ŠTO SE ZAPRAVO KRIJE IZA NAJNOVIJE EMPATIJE BANSKIH DVORA SPRAM GRAĐANA (BIRAČA) U NEVOLJI?

Da Vlada u posljednji tren, neposredno prije usvajanja u Saboru, nije popustila pritisku pa pod svoj jednogodišnji tečaj švicarskog franka od fiksnih 6,39 kuna propustila i dužnike s kreditima višima od milijun kuna, Udruga Franak bi u javni prosvjed. Ovako su samo zapalili svijeće pred bankama širom Lijepe naše. Nema veze što je ta ista […]

Da Vlada u posljednji tren, neposredno prije usvajanja u Saboru, nije popustila pritisku pa pod svoj jednogodišnji tečaj švicarskog franka od fiksnih 6,39 kuna propustila i dužnike s kreditima višima od milijun kuna, Udruga Franak bi u javni prosvjed. Ovako su samo zapalili svijeće pred bankama širom Lijepe naše. Nema veze što je ta ista Vlada, nakon što se zamrzavanjem tečaja izravno umiješala u tržište valuta i ingerencije Hrvatske narodne banke, tim dodatkom radi mira u kući i izjednačavanja svih dužnika u „švicarcima“ derogirala još i jedan od svojih prethodnih zakona – onaj o potrošačkim kreditima, koji takvima smatra samo one do milijun kuna. Pa će se, uz one koji su takvim kreditima uistinu rješavali stambeno kao životno pitanje, a njih je prema nekim procjenama samo trećina od ukupno 78.000 dužnika, prošvercati i oni koji su kupovali stanove za iznajmljivanje, vikendice ili neki treći luksuz.

U nepunih mjesec dana, Milanovićeva se Vlada eto već treći puta napokon sjetila značenja imena vodeće stranke – socijaldemokrati, kako to nestvarno zvuči, poglavito kroz prizmu tri prespavane godine njihova mandata. Dodamo li tomu prečeste, kao na tekućoj traci nizane nes(p)retne bisere, od pojedinih ministara do samoga premijera (sirotinja ne gladuje, nego samo nezdravo jede; i njemu je naprsla cijev poplavila stan …), čovjeku dođe da ne povjeruje da se uistinu zbiva to što se zbiva ovih dana. A zapravo je, crno na bijelo, svima razboritima razvidno što se to i zarad čega, i na Iblerovu i na Markovu trgu „kuha“.

Spašavanje sirotinje ili lakomislenika?

Prvo su se „odjednom“, samo za neupućene ili naivne ničim izazvani, sjetili blokiranih pa ovršenih, u njihovim očima ipak malo više birača,  čijemu se glasu nadaj potkraj ove, negoli (su)građana, koji su u te i ine materijalne probleme zapali zbog njihova „zimskoga sna“ u protekle tri godine. Pa su im, što dogovorom, što opet protuustavnim zadiranjem u propise, iako u baš neki od njih protuustavni ili barem duboko nepravedni, omogućili privremeni spas od dugovanja do 10.000 kuna. Onda su, na sličan način kao i teleoperatere i(li) banke, pritisnuli i četiri najveća grada, za kojima su se poveli i mnogi manji, sve do općina. Pa će, eto, sirotinja sa svojih minusa zbrisati bar dio dugova za katkad nepromišljeno bahaćenje mobitelima za do 5.000 koji, gle čuda, znaju napraviti i mjesečnih računa do 500, ako ne i više kuna. Ili one za komunalije/režije u ingerenciji lokalne uprave (voda, smeće …), koje su trpali pod tepih, nadajući se zastari. Sad još nagovaraju i „čuvara proračuna“, financijskog ministra Lalovca da građanima, pardon biračima, oprosti i dio poreznih dugova. Slijedeći molim!

Da, slijedeći molim! Jer, ako je Vladu, tj. njezina frontmana Milanovića, najednom briga za muke u otplati kredita u „švicarcima“ što ih proživljava 70-ak tisuća hrvatskih građana, jednako toliko i u ovršnim minusima, a lako moguće i znatno više nemoćnih ili „zaboravnih“ u komunalnim računima i poreznim dugovima, za očekivati je nastavak slijeda. Zašto ne, primjerice, u plaćanju školskog toplog obroka za ono 60-ak tisuća gladnih pučkoškolaca iz državnog proračuna. Zašto ne i troškova vrtića za možda baš toliko siromašnih koji ili ne plaćaju vrtiće ili im djecu čuvaju bake, susjedi. Zašto ne i koju stoticu kuna mjesečno i sirotinji, svejedno umirovljenika, beskućnika ili nezaposlenika, koja, kopajući po „dreku“ u kantama i kontejnerima, preživljava od boca i inoga otpada. Zašto ne i …

„Drži vodu, dok majstori odu!“

Što to onda, kako i zašto radi Vlada? Odgovor na prvo pitanje (što) upravo ste pročitali u gornjim recima, a, sudeći prema razvoju zbivanja i općem stanju nacije, još ćete se toga i načitati idućih mjesec. Do izbora, naravno! A kako – ad hoc, spontano, šepajući u koracima, kršeći pritom i neke zakonske propise i neka moralna načela, nerijetko se čak rugajući zdravome razumu i elementarnoj logici. Sve u svemu, samo naizgled učinkovito, a zapravo poprilično traljavo, kratkoročno, po onoj narodnoj „drži vodu, dok majstori odu!“. U nepunoj posljednjoj pokušava sanirati posljedice onoga što nije sustavno riješila u više od tri prethodne godine mandata. U tom neznanju, nehtijenju ili pak strahu od ovih ili onih interesnih skupina leže uzroci, katastrofalno stanje nacije (trećina je građana na rubu sirotinje, petina na rubu doslovna gladovanja, čak i prema obzirnim kriterijima bešćutnih profitera među svjetskim moćnicima). Osobna tuga i jad samo su posljedice. A sad Vlada takvima pokušava zamazati oči vatrogasnim mjerama. I što li je onda Zoran Milanović? Predsjednik Vlade ili ipak i samo predsjednik kakvog seoskog dobrovoljnog vatrogasnog društva? Ipak više ovo drugo, a tko mu kriv kad se kasno sjetio, propustio biti ono prvo!.

No, lako za predsjednika Vlade, pardon DVD-a, što se krije i što na čeka nakon vatrogasnih mjera? Navlas isto kao i nakon stvarne akcije stvarnih vatrogasaca, nakon stvarnoga gašenja stvarnoga požara – kuća ili tvornica ne samo što je u plamenu izgorjela, nego je vodom uništeno i ono malo imovine što je vatra nije i ne bi progutala. Čeka nas, dakle, spržena zemlja pretvorena u kaljužu. Jer, ni Svevišnji, nekmoli Milanović, koji se u to samovoljno upetljao, ili guverner HNB-a Boris Vujčić, čiji je to posao bio još u vrijeme ugovaranja „švicarskih“ kredita, nisu toliko vidoviti da bi mogli znati što će biti za godinu dana kad istekne rok izmišljenom tečaju CHF-a. Hoće li banke to prešutno progutati ili ići do hrvatskog Ustavnog ili možda čak i kakvog međunarodnog suda. Kako će reagirati svi ostali na bilo koji način ovisni o švicarskom franku, koji i dalje divlja, ali za njih taj tečaj ne vrijedi? Hoće li i što, dakako obilaznim putem, zarad toga poduzeti Međunarodni monetarni fond ili Svjetska banka?

Kad piromani gase požar koji su sami podmetnuli

Ovo sa švicarskim frankom u hrvatskoj režiji, lako moguće, neće ostati samo u hrvatskim okvirima. Živi bili pa vidjeli! Ali hoće napadan pokušaj Vlade da se karitativnim kriterijima pokuša dopasti ugroženim (su)građanima, pardon biračima. S, opet lako moguće, nesagledivim posljedicama. Jer, reagiraju li svi kojima iz ovog ili onog, u većini slučajeva opravdanog razloga (nerad i neodgovornost političara), fali koja stotina ili tisućica kuna mjesečno, ni ionako već bušni proračun Milanoviću neće biti dovoljan da svima udovolji. A koja je to još kurva odbila potencijalnu mušteriju, poglavito kad svi znaju da rado daje! Poglavito kad i ona zna da je to ništa osobno ne košta!

Doduše, u ovoj na prvi pogled bajkovitoj priči iz Banskih dvora ipak je jedna naoko mala, ali bitna razlika od one kurve s ulice. Zašto bi dužnike kredita u „švicarcima“, tj. posljedicu njihova neznanja i  pomame ili Milanović/ Vujčićeva nečinjenja, sad sanirali svi porezni obveznici? Isto, jednako logično pitanje vrijedi i za „ponosne“ uživatelje suvremenog mobiteliranja, neplaćenih komunalnih računa ili poreznih dugova. I što će biti ako se istom logikom Vladi za pomoć počnu obraćati poduzetnici, napose oni koji su „u banani“ najvećma zarad te iste Vlade? Koji, kao i svaki iole informiran građanin, pardon birač, znaju da je ta Vlada propustila srezati javnu/državnu birokraciju i lokalnu (samo)upravu na razumsku i podnošljivu mjeru, urazumiti i obuzdati sve koji žive na državnim jaslama, zakočiti one koji su, skupa s bankama (one umjesto HNB-a vode i monetarnu politiku), ne samo sebe obogatili, nego i druge osiromašili na „šverc komercu“ (uvozu). Pa sad gasi požar koji je sama podmetnula!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close