TKO SU ČLANOVI NOVE VLADE?! Saznajte sve o potpredsjednicima i ministrima

Vlada premijera Andreja Plenkovića i njen program dobili su kasno u četvrtak povjerenje Hrvatskog sabora, premijer je pritom poručio kako će nastojati opravdati dobiveno povjerenje koje doživljava “kao obvezu i šansu” i za Vladu, i za sve hrvatske građane. Nova hrvatska Vlada, koju je mandatar Andrej Plenković u četvrtak predstavio u Hrvatskome saboru, imat će četiri potpredsjednika, 16 ministarstava, […]

Vlada premijera Andreja Plenkovića i njen program dobili su kasno u četvrtak povjerenje Hrvatskog sabora, premijer je pritom poručio kako će nastojati opravdati dobiveno povjerenje koje doživljava “kao obvezu i šansu” i za Vladu, i za sve hrvatske građane.

Nova hrvatska Vlada, koju je mandatar Andrej Plenković u četvrtak predstavio u Hrvatskome saboru, imat će četiri potpredsjednika, 16 ministarstava, četiri nova imena u odnosu na aktualnu Vladu – dvije ministrice, jednog potpredsjednika Vlade i jednog “povratnika” u Banske dvore.

Umjesto dosadašnjih 20 ministarstava, njihov se broj smanjio na 16, kako je Plenković i najavljivao.

Ministar branitelja bit će, kao i do sada, Tomo Medved, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, a ministar zdravstva Vili Beroš. Na čelu Ministarstva financija ostaje Zdravko Marić. Ništa se ne mijenja ni u Ministarstvu mora prometa i infrastrukture, čiji je ministar Oleg Butković, kao ni u Ministarstvu poljoprivrede, koje će i dalje voditi Marija Vučković. Nepromijenjena imena ostaju Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kojim će sada, umjesto Marka Pavića, upravljati Nataša Tramišak, te Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kojim će upravljati Radovan Fuchs, ministar koji je tu funkciju obnašao od 2009. do 2011. godine.

Ministarstvo graditeljstva, prostornoga uređenja sada će obuhvatiti i državnu imovinu, na čelu sa ministrom Darkom Horvatom. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta postaje ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a ministar će i dalje biti Tomislav Ćorić. Ministarstva uprave i pravosuđa sada su spojena u jedno, a ministar će biti Ivan Malenica. Ministarstvo obrane preuzet će bivši ministar državne imovine, Mario Banožić. Ministarstvo turizma postaje Ministarstvo turizma i sporta, a dužnost ministrice obnašat će Nikolina Brnjac. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava prošireno je pa je sada Josip Aladrović ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Ministrica Nina Obuljen Koržinek, ostaje na čelu Ministarstva kulture koje je također promijenilo ime u Ministarstvo kulture i medija.

Potpredsjednici Vlade bit će Tomo Medved, Davor Božinović, Zdravko Marić i Boris Milošević.

Tomo Medved – potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja

  • rođen 17. ožujka 1968. u Cetingradu;
  • oženjen, otac troje djece.

Obrazovanje

  • 2008. – poslovni ekonomist, Visoka poslovna škola za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić;
  • 2005. – 2006. – završena Ratna škola Ban Josip Jelačić, strateško i operativno planiranje;
  • 1995. – 1996. – završena Zapovjedno-stožerna škola „Blago Zadro“, operativna i taktička razina planiranja i zapovijedanja.

Karijera

  • 2016. – ministar hrvatskih branitelja;
  • 2007. – 2011. – načelnik uprave za personalne poslove Glavnog Stožera OS RH;
  • 2006. – 2007. – stožerni časnik za kopnenu vojsku u kabinetu NGS OS RH;
  • 2002. – 2005. – zapovjednik 1. gardijske brigade;
  • 2000. – 2002. – načelnik odjela za Taktičku doktrinu, nositelj izrade taktičke doktrine;
  • 1997. – 2000. – načelnik operativnog odjela 1. HGZ;
  • 1994. – 1997. – zapovjednik bojne 1. HGZ;
  • 1993. – 1994. – načelnik stožera 1. gardijske brigade;
  • 1992. – 1993. – zapovjednik bojne 1. gardijske brigade:
  • 1991. – 1992. – zapovjednik satnije 1. gardijske brigade;
  • 1990. – 1991. – pripadnik SJP MUP Rakitje.

Stranačke dužnosti

  • 2020. – zamjenik predsjednika HDZ-a;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski.

Ostalo

  • Red kneza Domagoja s ogrlicom;
  • Red hrvatskog trolista;
  • Red hrvatskog križa;
  • Red hrvatskog pletera;
  • Spomen-medalja Vukovar;
  • Medalja Bljesak;
  • Medalja Ljeto 95.;
  • Spomenica Domovinske zahvalnosti;
  • Spomenica Domovinskog rata.

Davor Božinović – potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova

  • rođen 27. prosinca 1961. u Puli;
  • oženjen, otac dvoje djece.

Obrazovanje

  • diplomirao, magistrirao i doktorirao na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u području međunarodnih odnosa i nacionalne sigurnosti;
  • završio “Leaders for the 21st Century” program na George C. Marshall European Center for Security Studies u Garmisch-Partenkirchenu te “21st Century Governance Critical Skills for Leading & Sustaining Innovative Organization”, Harvard Kennedy School Executive Education.

Karijera

  • 2019. – potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova;
  • 2017. – ministar unutarnjih poslova;
  • 2016. – predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske;
  • 2016. – veleposlanik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova;
  • 2012. – promatrač u Europskom parlamentu;
  • 2011. – zastupnik u Hrvatskom saboru;
  • 2010. – ministar obrane;
  • 2009. – državni tajnik za politička pitanja, MVP;
  • 2008. – državni tajnik za europske integracije, MVP;
  • 2005. – veleposlanik Republike Hrvatske u svojstvu šefa Misije RH pri NATO;
  • 2004. – predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske;
  • 2002. – veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji i Crnoj Gori;
  • 2001. – privremeni otpravnik poslova Veleposlanstva RH u Beogradu;
  • 2000. – koordinator za odnose sa SRJ u rangu veleposlanika, MVP;
  • 1999. – pomoćnik u rangu veleposlanika, MVP;
  • 1997. – zamjenik načelnika i načelnik Odjela za susjedne zemlje, MVP;
  • 1996. – savjetnik u Veleposlanstvu RH u Sarajevu;
  • 1994. – savjetnik u Veleposlanstvu RH u Sofiji;
  • 1994. – viši savjetnik u Odjelu za konzularne poslove, MVP;
  • 1990. – predsjednik Novačke komisije, Ministarstvo obrane.

Stranačke dužnosti

  • član uprave Zaklade hrvatskog državnog zavjeta;
  • međunarodni tajnih HDZ-a;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • Engleski

Zdravko Marić – potpredsjednik Vlade i ministar financija

  • rođen 3. veljače 1977. u Slavonskom Brodu;
  • oženjen, otac dvoje djece.

Obrazovanje

  • 2008. – doktorska disertacija “Utjecaj izravnih inozemnih ulaganja na produktivnost hrvatskih poduzeća”, Ekonomski fakultet Zagreb;
  • 2007. – Executive Education Program “Public Financial Management”, Harvard University, J. F. Kennedy School of Government;
  • 2004. – postdiplomski studij Operacijska istraživanja, Ekonomski fakultet Zagreb, Magistarski rad “Analiza tijekova kapitala u tranzicijske zemlje kroz utjecaj na investicije”;
  • 2000. – diplomski studij smjer Financije, Ekonomski fakultet Zagreb.

Karijera

  • 2019. – potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija;
  • 2016. – ministar financija;
  • 2012. – 2016. – izvršni direktor za Strategiju i tržište kapitala, Agrokor d.d.;
  • 2008. – 2012. – državni tajnik, Ministarstvo financija;
  • 2006. – 2008. – pomoćnik ministra za makroekonomske analize i planiranje, Ministarstvo financija;
  • 2001. – 2006. – asistent, Ekonomski institut Zagreb.

Jezici

  • engleski;
  • talijanski.

Ostalo

  • povremeni predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta i na International Graduate Business School u Zagrebu;
  • hobi: tenis, trčanje, košarka i odbojka.

Boris Milošević – potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava

  • rođen 5. studenog 1974. u Šibeniku;
  • oženjen, otac jednog djeteta.

Obrazovanje 

  • 2004. – položio pravosudni ispit;
  • 2000. – diplomirao na Pravnom fakultetu u Rijeci.

Karijera

  • 2016. – 2020. – zastupnik u Hrvatskom saboru, član Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbora za rad, mirovinsko i socijalni sustav te Odbora za lokalnu, područnu i regionalnu samoupravu;
  • 2019. – 2020. – predsjednik Srpskog narodnog vijeća;
  • 2015. – predavač na stručnom studiju javne uprave na Pravnom fakultetu u Zagrebu, obavljanje dijela nastave bez mogućnosti ispitivanja;
  • 2012. – 2016. – predsjednik Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za granice jedinica lokalne samouprave;
  • 2012. – 2016. – pomoćnik ministra uprave, nadležan za vođenje Uprave za politički sustav, državnu upravu te lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu;
  • 2010. – 2012. – član Upravnog vijeća Centra za ljudska prava;
  • 2008. – 2012. – pravni savjetnik, Srpsko narodno vijeće;
  • 2007.- 2008. – tajnik Općine Kistanje;
  • 2005. – 2007. – pravni savjetnik u španjolskoj humanitarnoj organizaciji Pokret za mir;
  • 2002. – 2005. – sudački vježbenik na Općinskom sudu u Benkovcu.

Stranačke dužnosti

  • od 2017. član predsjedništva SDSS-a;
  • od 2017. predsjednik Kluba zastupnika SDSS-a;
  • član SDSS-a.

Jezici

  • engleski.

Ostalo

  • rad u općinskim i izbornim povjerenstvima izbornih jedinica gdje sam obavljao sve pripremne radnje za provedbu izbora, obuku i edukaciju članova biračkih odbora, od organizacije izbora za vijeće nacionalnih manjina 2003., izbora za zastupnike za Hrvatski sabor 2003., 2007. i 2011., predsjedničkih izbora 2005. te lokalnih izbora također 2005.;
  • sudjelovao u organizaciji i predavao na nekoliko stručnih javnih savjetovanja o javnoj upravi;
  • član VSNM Grada Zagreb.

Nataša Tramišak – ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

  • rođena 6. svibnja 1982. u Osijeku.

Obrazovanje

  • 2016. – stručnjak za strateško planiranje (Visoko učilište Effectus);
  • 2015. – stručnjak za izradu studija izvodljivosti i C&A analiza (EU Projekti učilište);
  • 2014. – stručnjak za upravljanje projektima u ruralnom razvoju (Poljoprivredni fakultet u Osijeku);
  • 2014. – certifikat za upravljanje LEADER/CLLD projektima (Catalys Ltd.);
  • 2014. – certifikat za javnu nabavu u EU projektima (PJR Akademija);
  • 2013. – stručnjak za javnu nabavu (Ekonomski fakultet u Osijeku);
  • 2012. – certifikat za financijsko upravljanje EU projekata (Enconing A&E Ltd.);
  • 2011. – certifikat za upravljanje projektnim ciklusom (Ekonomski fakultet u Osijeku);
  • 2008. – diplomirala na Pravnom fakultetu u Osijeku.

Karijera

  • 2018.-2020. – Pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove
  • Europske unije u Osječko-baranjskoj županiji;
  • 2016.-2020. – direktorica Agencije za održivi razvoj Općine Antunovac – RODA d.o.o. za gospodarski i ruralni razvoj i poticanje poduzetništva;
  • 2012.-2018. – osnivačica i predsjednica Lokalne akcijske grupe Vuka-Dunav;
  • 2009.-2014. – zamjenica općinskog načelnika u Općini Antunovac;
  • 2008.-2009. – pravni referent u Gradskom prijevozu putnika Osijek d.o.o.

Stranačke dužnosti

  • predsjednica Povjerenstva za regionalni razvoj i EU fondove HDZ-a Osječko-baranjske županije;
  • članica Hrvatske demokratske zajednice.

Jezik

  • engleski;
  • njemački.

Ostalo

  • koordinatorica izrade strateških planova lokalne i regionalne razine;
  • voditeljica stotinjak EU projekata u područjima razvoja poduzetništva, ruralnog razvoja, javne infrastrukture, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije;
  • hobi: trčanje.

Gordan Grlić Radman – ministar vanjskih i europskih poslova

  • rođen 6. lipnja 1958. u Tomislavgradu, Bosna i Hercegovina;
  • oženjen, otac troje djece.

Obrazovanje

  • 2010. – izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2007. – obrana doktorske disertacije “Neutralnost i nova europska sigurnosna arhitektura”, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu;
  • 1997. – 2002. – poslijediplomski studij na području međunarodnih odnosa, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu;
  • 1989. – 1991. – studij menadžmenta, Institut für Kaderschule, Bern, Švicarska;
  • 1977. – 1982. – dipl. agrarni ekonomist, Poljoprivredni fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Karijera

  • 2019. – ministar vanjskih i europskih poslova;
  • 2017. – 2019. – veleposlanik Republike Hrvatske u SR Njemačkoj;
  • 2012. – 2017. – veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj;
  • 2005. – 2009. – član Radne skupine za pristupne pregovore s EU (poglavlja 15. i 30.);
  • 2004. – 2009. –  načelnik Odjela za srednju Europu, MVEP;
  • 2000. – 2004. –  bilateralni politički poslovi u odjelima za srednju i zapadnu Europu;
  • 1999. – 2000. –  tajnik državnog ministarstva, MVEP;
  • 1997. – 1999. – načelnik Odjela za ljudske resurse, MVEP;
  • 1996. – 1997. –  zamjenik veleposlanika Republike Hrvatske u Mađarskoj;
  • 1994. – 1996. – mandat u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Republici Bugarskoj;
  • 1992. – 1994. – mandat u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Švicarskoj;
  • 1991. – 1992. – poslovni tajnik Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu;
  • 1987. – 1991. – voditelj tima za istraživački razvoj, Melior-Haefliger AG, Švicarska;
  • 1984. – 1987. – član tima za istraživački razvoj, Melior-Haefliger AG, Švicarska.

Stranačke dužnosti

  • 2019. – predsjednik Odbora za vanjske i europske poslove HDZ-a;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski;
  • njemački;
  • bugarski
  • mađarski.

Ostalo

  • član Odbora predsjednika think-thanka Diplomatic Council, Upravnog odbora Atlantskog vijeća Hrvatske i Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava HAZU-a;
  • dobitnik nagrade “Globalna nagrada za javnu diplomaciju” Diplomatic Council-a.

Nikolina Brnjac – ministrica turizma i sporta

  • rođena 11. srpnja 1978. u Karlovcu;
  • udana, majka dvoje djece.

Obrazovanje

  • 2009. – doktorirala na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu – Tehnologija prometa i transporta;
  • 2005. – magistrirala na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu – Tehnologija prometa i transporta;
  • 2002. – diplomirala na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu.

Karijera

  • 2019. – državna tajnica za suradnju s Europskim parlamentom i minister déléguée -delegirana za predstavljanje Vijeća Europske unije u Europskom parlamentu za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova;
  • 2017. – 2019. – državna tajnica, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture;
  • 2016. – izvanredna profesorica, Katedra za intermodalni transport na predmetima, Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2016. – glavna uprava za istraživanje i inovacije, evaluator za Horizon 2020 projekte, Europska komisija;
  • 2015. – dopredsjednica Zajednice za intermodalni transport i logistiku, Hrvatska gospodarska komora;
  • 2010. – 2017. – voditeljica Katedre za intermodalni transport, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2002. – 2010. – asistent, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Stranačke aktivnosti 

  • članica Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski;
  • njemački.

Ostalo

  • autorica sveučilišnih udžbenika, pozvani predavač, nositeljica brojnih istraživačkih projekata, urednica zbornika radova iz područja intermodalnih transportnih / prometnih sustava, logističkih procesa u intermodalnom prometu, razvoju intermodalnih terminala, željezničkom transportu, lokaciji intermodalnih terminala, članica organizacijskih odbora projekata, organizatorica i moderatorica okruglih stolova, koordinatorica CEEPUS mreže, članica Sveučilišnog odbora za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu, članica uredničkog odbora časopisa World Review of Intermodal Transportation Research;
  • hobi: trčanje i plivanje.

Radovan Fuchs – ministar znanosti i obrazovanja

  • rođen 5. rujna, 1953. u Zagrebu;
  • oženjen, otac dvoje djece.

Obrazovanje 

  • 1987. – doktor biomedicinskih znanosti iz područja farmakologije i toksikologije, Biomedical Center, Uppsala, Royal Institute of Technology Stockholm, Švedska;
  • 1985. – magistar biomedicinskih znanosti, Sveučilište u Zagrebu;
  • 1978. – diplomirao na Veterinarskom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu.

Karijera

  • 2012. – pomoćnik ravnateljice za međunarodnu suradnju, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada;
  • 2018. – 2019. – posebni savjetnik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske;
  • 2009. – 2012. – ministar znanosti, obrazovanja i športa;
  • 2008. – 2009. – državni tajnik, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa;
  • 2004. – 2008. – pomoćnik ministra, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa;
  • 2001. – 2003. – znanstveni savjetnik, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada;
  • 2000. – 2001. – direktor, Javno poduzeće ZGOS;
  • 1993. – 2000. – pomoćnik ministra, Ministarstvo znanosti i tehnologije;
  • 1991. – 1993.  – znanstveni suradnik – istraživač, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada;
  • 1988. – 1993. – viši znanstveni suradnik – glavni istraživač, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada;
  • 1985. – 1987.  – znanstveni asistent, Biomedical Center, Uppsala, Royal Institute of Technology Stockholm, Švedska;
  • 1979. – 1984. – znanstveni asistent, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Stranačke dužnosti

  • član predsjedništva Odbora za znanost i obrazovanje HDZ-a;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski;
  • ruski;
  • njemački.

Ostalo

  • objavio preko 100 izvornih znanstvenih radova;
  • koautora u 11 znanstveno stručnih knjiga od kojih 10 u međunarodnom izdanju.

Tomislav Ćorić – ministar gospodarstva i održivog razvoja

  • rođen 17. studenoga 1979. u Metkoviću;
  • oženjen.

Obrazovanje

  • 2011. – doktor ekonomskih znanosti, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2007. – magistar ekonomskih znanosti, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2003. – diplomirani ekonomist, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Karijera 

  • 2017. – ministar zaštite okoliša i energetike;
  • 2016. – 2017. – ministar rada i mirovinskoga sustava;
  • 2016. – zastupnik u Hrvatskom saboru;
  • 2013. – 2016. – docent, Katedra za financije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2011. – 2013. – viši asistent, Katedra za financije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2003. – 2011. – asistent, Katedra za financije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Stranačke dužnosti 

  • 2016. – član Predsjedništva GO HDZ, Grad Zagreb;
  • 2014. – 2017. – predsjednik Odbora za financije HDZ-a;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici 

  • engleski;
  • njemački.

Ostalo 

  • 2007. – monetarna politika, University of Greenwich, UK;
  • 2007. – didaktika, psihologija, retorika hrvatski jezik i informatika, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2008. – nagrada “Mijo Mirković” za znanstveni rad “Istraživanje kreditnog kanala u Republici Hrvatskoj”.

Vili Beroš – ministar zdravstva

  • rođen 13. prosinca 1964. u Splitu;
  • oženjen, otac dvoje djece.

Obrazovanje

  • 2006. – doktorirao na poslijediplomskom doktorskom studiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja molekularne biologije;
  • 1989. – diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Karijera

  • 2020. – ministar zdravstva;
  • 2018. – 2020. – pomoćnik ministra zdravstva;
  • 2012. – izvanredni profesor u znanstvenom području biomedicinskih znanosti, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu;
  • 2011. – stekao naziv primarijus;
  • 2011. – pročelnik Zavoda za endokranijalnu kirurgiju i kirurgiju dječje dobi Klinike za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu;
  • 2010. – pročelnik Kliničke jedinice Operacijski blok Klinike za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu;
  • 2008. – docent u znanstvenom području biomedicinskih znanosti, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu;
  • 1998. – položio specijalistički ispit, specijalist neurokirurg u Klinici za neurokirurgiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice;
  • 1992. – specijalizacija iz neurokirurgije u Klinici za neurokirurgiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice;
  • 1990. – 1992. – znanstveni pripravnik u Klinici za neurokirurgiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice;
  • 1990. – položio stručni ispit u Zavodu za zaštitu zdravlja Grada Zagreba nakon obaveznog pripravničkog staža u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice.

Stranačke dužnosti

  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski.

Ostalo

  • stalni sudski vještak iz područja medicine – neurokirurgije;
  • potpredsjednik Hrvatskog društva za cerebrovaskularnu i endovaskularnu neurokirurgiju;
  • član Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog neurokirurškog društva, Hrvatskog vertebrološkog društva, Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje, Europskog neurokirurškog društva (EANS) i Svjetskog neurokirurškog društva (WANS).

Marija Vučković – ministrica poljoprivrede

  • rođena 3. srpnja 1974. u Mostaru, Bosna i Hercegovina;
  • udana, majka troje djece.

Obrazovanje      

  • 2019. – certifikat za javnu nabavu, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta;
  • 2016. – sudski vještak za financije i računovodstvo (Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja);
  • 2012. – izbor u zvanje predavača Sveučilište u Dubrovniku;
  • 2007. – ispit za ovlaštenog investicijskog savjetnika, HANFA;
  • 2005. – državni stručni ispit, Ministarstvo uprave;
  • 1999. – 2002. – magistar znanosti, Ekonomski fakultet u Zagrebu;
  • 1992. – 1997. – diplomirani ekonomist, Ekonomski fakultet u Zagrebu.

Karijera

  • 2019. – ministrica poljoprivrede;
  • 2016. – državna tajnica, Ministarstvo poljoprivrede;
  • 2016. – 2016. – pomoćnica ministra, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU;
  • 2009. – 2016. – zamjenica župana Dubrovačko-neretvanskog;
  • 2005. – 2009. – rukovoditeljica komercijalnih i financijskih poslova u Luci Ploče Trgovina d.o.o. za rad s naftnim derivatima;
  • 2004. – 2005. – Stručna savjetnica u Upravi za međunarodnu ekonomsku suradnju, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija;
  • 2002. – 2004. – rukovoditeljica komercijalnih i financijskih poslova u Luci Ploče Trgovina d.o.o. za rad s naftnim derivatima;
  • 2000. – 2002. – voditeljica komercijalnih poslova u Luci Ploče Trgovina d.o.o.;
  • 1998. – 2000. – referent, Odjel za marketing u Luci Ploče d.d..

Stranačke dužnosti

  • 2009. – 2017. – predsjednica Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski“ Dubrovačko-neretvanske županije;
  • 2016. – 2019. – članica Visokog časnog suda HDZ-a od svibnja 2016.;
  • 2018. – predsjednica Gradskog odbora HDZ-a Ploče;
  • 2019. – predsjednica Stručnog odbora za regionalni razvoj i EU fondove Županijskog odbora HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije;
  • članica Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski.

Ostalo

  • priprema i vođenje EU projekata;
  • hobi: klavir i pjevanje.

Josip Aladrović – ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

  • rođen 10. ožujka 1985. u Požegi;
  • oženjen, otac jednog djeteta.

Obrazovanje

  • 2011. – 2014. – poslijediplomski studij “Vodstvo”, Ekonomski fakultet Zagreb, Sveučilište u Zagrebu;
  • 2004. – 2009. – diplomirani ekonomist, Ekonomski fakultet Zagreb, Sveučilište u Zagrebu;

Karijera

  • 2019. – ministar rada i mirovinskog sustava;
  • 2017. – 2019. – ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje;
  • 2016. – 2017. – regionalni direktor za korporativne klijente Croatia osiguranja d.d.;
  • 2016. – 2016. – pomoćnik direktora Podružnice za korporativne klijente Croatia osiguranja d.d.;
  • 2014. – 2016. – regionalni voditelj poslovnih odnosa Croatia osiguranja d.d.;
  • 2012. – 2014. – šef odjela za prodaju osiguranja malim i srednjim poduzetnicima Croatia osiguranja d.d.;
  • 2012. – 2012. – specijalist za osiguranje Croatia osiguranja d.d.;
  • 2009. – 2012. – savjetnik za prodaju korporativnim klijentima Croatia osiguranja d.d.

Stranačke dužnosti

  • 2017. – 2019. – predsjednik Odbora za financije HDZ-a;
  • 2014. – 2017. – tajnik Odbora za financije HDZ-a;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski;
  • njemački.

Ostalo

  • hobi: sportske aktivnosti, nogomet, trčanje, skijanje, čitanje stručne literature.

Mario Banožić – ministar obrane

  • rođen 10. ožujka 1979. u Vinkovcima;
  • oženjen, otac troje djece.

Obrazovanje

  • 2013. – poslijediplomski doktorski studiji, Ekonomski fakultet u Osijeku;
  • 2008. – poslijediplomski znanstveni studiji Ekonomski fakultet u Osijeku;
  • 2002. – diplomirani ekonomist, Ekonomski fakultet u Osijeku.

Karijera

  • 2019. – ministar državne imovine;
  • 2018. – 2019. – predstojnik Ureda državne uprave, Vukovarsko-srijemska županija;
  • 2014. – 2017. – pročelnik Upravnog odjela za kulturu i turizam, Grad Vinkovci;
  • 2013. – 2014. – pročelnik Stručne službe za unutarnju reviziju, Vukovarsko-srijemska županija;
  • 2013. – 2013. – pročelnik Upravnog odjela za turizam i kulturu, Vukovarsko-srijemska županija;
  • 2010. – 2013. – pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za regionalni razvoj i međunarodnu suradnju, Vukovarsko-srijemska županija;
  • 2009. – 2010. – voditelj odsjeka turizma, Vukovarsko-srijemska županija;
  • 2005. – 2009. – stručni suradnik, Vukovarsko-srijemska županija.

Stranačke dužnosti

  • 2014. – tajnik Županijskog odbora HDZ-a Vukovarsko-srijemske županije
  • 2017. – potpredsjednik Akademske zajednice Ante Starčević HDZ-a Vukovarsko-srijemske županije
  • 2018. – član Predsjedništva Akademske zajednice HDZ-a Ante Starčević;
  • 2018. – član Središnjeg odbora HDZ-a;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski.

Ostalo

  • član Zajedničkog odbora za praćenje programa IPA prekogranične suradnje s Mađarskom, Bosnom i Hercegovinom 2011. – 2013.;
  • predsjednik Upravnog vijeća Centra za socijalnu skrb Vinkovci;
  • predsjednik Hrvatske Udruge za marketing CROMAR.

Ivan Malenica – ministar pravosuđa i uprave

  • rođen 21. srpnja 1985. u Šibeniku;
  • oženjen, otac dvoje djece.

Obrazovanje

  • 2020. – poslijediplomski doktorski studij Javno pravo i uprava, Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu;
  • 2008. – studij prava, Pravni fakultet, Sveučilište u Splitu.

Karijera

  • 2019. – ministar uprave;
  • 2017. – 2019. – dekan, Veleučilište u Šibeniku;
  • 2016. – 2017. – viši predavač, Veleučilište u Šibeniku;
  • 2013. – 2016. – predavač, Veleučilište u Šibeniku;
  • 2008. – 2013. – asistent, Veleučište u Šibeniku.

Stranačke dužnosti

  • predsjednik odbora HDZ-a za upravu, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu;
  • član Povjerenstva za Statut HDZ-a;
  • 2016. – član predsjedništva Gradskog odbora HDZ-a Šibenik;
  • 2014. – 2018. – član predsjedništva Mladeži HDZ-a;
  • 2012. – 2014. – predsjednik Mladeži HDZ-a Šibensko-kninske županije;
  • 2010. – politička akademija Zaklade hrvatskog državnog zavjeta;
  • 2008. – 2012. – potpredsjednik Mladeži HDZ-a Šibensko-kninske županije;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski;
  • njemački;
  • francuski.

Ostalo

  • autor više desetaka znanstvenih i stručnih radova;
  • sudionik brojnih znanstvenih i stručnih konferencija i simpozija;
  • član Savjeta za razvoj javne uprave Ministarstva uprave (2018.);
  • član Upravnog vijeća Veleučilišta u Šibeniku (2013.-2017.);
  • član županijske skupštine Šibensko-kninske županije (2009.-2017.);
  • član Instituta za javnu upravu;
  • član Udruge narodnog zdravlja Andrija Štampar;
  • član Hrvatskog lovačkog saveza i predavač Lovnog zakonodavstva pri Hrvatskom lovačkom savezu.

Oleg Butković – ministar mora, prometa i infrastrukture

  • rođen 4. svibnja 1979. u Rijeci;
  • oženjen, otac dvoje djece.

Obrazovanje

  • 2008. – doktorski studij na Pomorskom fakultetu u Rijeci
  • 1998. – 2002. – Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, smjer nautika, diplomirani inženjer pomorskog prometa

Stručna usavršavanja

  • 2000. – kadetura na motornom brodu Sv. Nikola
  • 2003. – 2004. – predavač, pripremne konzultacije za polaganje časničkih ispita, Centar za izobrazbu pomoraca u Rijeci
  • 2004. – 2005. – znanstveni novak na Pomorskom fakultetu Rijeka

Profesionalna karijera

  • 2016. – ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u 13. Vladi RH
  • 2005. – 2016. – gradonačelnik Grada Novog Vinodolskog

Politička karijera

  • 2012. – danas – predsjednik ŽO HDZ-a Primorsko-goranske županije
  • 2012. – danas – član predsjedništva HDZ-a
  • 2012. – danas – predsjednik Odbora za promet, pomorstvo i veze HDZ-a
  • 2005. – danas – predsjednik GO HDZ-a Grada Novog Vinodolskog

Druge dužnosti

  • 2010. – danas – potpredsjednik Udruge završenih studenata PFRI, Rijeka
  • 2007. – danas – predsjednik Skupštine Poduzetničkog Centra Vinodol, općina Vinodolska
  • 2007. – danas – član Komisije za prostorni plan Primorsko-goranske županije
  • 2005. – danas – predsjednik Skupštine Vodovod Žrnovnica, Novi Vinodolski
  • 2005. – danas – predsjednik Skupštine komunalnog poduzeća Ivanj, Novi Vinodolski
  • 2005. – danas – predsjednik Skupštine TZ Grada Novog Vinodolskog

Jezici

  • engleski
  • talijanski
  • njemački

Ostalo

  • boćanje, nogomet, kartanje, čitanje političke i filozofske tematike

Nina Obuljen Koržinek – ministrica kulture i medija

  • rođena 27. svibnja 1970. u Dubrovniku;
  • udana.

Obrazovanje

  • 2013. – doktor društvenih znanosti u znanstvenom polju politologije, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, disertacija „Promjene opsega nacionalnih kulturnih politika pod utjecajem međunarodnih integracijskih procesa“;
  • 2004. – magistrirala politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer Komparativna politika;
  • 1996. – diplomirala francuski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu;
  • 1992. – diplomirala violinu na Muzičkoj akademiji.

Karijera

  • 2016. – ministrica kulture;
  • 2000. – 2006.; 2012. – 2016. – znanstvena suradnica na Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu;
  • 2006. – 2011. – pomoćnica ministra i državna tajnica u Ministarstvu kulture RH, zadužena za područja kulture i medija;
  • 2000. – načelnica Odjela za UNESCO u Ministarstvu vanjskih poslova;
  • 1998. – 2000. – šefica Kabineta ministra, Ministarstvo kulture;
  • 1997. – 1998. – savjetnica u Uredu za ravnopravnost spolova, UNESCO, Pariz;
  • 1992. – 1996. – stručna suradnica, Rektorat Sveučilišta u Zagrebu.

Stranačke dužnosti

  • članica Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski;
  • francuski;
  • talijanski.

Ostalo

  • završila Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova;
  • dobitnica visokog odličja francuske vlade za kulturu – Red viteza umjetnosti i književnosti (Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres);
  • dobitnica godišnje europske nagrade za istraživanje kulturnih politika (za istraživanje utjecaja europskih integracija na kulturne politike novih država članica EU).

Darko Horvat – ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

  • rođen 28. rujan 1970. u Čakovcu;
  • oženjen, otac dvoje djece.

Obrazovanje

  • 2006. – poslijediplomski znanstveni studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu;
  • 1996. – diplomirao na Fakulteto za elektrotehniko, računalništvo in informatiko na Univerzi v Mariboru, smjer energetska elektronika.

Karijera

  • 2018. – ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta;
  • 2017. – zastupnik u Hrvatskom saboru;
  • 2016. – ministar poduzetništva i obrta;
  • 2012. – član Uprave, EnergyPlus d.o.o. iz Ludbrega;
  • 2010. – ravnatelj Uprave za energetiku, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva;
  • 2008. – ravnatelj Uprave za obrt, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva;
  • 2006. – direktor HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., „Elektra“, Čakovec.

Stranačke dužnosti

  • predsjednik Županijske organizacije HDZ-a u Međimurskoj županiji;
  • tajnik HDZ-a za gospodarska pitanja;
  • član sam nacionalnog predsjedništva HDZ-a;
  • predsjednik Odbora za energetiku, rudarstvo i zaštitu;
  • član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezik

  • engleski;
  • njemački.

Ostalo

  • 2009.-2011. – predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede d.d.;
  • 2009.-2011.- predsjednik Nadzornog odbora Plinacro d.o.o.;
  • Član međunarodnog udruženja CIGRE i CIRED.

Andrej Plenković – predsjednik Vlade Republike Hrvatske

  • hrvatski političar, diplomat i pravnik 
  • rođen 8. travnja 1970. u Zagrebu 
  • oženjen, otac dvoje djece 

Obrazovanje 

  • 2002. – magistrirao međunarodno javno i privatno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu;
  • 2002. – položio pravosudni ispit;
  • 1999. – položio ispit za diplomatskog savjetnika na Diplomatskoj akademiji;
  • 1997. – položio državni stručni ispit;
  • 1993. – diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Karijera

  • 2016. – 2020. – predsjednik Vlade Republike Hrvatske;
  • 2014. – 2016. – zastupnik u Europskom parlamentu;
  • 2013. – 2014. – zastupnik u Europskom parlamentu;
  • 2012. – 2013. – zastupnik promatrač u Europskom parlamentu;
  • 2011. – 2013. – zastupnik u Hrvatskom saboru;
  • 2010. – 2011. – državni tajnik za europske integracije, MVEP;
  • 2005. – 2010. – zamjenik veleposlanika RH u Francuskoj;
  • 2002. – 2005. – zamjenik šefa Misije RH pri Europskoj uniji u Bruxellesu;
  • 1997. – 2001. – načelnik Odjela za europske integracije, MVP;
  • 1994. – 1997. – Uprava za multilateralne poslove, Ured zamjenika ministra, Odjel za analitiku, MVP.

Stranačke dužnosti

  • 2020. – predsjednik HDZ-a;
  • 2016. – 2020. – predsjednik HDZ-a;
  • 2011. – 2016. – član Središnjeg odbora HDZ-a;
  • 2011. – član Hrvatske demokratske zajednice.

Jezici

  • engleski;
  • francuski;
  • talijanski;
  • njemački.

Ostalo

  • predsjednik Europskog udruženja studenata prava (ELSA) na razini Zagreba (1991.), Hrvatske (1992.) i Europe (1993.);
  • održao predavanja na brojnim domaćim i stranim fakultetima i institucijama;
  • hobi: košarka.

 

*Biografije preuzete sa službene stranice Vlade Republike Hrvatske

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close