

Pozivam sve istinske poljoprivrednike da izađu na izbore i daju meni glas. Glasno ću upozoravati na probleme u poljoprivredi i predlagati rješenja.

Izvor: Zagrebinfo

Povezane vijesti

Vijesti

Predstavljajući Zakon o inkluzivnom dodatku, premijer Plenković kazao je da će se njime izdvajati čak 89 posto više sredstava za osobe s invaliditetom, s...

Vijesti

Pilot projekt preventivnih zdravstvenih pregleda, proveden ove godine u pet županija, pokazao je da više od dvije trećine pregledanih građana ima zdravstvene probleme te...

Vijesti

Ministar financija Marko Primorac najavio je u utorak u Saboru da će Vlada idućeg tjedna odobriti 55 milijuna eura za sanaciju dugova u zdravstvu....

Vijesti

Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman pozdravio je danas dogovor o četverodnevnom prekidu vatre u Gazi te istaknuo kako je važno spriječiti prelijevanje sukoba...