TERORISTI U EUROPI ZBOG: slabih mjera sigurnosti, migrantstke krize, lošijeg položaj muslimanskih zajednica

Kada u Europi eksplodira bomba Amerikanci zadrhte kao da su i sami pogođeni silinom eksplozije, no ne bi trebali, jer iako je terorizam globalna prijetnja ona nije ravnomjerno raspoređena, piše u nedjelju američki portal “Politico” i navodeći zašto islamski teroristi više “vole” Europu izdvajaju sljedeće: lošiji društveno-ekonomski položaj muslimanskih zajednica, slabe mjere sigurnosti i migrantsku […]

Kada u Europi eksplodira bomba Amerikanci zadrhte kao da su i sami pogođeni silinom eksplozije, no ne bi trebali, jer iako je terorizam globalna prijetnja ona nije ravnomjerno raspoređena, piše u nedjelju američki portal “Politico” i navodeći zašto islamski teroristi više “vole” Europu izdvajaju sljedeće: lošiji društveno-ekonomski položaj muslimanskih zajednica, slabe mjere sigurnosti i migrantsku krizu koja je u jednoj godini dovela na stari kontinent skoro 1,5 milijuna muslimanskih migranata.

Veleposlanik Daniel Benjamin koji je u State Departmentu od 2009. do 2012. obnašao dužnost koordinatora za protuterorizam objašnjava da za razliku od muslimanske zajednice u SAD-u koju čine uglavnom dobrostojeće obitelji iz brojnih većinski muslimanskih država, uz iznimku siromašnih izbjeglica iz Somalije, europski su muslimani većinom siromašniji i neobrazovaniji od većinskog stanovništva zemlje domaćina.

“Prihodi i obrazovanje američkih muslimana gotovo su isti kao kod prosječnih Amerikanaca (…) nasuprot tome, europske muslimanske zajednice formirali su siromašni seljaci koji su stigli kao privremeni radnici u rastućoj industriji poslijeratnog razdoblja. Očekivalo se da će se vratiti kući, no ostali su i nakon što su se tvornice zatvorile, a njihov je broj rastao zahvaljujući dolasku brojnih članova obitelji i velikoj stopi nataliteta”, pojašnjava Benjamin.

“Došli su kao sirotinja i uglavnom ostali sirotinja, bez pristupa visokom obrazovanju i s većom stopom nezaposlenosti i to u zemljama koje su pogođene tom pošasti nedovoljnog broja radnih mjesta”, zaključuje autor članka.

Ističe da, prema anketama, iako većina europskih muslimana ne želi imati veze s ekstremizmom, među njima je daleko više ekstremista nego među američkim muslimanima.

Kao primjer navodi izvješće instituta Soufan Group iz prosinca koje govori da se 470 od 660.000 belgijskih muslimana otišlo boriti u Siriju ili Irak, što po postotku čini belgijsku muslimansku zajednicu u zapadnoj Europi najvećim dobavljačem militanata za Bliski istok. Istovremeno, iz SAD-a se džihadistima na Bliskom istoku pridružilo samo 250 od 3,3 milijuna muslimana.

Nedostatne sigurnosne mjere su također jedan od čimbenika zašto je Europa laka meta za teroriste, navodi se u tekstu koji prenosi “Politico”. U SAD-u su nakon 11. rujna 2001. znatno pojačane mjere sigurnosti, posebice prema osobama koje dolaze iz određenih krugova i država, a Amerikanci već 15 godina neumoljivo rade na profiliranju mogućih terorista. Kao podsjetnik, u terorističkim napadima u Madridu 2004., Londonu 2005., Parizu 2015. i Bruxellesu 2016., ubijeno je 426 ljudi. U SAD-u je, ako ubrojimo i pucnjavu u Fort Hoodu, u napadima na bostonskom maratonu i San Bernardinu poginulo sveukupno 46 ljudi.

Od napada 11. rujna SAD je na sigurnost zemlje i svojih građana potrošio 650 milijuna dolara, a za Europu čak ne postoji ni usporediva statistika.

“Unutar te slike, Belgija je posebice otužan slučaj”, piše autor i podsjeća na stubokom politički podijeljenu zemlju između Flamanaca i Valonaca, unutarnju političku krizu koja je s prekidima trajala od 2007. i 2011. te je državom upravljala tehnička vlada, i činjenicu da je Belgiji trebalo preko 500 dana da konačno formira vladu.

“Jednom sam belgijskom dužnosniku natuknuo da se njegova zemlja po pitanju koliko joj dugo treba da formira vladu natječe s Irakom, a on je tek kroz zube prozborio da ta usporedba nije dobrodošla”, piše Benjamin.

Postoje i drugi razlozi zašto Europa jest i zašto će biti još dugo godina meta terorista, piše autor i objašnjava da je SAD opasan s dva oceana i geografija mu je išla na ruku.

Europa je međutim “slaba na vanjskim granicama, unutarnje granice su nepostojeće, a migrantska kriza je dovela skoro milijun i pol migranata zbog čega se suočava s daleko većim opasnostima”, tvrdi autor članka.

Upozorava ipak da prednosti Amerike nisu razlog za samozadovoljstvo i opuštenost, iako govore da panika nije opravdana.

Ističe da “puno toga može krenuti krivim putem, posebice ako se u predsjedničkoj kampanji nastave demonizirati američki muslimani koji su prva linija obrane protiv ekstremizma i čije je povjerenje u američke službe neprocjenjivo”.

“Ako se nasilje u Europi proširi, nećemo izbjeći suočavanje s velikim izazovom – požarom u susjedstvu s nepredvidljivim posljedicama”, zaključuje autor i podsjeća da je ‘stara Europa’ u emocionalnom smislu, kako je to sažeo Donald Rumsfeld, “naš najbliži susjed i najbliskiji vršnjak”.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close