Svjetski dan hemofilije obilježava se od 1989. godine. Svjetska federacija hemofilije (World Federation of Hemophilia) odabrala je 17. travanj u čast osnivača ove organizacije Franka Schnabela, koji je rođen na taj dan.
Hemofilija je rijetka, nasljedna bolest koju prati sklonost krvarenju zbog prirodnih faktora zgrušavanja krvi. Osobama koje boluju od hemofilije, krv se ne zgrušava pravilno i krvarenje se nastavlja, katkad tako dugo da može ugroziti zdravlje.
Bolest uzrokuje nedostatak posebne bjelančevine u krvnoj plazmi koja je nužna za zgrušavanje krvi, a naziva se antihemofilijski globulin (AHG). Glavni simptom hemofilije je krvarenje koje se teško zaustavlja, a može biti vanjsko i unutarnje. Od klasične hemofilije obolijevaju gotovo isključivo muškarci, dok su žene uglavnom prenositelji bolesti (s majke na sinove). Žene od hemofilije obolijevaju samo u izuzetnim slučajevima.
Hemofiliju ima oko 400.000 osoba u svijetu, u Hrvatskoj su registrirane 732 osobe koje imaju poremećaj zgrušavanja krvi, od čega 504 bolesnika ima dijagnosticiranu hemofiliju.
Svjetski dan hemofilije prepoznat je diljem svijeta, a promovira ovu rijetku i tešku nasljednu bolest te podučava sve ljude o samoj bolesti i problemima koje imaju ljudi koji žive s hemofilijom.
Želja je da se svakoj osobi s hemofilijom omogući normalan i kvalitetan život, bez mnogo ograničenja koja su danas još uvijek prisutna u svakodnevnom životu.
