Što su Iran i Zapad dogovorili?

Sankcije protiv Irana mogle bi se ublažiti već u prosincu, rekao je u ponedjeljak francuski ministar vanjskih poslova u komentaru na nedjeljni dogovor kojim je Iran dopustio inspekciju svojih nuklearnih postrojenja Dogovor predviđa ukidanje nekih sankcija koje guše iransko gospodarstvo, a “nužna je europska odluka” kaže Laurent Fabius za radio Europe 1. “Ona se može […]

Sankcije protiv Irana mogle bi se ublažiti već u prosincu, rekao je u ponedjeljak francuski ministar vanjskih poslova u komentaru na nedjeljni dogovor kojim je Iran dopustio inspekciju svojih nuklearnih postrojenja

Dogovor predviđa ukidanje nekih sankcija koje guše iransko gospodarstvo, a “nužna je europska odluka” kaže Laurent Fabius za radio Europe 1. “Ona se može očekivati za koji tjedan, a u vezi s djelomičnim, reverzibilnim ukidanjem (sankcija)”.

Na povratku iz Ženeve u Teheran iranski je ministar vanjskih poslova Mohamed Džavad Zarif rekao za državnu televiziju da je njegova zemlja spremna za brz nastavak pregovora. “Spremni smo od sutra krenuti i u završni dio nuklearnog sporazuma”, rekao je Zarif kojemu su potporu izrazile stotine studenata koje su ga dočekale u nedjelju navečer.

U Teheranu nema znatnijega protivljenja dogovoru, samo su neki parlamentarni zastupnici tražili dodatna objašnjenja, ali u američkom Kongresu mnogi su skeptični prema mogućnosti da se Iran drži dogovora.

Dopuštenje da i dalje obogaćuje uranij u Teheranu smatraju pobjedom, a američki državni tajnik John Kerry kaže da novi dokument takvo pravo ne priznaje. “Ma kakva interpretacija bila, toga u ovome dokumentu nema”, rekao je Kerry u Ženevi. Istim je riječima iranski predsjednik Hasan Rohani u Teheranu rekao suprotno. “Ma kako to interpretirali, priznato je iransko pravo na obogaćivanje uranija”.

Na što je Iran pristao

Iran je pristao ograničiti obogaćivanje uranija na maksimalno pet posto, što je znatno niže od 90-postotnoga praga nužnog za proizvodnju bojeve glave, a u idućih šest mjeseci neće biti ni novih centrifuga. Tako će nestati strah Zapada od moguće iranske nuklearne bombe, Teheran će i dalje moći gorivom opskrbljivati svoj jedini nuklearni reaktor u Bušeru, a spasit će se iranski obraz jer je tzv. nuklearna samodostatnost, posjedovanje svih elemenata nuklearnog procesa, od rudnika do centrifuga za obogaćivanje uranija temelj iranskoga nacionalnog ponosa.

Iran će neutralizirati zalihe 20-postotnog uranija, a to može učiniti tako da ga odmah pretvori u gorivo za reaktor ili ga oslabi na razinu ispod petpostotne obogaćenosti, ali ni u kojem slučaju nije predviđena mogućnost da se iranske zalihe odvezu iz zemlje.

Planirana nuklearna elektrana Arak u središnjem Iranu radit će na tešku vodu i ne treba joj obogaćeni uranij, ali nusproizvod je plutonij koji se može upotrijebiti za proizvodnju oružja pa će Iran odustati od gradnje postrojenja za preradu plutonija.

U dogovoru sa šest svjetskih sila spominje se i vojna baza Parčin kraj Teherana, predmet spora s agencijom Ujedinjenih naroda za atomsku energiju. Iran kaže da pristaje na inspekciju te lokacije, ali traži ograničavanje javne objave onoga što inspektori IAEA ondje nađu.

Što je Iran dobio zauzvrat?

Neke su sankcije ublažene i po procjeni Bijele kuće u iransko će se gospodarstvo vratiti ukupno sedam milijarda dolara, ali glavni pritisak na izvoz iranske nafte ostaje, kao i crna lista međunarodnih bankarskih mreža u prvih šest mjeseci sporazuma.

Dobitnici i gubitnici

Iranski predsjednik, azijska gospodarstva i diplomacija, glavni su dobitnici nedjeljnoga dogovora Irana i šest svjetskih sila, a Izrael, Saudijska Arabija i Egipat mogu se smatrati gubitnicima.

Novoizabrani umjereni predsjednik Hasan Rohani postigao je da dogovor sa Zapadom postane njegova pobjeda: iako na nižoj razini, zadržat će pravo na obogaćivanje uranija i protivnici u zemlji neće mu moći prigovoriti da je žrtvovao iranske interese, a sankcije će se ublažiti.

Sankcije na izvoz iranske nafte ostaju na snazi još šest mjeseci, ali Zapad je obećao da neće biti novih gospodarskih mjera protiv Irana bude li se držao dogovora, a to je dobra vijest za azijska gospodarstva gladna energije, poput kineskoga, japanskog i indijskog, jer znači da bi daljnji pregovori mogli ublažiti sankcije.

Pokazalo se da je rujanski petnaestminutni telefonski razgovor Rohanija s američkim predsjednikom Barackom Obamom razbio diplomatski led što se nakupljao 34 godine.

Vijest o dogovoru šest sila s Iranom odjeknula je kao bomba u Jeruzalemu. Taj je dogovor povijesna pogreška, a Izrael je u opasnosti, kaže premijer Benjamin Netanyahu koji smatra da je dopuštenje Iranu da nastavi obogaćivati uranij put u katastrofu.

Netanyahu sada mora smisliti kako popraviti odnose sa SAD-om, a i Saudijska Arabija mora se priviknuti na novu ulogu: ovaj je put protivnik, a ne saveznik Washingtona. Prvo su saudijski čelnici bili u Arapskome proljeću 2011. zatečeni kad se SAD odrekao dugogodišnjega saveznika egipatskoga predsjednika Hosnija Mubaraka. Zatim ih je razljutila američka odluka da odustane od vojnog napada na Siriju, a najnoviji dogovor s Iranom Saudijska Arabija smatra pogodovanjem izravnome regionalnom konkurentu.

Mogućnost jačanja američko-iranskog dijaloga mogla bi poljuljati i tradicionalni egipatski položaj predvodnika u oblikovanju zapadne politike u regiji.

Netanyahu: Dogovor postignut u Ženevi nije povijesni sporazum, već povijesna pogreška

Dok Europska unija i Sjedinjene Američke Države hvale sporazum svjetskih velesila i Teherana oko iranskog nuklearnog programa u Ženevi, iz Izraela stižu žestoke kritike, ali i upozorenja.

“Dogovor postignut u Ženevi nije povijesni sporazum, već povijesna pogreška”, zaključio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu. “Ovaj dogovor nije učinio svijet sigurnijim mjestom za život, već mnogo opasnijim”, dodao je.

“Godinama je međunarodna zajednica radila na tome da zabrani Iranu obogaćivanje urana, ali sada je, po prvi puta u povijesti, međunarodna zajednica i formalno dopustila Iranu da nastavi s tim programom”, kazao je Netanyahu na konferenciji za medije.

Podsjetimo, nakon četiri dana napornih pregovora o iranskom nuklearnom programu svjetske velesile i Iran uspjeli su se u noći na nedjelju u Ženevi dogovoriti, pružajući nadu u izlazak iz krize koja traje već više od deset godina. Prema sporazumu, Teheran bi na šest mjeseci trebao zaustaviti nuklearne aktivnosti, a zauzvrat će mu biti ublažene sankcije.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif ocijenio je da je riječ o “važnom uspjehu, koji je ipak tek prvi korak”. “Ustanovili smo zajedničko povjerenstvo koje će nadgledati provedbu našeg dogovora. Nadam se da će dvije strane moći napredovati i tako obnoviti povjerenje”, rekao je na tiskovnoj konferenciji.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close