TKO JE DOZVOLIO UNIŠTAVANJE POVJESNE BAŠTINE Peruanac popločao bazen s kulturnom baštinom

Imali smo priliku čitati u Jutarnjem listu članak koji se bavi arhitekturom i estetikom, u rubrici D&D (dom i dizajn), pod senzacionalistički naslovom “Pogledajte kuću o kojoj svi pričaju Uzbudljiva obnova dubrovačke ‘starice’”, a Slobodna Dalmacija se brže bolje potrudila podilaziti tom skandaloznom napisu u rubrici  “Kutak po mom” koji u kontekstu onoga što tamo piše, […]

Imali smo priliku čitati u Jutarnjem listu članak koji se bavi arhitekturom i estetikom, u rubrici D&D (dom i dizajn), pod senzacionalistički naslovom “Pogledajte kuću o kojoj svi pričaju Uzbudljiva obnova dubrovačke ‘starice’”, a Slobodna Dalmacija se brže bolje potrudila podilaziti tom skandaloznom napisu u rubrici  “Kutak po mom” koji u kontekstu onoga što tamo piše, zvuči kao sarkazam i totalni prezir prema ovoj zemlji, njenim građanima i kulturnoj baštini, (naziv koji, naoko bezazlen, ozbiljno zvoni na uzbunu u kontekstu tog slučaja).

Članak Sanje Kovacs iz Jutarnjeg lista, koji je donio hvalospjeve “najljpše renoviranoj kući na Jadranu” u stilu gradnje iz 15 stoljeća na otočiću u dubrovačkom arhipelagu, u kojem autorica, opijena ljepotom i kreativnim rješenjem zdanja, pada u estetski zanos: “Uvijek je zanimljivo čuti priču o obnovi starih dalmatinskih kamenih zdanja koja se voljom i upornošću vlasnika te stručnim znanjem i kreativnošću arhitekata pretvaraju u predivne i potpuno funkcionalne kuće za odmor protkane daškom starina. No, kada se glavni akteri takvog pothvata oko ruševine iz 15. stoljeća, koja se nalazi na jednom od dubrovačkih otoka, okupe s različitih strana svijeta, onda znate da slijedi jedna zaista posebna storija.”
Na prvi pogled se ovdje, osim plitkoće i PR-ovske razine napisa, te reklamerskog i malograđanskog neukusa i divljenja ljepoti bez sadržaja, ne vidi ništa sporno. No, iz članaka se iščitava teška skandalozna radnja, kojom bi se trebalo pozabaviti Ministarstvo kulture, i Zavod za zaštitu spomeničke baštine RH, a moglo bi se eventualno naći i elementata za kazneni progon odgovornih projektanata i izvođača za devastaciju  i otuđenje spomeničke baštine.

Ono što je zaista sporno u cijeloj priči je napad krupnog kapitala na našu spomeničku baštinu i kulturna dobra, u najgoroj neokolonijalističkoj maniri, jer je Phoebe Harris iz studija Rees Roberts and Partners, (a koji su uz Antonija Zaninovića, projektanti spomenute vile), izjavila: “Bazen je obrubljen kamenim blokovima iz splitske Dioklecijanove palače, a iz njega puca fascinantan pogled na more i okolne otoke, zbog kojeg smo ga upravo ovdje i pozicionirali.”

Ovim putem javno pozivamo projektante i izvođače radova da se očituju o popločavanju bazena kamenim pločama iz Dioklecijanove plače, i da javno pokažu dozvolu Zavoda za zaštitu spomenika kulture RH za to.

Ukoliko je nemaju, pozivamo DORH da se pozabavi otuđenjem i uništavanjem hrvatske kulturne i spomeničke baštine, i pretvaranjem naše kulturne baštine u privatnu prćiju krupnog kapitala tuzemnog i inozemnog.

Tajkuni koji žive  dvorcima spomenicima kulture, dvorcima koji su registrani kao hoteli, pa oni ispadaju trajni hotelski gosti, no pitanje je tko to plaća, jer “hotelski gost” dobiva debele subvencije od države da bi živio u dvorcu. A “Peruanac koji se u ovaj se otočić zaljubio još prije osam godina kada je ovdje počeo ljetovati, a konačno je odlučio i kupiti vlastitu kuću i urediti je uz pomoć arhitekta Antonija Zaninovića iz istoimenog arhitektonskog ureda te dizajnera iz nagrađivanog njujorškog studija Rees Roberts and Partners koje je već prije angažirao i za uređenje svoje kuće u Cape Townu.” valjda  je trebao dobiti nekakvu građevinsku i lokacijsku dozvolu za gradnju, kao i svi mi kad želimo nešto graditi. Isto tako, projektanti i izvođači bi trebali znati da su ploče sa Dioklecijanove palače dio spomeničke i kulturne baštine RH, i da nisu stijena s otoka koju možeš uzeti po miloj volji ako si kupio zemljište.

A ne znamo niti da li se”zaljubljeni Peruanac” raspitao i o zakonskim okvirima prije gradnje za koju je uzeo dio spomenika kulture jedne države kao da mu je ćaćino.
Ako jest, nek javno pokaže i dokaže. Ili neka to učini projektant i izvođač radova. Ako ne, kršili su zakon, pa bi institucije trebale reagirati. A ako su mu bilo koji državni dužnosnik- pojedinac, tajkun, interesna skupina, politička stranka ili institucija pogodovali trebali bi biti izloženi kaznenom progonu.

Ili smo kolonija do te mjere da se spomenici kulturne baštine demontiraju kako se tko sjeti, da bi bjelosvjetski hohštapleri uništavajući našu spomeničku i kulturnu baštinu sebi gradili dvore i palače?! A mi ćemo im biti robovi, kako nam savjetuje Hrvatski Zavod za zapošljavanje i robijat ćemo za kikiriki 12 sati na dan na moru. Za utjehu nam ostaje selfi s njima, nakon što im je mladi hrvatski rob zamiješao koktel. Što bi rekao James Bond “promiješano, ne protreseno”.  Sve više postaje aktualan poziv: Ustaj roblje, diži se!
Što se vlasnika, projektanata i izvođača radova tiče, te informacije o veličini objekta i pripadnog zemljišta, članak donosi info:

“INFO: kamena kuća iz 15. stoljeća površine 200 m2 s okućnicom površine 2000 m2
LOKACIJA: dubrovački arhipelag
PROJEKT: Arhitektonski ured Antonio Zaninović i dizajnerski studio Rees Roberts and Partners
GRAĐEVINSKI RADOVI: stručnjaci iz Dubrovačkog Građevinskog Društva d.o.o.
VLASNIK: Peruanac sa sjedištem u Cape Townu

U članku je i osvrt na lik i djelo arhitekta Antonija Zaninovića, koji također živi i radi u Cape Townu, u Južnoafričkoj Republici, kao i vlasnik i investitor objekta.

Pa se tako u članku navodi: “Iako bi se po njegovu imenu i prezimenu reklo da je naše gore list, Antonio Zaninović samo je porijeklom iz Hrvatske. Njegov djed je, naime, tijekom Drugog svjetskog rata odavde migrirao u Čile, gdje se prije 42 godine Antonio rodio, a sada živi i radi u Južnoafričkoj Republici. Kako kaže, odrastao je uz priče o djedovoj domovini, a kada je završio školovanje, počeo je posjećivati Hrvatsku, povezivati se s rođacima i konačno, od 2006., povremeno raditi na zanimljivim projektima, među kojima je i ovaj.”

Još jednom pozivamo projektante i izvođače radova da pokažu dozvolu za gradnju sa dijelom spomeničke i kulturne baštine RH, jer inače proizlazi da je”najljepše renovirana kuća na hrvatskom dijelu Jadrana ” obična bespravna gradnja, istina luksuzna i kataloški ogledni mamac “investitorima” koji osim što bi nas porobili, još bi nam oteli i spomenike za svoj ‘ćeif’, da mogu uživat kao pravi kolonijalni gospodari. A domaća politčka i ekonomska elita će trljati ruke veselo, jer i njima ide dio plijena.

autor Miljenka Ćurković

foto Rees Roberts and Partners

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close