SVI ZA SANADEROVU NIJEMU KOLINDU GRABAR: Zato što je hrvatska državljanka i vjernica koja ostavlja hranu na kontejnerima! 1.DIO

Kada ne bismo bili optuženi za seksizam i političku nekorektnost, u naslovu bi stajalo “SVI ZA SANADEROVU LIJEPU KOLINDU GRABAR”, jer ona svakim novim pojavljivanjem u javnosti potvrđuje zaključak Ive Josipovića da “ima slike, nema tona”, pa smo se odlučili u naslovu istaknuti njezin intelekt, a ne žensku ljepotu, budući da smo i mi protiv […]

Kada ne bismo bili optuženi za seksizam i političku nekorektnost, u naslovu bi stajalo “SVI ZA SANADEROVU LIJEPU KOLINDU GRABAR”, jer ona svakim novim pojavljivanjem u javnosti potvrđuje zaključak Ive Josipovića da “ima slike, nema tona”, pa smo se odlučili u naslovu istaknuti njezin intelekt, a ne žensku ljepotu, budući da smo i mi protiv isticanja ljepote na račun pameti

Dok prema posljednjoj anketi s početka kolovoza nije zaustavljen nevjerojatni višemjesečni rast popularnosti Kolinde Grabar-Kitarović, bilo je opravdano očekivati kako će predsjedničke izbore dobiti sa sto posto glasova, i to tako što će što manje govoriti, nikad ni o čemu bitnom, a što više plasirati nijeme slike i video snimke u javnost. Na vrhuncu u lipnju dosegla je 37 posto potpore javnosti za predsjedničke izbore, prema anketi Nove Tv, a sada je spala na 33,6 posto, prema istraživanju Cro-Demoskop. Predsjednik Josipović je na 48,4 posto.

Posljednja antologijska izjava Kolinde Grabar iz koje nismo saznali ništa, osim da ima Domovnicu i Krsni list, izgovorena je 5. kolovoza u Kninu.

“Jesam kandidatkinja za Predsjednicu, ali sam isto tako hrvatska državljanka, Hrvatica, vjernica i osoba koja duboko poštuje žrtve”, bio je odgovor Kolinde Grabar na upit o prostačkom dovikivanju i zviždanju premijeru Zoranu Milanoviću i predsjedniku Ivi Josipoviću na obilježavanju Oluje.

“Molim vas, nemojte, nemojmo, nemojmo danas politizirati”, rekla je, bježeći od novinara, kandidatkinja HDZ-a za najvišu političku dužnost u Hrvatskoj.

Najpoznatija nedavna izjava Kolinde Grabar-Kitarović je ona o skrbi za gladne ljude koji kopaju po kantama za smeće, iz sredine lipnja, kada je u Dubrovniku sudjelovala na konferenciji “Gdje su granice NATO-a?” i kada je potvrdila gotovo jednogodišnja nagađanja kako će biti predsjednička kandidatkinja HDZ-a.

“Gledam građane kako kopaju po kantama za smeće i moram vam reći da nikada nisam mislila da ću morati u Hrvatskoj ostavljati hranu u čistim vrećicama uz kante za smeće, da ti ljudi ne bi kopali, ponižavali sve nas, zapravo, to je odgovornost političkih elita. Moram reći da me je sram radi toga”, povijesna je come-back izjava Kolinde Grabar-Kitarović.

Hvale vrijedna skrb za gladne u Hrvatskoj, jedino što ta glad nije počela 2014. godine, nego još 1994. godine, nakon pretvorbene i privatizacijske pljačke u režiji HDZ-a, u kojem je ona marljivo gradila svoju karijeru od siječnja 1992. godine, provevši posljednjih 20 godina više vremena u inozemstvu, nego u Hrvatskoj.

Na konkretno pitanje o korištenju ćirilićnog pisma u Vukovaru rekla je HDZ-ova predsjednička kandidatkinja kako “na takva pitanja nema jednoznačnih odgovora”. “Ona su vrlo kompleksna, uključuju poštivanje zakona, ali isto tako poštivanje osjećaja i rad sa lokalnom zajednicom”. Super ideja, ne moramo poštovati zakon, ako nam osjećaji to ne dopuštaju. Ako pijani razbijemo izlog prehrambene trgovine, ne moramo odgovarati za to ukoliko smo osjećali gađenje prema izloženim ribljim konzervama.

Ukazala se gospođa Grabar-Kitarović, predsjednička kandidatkinja HDZ-a, u prošlu nedjelju na Sinjskoj alci, gdje je, prenose mediji, pobrala “najveći pljesak” publike.

Šef ceremonije Sinjske alke, vojvoda Ante Vučić, pozdravio je na otvaranju predsjednika Ivu Josipovića, ali i Kolindu Grabar-Kitarović.

“Posebno pozdravljam gospođu Kolindu Grabar-Kitarović, pomoćnicu glavnog tajnika za javnu diplomaciju u NATO-u i vjerujem da će svoje veliko međunarodno iskustvo iskoristiti na dobrobit Hrvatske”, aludirao je Vučić na predsjedničke izbore, poručivši praktički da je, što se njega tiče, “pomoćnica glavnog tajnika za javnu diplomaciju u NATO-u” već izabrana za Predsjednicu Republike.

Ali, kako to da svoje međunarodno iskustvo 46-godišnja gospođa Grabar-Kitarović nije dosad iskoristila na dobrobit Hrvatske, premda jest za svoju, reklo bi se, osobnu dobrobit i karijeru?

Kolinda Grabar-Kitarović međunarodno je iskustvo počela skupljati u Sjedinjenim Državama još sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme bivše Jugoslavije, kada je pohađala Los Alamos High School u Novom Meksiku u SAD, u kojoj je završila četvrti razred 1986. godine. Potom je upisala engleski i španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je 1993. i diplomirala.

Prije završetka studija engleskog i španjolskog, “preko student-servisa” zaposlila se u siječnju 1992. u Međunarodnom odjelu Ministarstva znanosti i tehnologije, dok je ministar bio Ante Čović, a nastavila je tamo kao stručna referentica, a potom stručna savjetnica, raditi i kad je ministar znanosti postao Ivo Sanader. Kada je početkom 1993. Sanader iz ministarstva znanosti prešao u Ministarstvo vanjskih poslova, pošla je za njim i Kolinda Grabar.

Iste te 1993. godine učlanjuje se Kolinda Grabar u HDZ i počinje njezin munjevit i kontinuiran uspon kroz državne službe. Tako mladu, u dobi od nepunih 25 godina, kao perspektivan kadar HDZ-a, zapošljava ju tadašnji zamjenik ministra vanjskih poslova Ivo Sanader na mjesto savjetnice u Uredu zamjenika ministra, a zatim 1995. postaje i načelnica Odjela za Sjevernu Ameriku. Radeći na takvim savjetničkim i načelničkim poslovima između 1993. i 1997. godine, stigla je Kolinda Grabar između rujna 1995. i lipnja 1996. obaviti poslijediplomski studij i stručno usavršavanje na Diplomatskoj akademiji u Beču, te još neke studijske boravke u inozemstvu.

U kolovozu 1997. odlazi u Kanadu, na mjesto diplomatske savjetnice u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ottawi. Unaprijeđena je u listopadu 1998., s navršenih tek 30 godina života, na položaj ministrice savjetnice, na kojem u veleposlanstvu ostaje do prosinca 2000. godine. Vlast je te godine od HDZ-a preuzela SDP-ova koalicija, ali to nije bila prepreka za Kolindu Grabar-Kitarović da nastavi od siječnja 2001. raditi kao ministrica savjetnica u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, gdje je ostala do studenog 2003., kada je na listi HDZ-a izabrana u Hrvatski sabor.

Sve poslije toga je bajka, kojoj i danas svjedočimo. U dobi od 35 godina, u prosincu 2003. postaje ministrica za europske integracije u prvoj vladi Ive Sanadera, a od 2005., nakon odlaska Miomira Žužula, postaje i ministrica vanjskih poslova u objedinjenom ministarstvu.


Nastavak sutra, 8. kolovoza

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close