Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: N1

Ostale vijesti

SVI PROTIV MILANOVIĆA!Grbeša: Komunikacija predsjednika u literaturi se zove bijesni populizam

Izvanredna profesorica na Fakultetu politički znanosti u Zagrebu Marijana Grbeša Zenzerović gostujući u Novom danu komentirala je trend lažnih vijesti u pandemiji koronavirusa te komunikaciju Vlade, Sabora, Stožera i predsjednika Republike vezanu uz cijepljenje.

Grbeša Zenzerović ističe da stopa procijepljenosti i neki drugi podaci pokazuju da su građani Hrvatske podložni inofrmacijama koje dolaze iz neprovjerenih izvora koji graniče ili jesu u sferi teorija zavjere.

“Jedan od  razloga za to jako veliko nepovjerenje u tradicionalne institucije. Oko 20 posto prema posljednjem istraživanju Eurobarometra vjeruje Vladi, isto toliko vjeruje Saboru. Prosjek Europske unije po pitanju povjerenja vladama je 37 posto, a prosvjek povjerenja u parlamente je 35 posto. Ono što posebno zabrinjava su – povjerenje u pravosuđe koje je u Hrvatskoj dramatično nisko, oko 20 posto, prosjek EU je 50 posto. Pri samom dnu ljestvice Europske unije”, rekla je.

Ipak postoji jedan segment u kojem smo iznad prosjeka Europske unije.

“Jedino gdje smo malo iznad prosjeka je povjerenje u institucije Europske unije. Jedini element u kojem se vidi optimizam je povjerenje u Europsku uniju. Dobro je što postoji barem nekakav prostor optimizma”, kazao je.

Naglašava da nepovjerenje u medije postaje sve veće te da se ono počelo nazirati puno prije pandemije. Ipak, tvrdi, došlo je do jednog novog trenda pada povjerenja.

“Čini se da je povjerenje u medije prema tom mjerenju dramatično palo u odnosu na prošlu godinu i sada smo na otprilike 30 posto povjerenja u medije. Niska stopa procijepljenosti, prosvjedi i polarizacija su potpuno očekivani u situaciji ovako iznimnog nepovjerenja u institucije”, govori pofesorica s Fakulteta političkih znanosti.

Razvojem digitalnih platformi došlo do pada povjerenja u institucije

Živimo u vremenu sumnje, pada povjerenje u tradicionalne institucije znanja, ističe.

“To je nešto o čemu se govorilo puno prije pandemije. S razvojem digitalni platformi, cijela stvar je dignuta na višu razinu. Sama pretpostavka da sve što rade tradicionalne institucije, da iza svega stoji nekakav interes, potiče ljude da se oslanjanju na neke druge izvore autoriteta”, kazala je.

Istaknula je termin infodemije i on se, kaže, ne odnosi samo na dezinformacije.

“Svaki smo dan zatrpani velikom količinom informacija i teško je razaznati što je od toga točno”, tvrdi.

Hrvatska je dramatično podbacila u sustavu obrazovanja za medije, poručuje.

“Mi ne obrazujemo mlade generacije, ne za tehnologiju, oni su pismeniji za nas, međutim ne postoji sustav obrazovanja za medije. Postoje sporadične inicijative koje se zaista trude nešto napraviti. To je sve sporadično dok god se hrvatski obrazovni sustav ne počne baviti obrazovanjem mladih o medijima koji neće uopće znati razliku između novinarskog teksta i bilo čega drugog što nađu u medijima. Odnosi se recimo na format, njima nema razlike između teksta na vašem portalu ili teksta na Wikipediji. U Hrvatskoj se time nitko institucionalno ne bavi. Učitelji i nastavnici vape za tim tipom medijskog obrazovanja”, rekla je Grbeša Zenzerović.

Dezinformacije vezane uz covid i pandemiju

Govoreći o valu lažnih informacija vezanih uz koronavirus i pandemiju, smatra da je to nešto čime se trebalo baviti prije godinu dana.

“Postoji nešto što se zove obrazovanje kroz institucije, a u ovakim situacijama kriza imamo nešto što se zovu informacijsko-edukacijske kampanje. Sad prelazimo na euro, to bi trebala pratiti jedna velika kampanja koja bi na raznim razinama bila potrebna da ljudima objasnimo o čemu se radi”, smatra.

Komunikacijska kampanja o cijepljenju je, prema njenom mišljenju, izrazito nemušta.

“Imate polarizaciju i kontinuirano etiketiranje ljudi koji se ne žele cijepiti. Nisu svi ljudi koji se ne žele cijepiti antivakseri. Imali smo na početku pandemije jedan diskurs solidarnost i ta priča “misli na druge” je mogla funkcionirati. U situaciji kada su ljudi iscrpljeni pandemijom i strah je silno prisutan poruka da trebamo razmišljati o drugima je poruka koja ne postiže svoj cilj. Imate infodemiju, zatrpanost najrazličitijim informacijama i imate ljude koji ne znaju više gdje bi se okrenuli. To je jedan od razloga komunikacijske histerije”, kazala je.

Članovi Stožera u posljednje vrijeme slabo istupaju u medijima. Grbeša smatra da se cijela stvar trebala na drugi način posložiti.

“Je li dobro da se sad ne izlažu – vrlo vjerojatno se to već trebalo na drugi način posložiti cijela ta stvar. Postoji nekoliko ljudi koji su postali lice ove pandemije i suštinski oni rade što i rade svi drugi. Međutim, komunikacijski to nije dobro posloženi. Čini se kao da veliki dio procesa ide stihijski i posljedice se vide”, rekla je.

Kratko se osvrnula i na komunikaciju predsjednika Republike Zorana Milanovića.

“To je sve dio njegove šire komunikacije, koja spada u nešto što se u literaturi zove bijesni populizam. To je spektar u koji je predsjednik zakoračio svojom komunikacijom. On uspješno artikulira revolt jednog dijela javnosti prema mjerama. Koliko je njegovo ponašanje u ovoj situaciji odgovorno, pokazat će vrijeme. Kao i ponašanje svih drugih zastupnika u Saboru u ovoj situaciji”, smatra profesorica s Fakulteta politički znanosti.

Povezane vijesti

Politika

Posljednji zapovjednik Vukovara, Branko Borković – Mladi Jastreb, objavio je post u kojem se zgraža nad cijenama mlijeka u trgovinama u odnosu na cijenu...

Showbiz-Lifestyle

Ove je godine gostiju iz Srbije kod nas 60 posto više nego lani u istom razdoblju, ali čak i 20 posto više nego rekordne...

Politika

DAVOR BOŽINOVIĆ, ministar unutarnjih poslova, potvrdio je za Index kako će i policija istraživati okolnosti smrti novinara Indexa Vladimira Matijanića.”Policija se uključila u događaj...

Politika

TRI NEOVISNA IZVORA BLISKA VRHU HDZ-a NAVODE DA OSIM NATAŠE TRAMIŠAK MOGUĆA JESENSKA REKONSTRUKCIJA VLADE MOŽE JOŠ OBUHVATITI I MINISTRICU MARIJU VUČKOVIĆ TE MINISTRE...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori