Što je bitcoin i imali li vezu s grčkom financijskom krizom?

  U nedjelju, 17. srpnja, trebala se konačno znati sudbina Grčke, odnosno ostaje li u eurozoni te kako će se riješiti pitanje njenog enormnog duga prema kreditorima. No, nije postignut dogovor ključnih članica EU o sudbini Grčke te joj je ostavljen rok do u srijedu da prihvati nove ustupke ili joj prijeti izlazak iz eurozone. […]

 

U nedjelju, 17. srpnja, trebala se konačno znati sudbina Grčke, odnosno ostaje li u eurozoni te kako će se riješiti pitanje njenog enormnog duga prema kreditorima. No, nije postignut dogovor ključnih članica EU o sudbini Grčke te joj je ostavljen rok do u srijedu da prihvati nove ustupke ili joj prijeti izlazak iz eurozone. Valja podsjetiti da problem Grčke ne postoji od zadnjeg kulminiranja spora rješavanja njenog vanjskog duga. On traje mnogo duže. Ako se sjetite davno odbačenog prijedloga o dvije nominacije eura, jednu za tzv. zemlje sjevera Europe i drugu za tzv. jug Europe to je bila samo jedna od kulminacija dužničke krize Grčke. No, u pozadini je dosta širi financijski problem od samog enormnog duga Grčke. Najpojednostavljenije rečeno u EU postoji eurozona i Velika Britanija koja je u suštini financijski i transakcijski centar Europe. Čak se i isplate ucjena somalskih pirata obavljaju preko Londona. Velika Britanija upravo zbog zadržavanje uloge financijskog središta Europe i nije prihvatila euro i ulazak u eurozonu, time bi dobar dio svojih unosnih transakcija podijelila s Njemačkom, možda i Francuskom, a to im nije ni najmanje odgovaralo. U okviru EU postoje i zemlje članice koje nisu u eurozoni, poput Hrvatske, ali je naš financijski sustav toliko euriziran da smo mi samo u čekaonici eurozone, i uz kunu nemamo svoju monetarnu suverenost.

Kada je u pitanju Grčka ona je na jugu Europe, fizički odijeljena od ostataka kompaktnog dijela EU gdje postoje sustavi poput ‘Shengena’. Ni nakon ulaska Rumunjske i Bugarske u EU Grčka se nije mogla stvarno fizički povezati s ostatkom EU jer su te dvije novije članice i dalje izvan ‘Shengena’.

U posljednje vrijeme kada je grčka kriza kulminirala ozbiljno se razgovara o izlasku Grčke  iz eurozone. Izlazak iz eurozone za Grčku bi značio vraćanje staroj nacionalnoj valutu drahmi ili, kako su neki ekonomisti pretpostavljali, možda čak i uvođenje bitcoina.

Vraćanje drahmi je vrlo malo vjerojatno uzmemo li, na primjer primjer, Crne Gore koja također kao svoju valutu ima euro premda nije čak ni u EU a naravno niti u eurozoni. I u slučaju izbacivanja Grčke iz eurozne Europskoj centralnoj banci ne bi bio tehnički niti financijski problem održavati euro u Grčkoj čiji BDP čini negdje otprilike 2 posto BDP-a Europske unije.

Još je manja vjerojatnoća da Grčka uvede najpoznatiju kripto valuti bitcioin čija je suština uglavnom malo poznata široj javnosti. Za informaciju o bitcoinu zamolili smo direktoricu zagrebačke tvrtke Forenzika Prima Dianu Antičić. Njena se tvrtka bavi uslugama porezne forenzike, financijskim revizijama te drugim specifičnim poslovima za koje posjeduje ovlaštene licence.

 

Antičić nam je rekla kako se kao rođendan bitcioina može uzeti 18. kolovoza kada je registrirana domena bitcoin.org. „Bitcoin se u bespućima interneta pojavio bez previše pompe, a kao osnivač se navodi vrlo tajanstveni Satoshi Nakamoto. Postojanje tog japanskog poduzetnika nikad nije potvrđeno, pa se nagađa da je zapravo riječ o pseudonimu za više ljudi koji su zaslužni za nastanak najpoznatije svjetske kripto-valute. Bitcoin bi se mogao definirati kao decentralizirana mreža zasnovana na „peer to peer“ sustavu, što znači da korisnici međusobno obavljaju transakcije bez nadzora financijskih i drugih institucija; sličan sustav koriste i razne piratske torrent stranice koje korisnicima nude besplatne filmske i druge sadržaje kršeći pritom autorska prava. Bitcoin nije jedina kripto-valuta, ali s vremenom je svakako zasjela na tron što se tiče popularnosti među korisnicima te se na neki način može smatrati sinonimom za sve e-valute“, objasnila nam je vlasnica Forenzika Prime.

 

Kako se koristi Bitcoin?

Bitcoin je valuta s kriptografskom (grč. kriptós: skriven; grafo: pisati) zaštitom, što znači da se za prijenos vrijednosti koriste kriptografski algoritmi. Budući da digitalne valute koje su prethodile bitcoinu nisu na taj način koristile kriptografiju, bitcoin se smatra prvom kripto-valutom. Riječ je o elektronskom zapisu transakcija obavljenih između dva korisnika, a svaka izvršena transakcija zapisana je u glavnoj knjizi Bitcoina zvanoj blockchain (blok lanac). Novčanik je program koji korisniku omogućuje slanje bitcoina sa svoje na jednu ili više adresa. Nepotvrđenu transakciju preuzimaju rudari, koji ih zatim posebnim programima formiraju u blokove te upisuju u već spomenutu glavnu knjigu blockchain. Navedeni proces naziva se rudarenje, a rudari od njega dobivaju naknadu, ovisno o vrijednosti same transakcije. Nakon što je transakcija upisana u blokchain smatra se valjanom, a za velike transakcije npr. na bitcoin burzi iz sigurnosnih razloga potrebno je prikupiti tri ili više potvrda.

 

Geneza Bitcoina

Fenomen bitcoina na najbolji način dokazuje da je novac koncept u koji moramo vjerovati kako bi funkcionirao kao sredstvo nužno za preživljavanje. U neka davna vremena vrijednost novca je bila vezana uz opipljive pojmove poput zlata, srebra ili žita, a tu su ulogu u moderno doba preuzeli apstraktni i većini ljudi teško shvatljivi pojmovi poput međunarodne trgovine, dionica, stope inflacije ili obveznica. Vrijednost bitcoinu osigurava njegova rijetkost, budući da je sustav rudarenja postavljen na način da je sve teže iskapati nove, a ukupna količina je ograničena na 21 mlijun bitcoina. Spomenuti alogoritam je izabran zato jer se otprilike podudara s tempom iskapanja zlata i srodnih dobara. Osim rijetkosti, od presudnog značaja za očuvanje vrijednosti bitcoina je i potražnja, što znači da će bitcoin postojati i biti vrijedan onoliko dugo koliko to budu htjeli njegovi korisnici.

 

Zakonski uvjeti

Bitcoin se ne smatra zakonskim sredstvom plaćanja, dakle prema zakonu ne mora biti uvažen za podmirivanje financijskih obveza. To naravno ne znači da je korištenje bitcoina ilegalno, već je proizvoljno za sve fizičke i pravne osobe. Postoje ipak države koje su zabranile bilo korištenje bitcoina bilo njegovo mijenjanje za nacionalnu valutu, kao što su Kina, Indija ili Island. U posljednje vrijeme je sve više jača pokret koji bi se mogao nazvati Internet-libertarijanzmom, a osim Bitcoina uključuje fenomene poput Piratskih stranaka, Anonymusa ili Silk Roada, a zajednička im je borba za web-slobode, odnosno protiv ograničavanja i bilo kakvog oblika cenzure na internetu. U taj se obrazac odlično uklapa i potpuna anonimnost korisnika, kao i nedostatak nadzora financijskih institucija. Možda je riječ o sasvim legitimnim ciljevima, ali problem je u tome što je njihovo ostvarivanje od velikog interesa i nekim organizacijama čiji su ciljevi sve samo ne plemeniti.

 

Silk Road 3.0

Put svile je u antičko doba označavao rutu koja je povezivala zapad s istokom omogućujući trgovačku razmjenu raznih u ono vrijeme neprocjenjivih dobara poput same svile i ostalih vrijednih tkanina, plemenitih metala, začina, porculana i stakla, ali i nematerijalnih dostignu-ća poput religija. Budući da se trgovina s vremenom preselila na morske, put svile je postupno počeo gubiti na značaju, da bi tek u najnovije vrijeme iznova dobio na značaju razvojem turizma, ali i industrijskog razvoje regije. No iako je pravi put svile stoljećima mirovao ipak su se pod istim imenom prodavale vrlo egzotične i vrijedne, ali većinom ilegalne stvari. Riječ je naravno o internet-stranici Silk Road, svojevrsnom internet crnom tržištu. Iza stranice stoji Ross Ulbricht, poznat i pod nadimkom Dread Pirate Roberts, koji je projekt pokrenuo 21. siječnja 2011. godine. Silk Road je dio takozvanog dubokog ili nevidljivog weba, što znači da nije dostupan komercijalnim preglednicima poput Google Chromea, već se može pronaći uz pomoć specijaliziranih alata kao  što je Tor tražilica. Takva tajanstvenost je očekivana ako uzmemo u obzir da je ponuda na Silk Roadu uključivala vrlo široki asortiman ilegalnih dobara; od droga poput heroina, kokaina ili MDMA-a, pa sve do najrazličitijeg oružja, kontakata plaćenih ubojica, krivotvorenih dokumenata ili hakiranih korisničkih računa na Amazonu, Netflixu i ostalim plaćenim sadržajima. FBI je priču oko Silk Roada privremeno početkom listopada kada je stranica zapečaćena, a Ulbricht uhićen te je protiv njega podignuta optužba za hakiranje, pranje novca te prodaju narkotika. Za ovu je priču najzanimljivije to što su američke vlasti zaplijenile pozamašnu količinu bitcoina; oko 30 tisuća od korisnika što iznosi  oko 25 milijuna dolara te prema nekim navodima više od 170 tisuća bitcoina kod samog osnivača Ulbrichta, što preračunato u dolare iznosi vrtoglavih 150 mlijuna dolara.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close