STEČAJNA HOBOTNICA: Beskonačni stečaj Glumina banke

Stečajni upravitelji kroz beskonačne stečajne postupke, od kojih neki traju i po petnaest godina, odabranim odvjetničkim društvima dijele milijune kuna, a da Ministarstvo pravosuđa i sudovi nemaju nikakvog nadzora nad trošenjem toga novca- procjenjuje se da su na tim poslovima stečajni upravitelji ”uzeli” barem 8,69 milijuna kuna. U pravosudnim krugovima sve su glasnija upozorenja da […]

Stečajni upravitelji kroz beskonačne stečajne postupke, od kojih neki traju i po petnaest godina, odabranim odvjetničkim društvima dijele milijune kuna, a da Ministarstvo pravosuđa i sudovi nemaju nikakvog nadzora nad trošenjem toga novca- procjenjuje se da su na tim poslovima stečajni upravitelji ”uzeli” barem 8,69 milijuna kuna.

U pravosudnim krugovima sve su glasnija upozorenja da dugotrajni stečajevi kao modus operandi Pere Hrkaća imaju svoju pozadinu i u suradnji s nekolicinom odabranih odvjetničkih ureda, kojima se isplaćuju vrtoglavi honorari za usluge u trajanju stečajnog postupka. Hrkać, naime, prikuplja i ponude od revizorskih kuća i odvjetničkih ureda za izradu stečajnog plana, a potom ima i utjecaj na Odbor vjerovnika da odluku tko će taj vrlo lukrativni posao dobiti
Najgore je u svemu tome je, da Glumina banka nije jedina banka koja u stečaju zarađuje i posluje protivno slovu zakona. Aleksej Aleksandrov je uvjeren da su za to krivi korumpirani Trgovački sudovi jer bez njihovog pristanka ni do ove pljačke ne bi došlo. Odnosno, kaže, hobotnica je tako široka, da tu nema rješenja
Više nisu banke, nisu tvrtke, a nisu ni proizvođači. Gotovo je nevjerojatno koliko bankarski lobi u Hrvatskoj krši zakon, a u tome čak koristi i banke koje su u stečaju, tako vladajući zemljom. Na bankama u stečaju se može dobro zaraditi: na njima su u petnaest godina, koliko je poznato, stečajni upravitelji “uzeli” barem 8,69 milijuna kuna. Posao je dobar i za odvjetnike koji su u brojnim parnicama i ovršnim postupcima provrtjeli stotine milijuna kuna. Nije dobro samo za državu, odnosno Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), čiji je prosjek naplate – tek 20 posto.

Stečajni upravitelji kroz beskonačne stečajne postupke, od kojih neki traju i po petnaest godina, odabranim odvjetničkim društvima dijele milijune kuna, a da Ministarstvo pravosuđa i sudovi nemaju nikakvog nadzora nad trošenjem toga novca. Prema podacima Trgovačkog suda u Zagrebu, jedan od glavnih aktera vrtoglave zarade na stečajevima je stečajni upravitelj Pero Hrkać, pogotovo na slučaju Glumina banke koja je u stečaju još od prošlog stoljeća. Prema saznanjima Objektiva, odabranim odvjetnicima od sredine 1999. do kraja 2013. godine isplaćeni su honorari u iznosu od 68,6 milijuna kuna, dok je Hrkaću isplaćeno oko 2,2 milijuna kuna brutto i to za stečaj banke koja i dalje ima više od milijardu kuna nenaplaćenih potraživanja.

Tko zna koliko će to trajati

Sve dok traje stečaj upravitelj ima pravo na pozamašnu naknadu i nagradu, automobil, gorivo i plaćanje odvjetnika, bez obzira na učinkovitost u naplati potraživanja. Stečaj se tako može nazvati unosnim poslom za njegova upravitelja. Iako su od Glumine banke namireni vjerovnici iz prva dva isplatna reda, astronomska šteta za državu najbolje se vidi na primjeru Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, koja se ni petnaest godina od stečaja Glumine najvećim dijelom nije uspjela naplatiti, iako je prethodno novcem poreznih obveznika osigurani štedni ulozi propale banke. A stečaj Glumine mogao bi trajati i još mnogo godina.

Naime, odbor vjerovnika Glumina banke još je u travnju 2010. podnio tužbu protiv DAB-a radi povrata isplaćenog novca od 506,89 milijuna kuna, i od tada taj predmet ”stoji” na Vrhovnom sudu. Prema podacima Trgovačkog suda, petnaest godina nakon otvaranja stečaja, Glumina banka vodi 308 parničnih i 505 ovršnih postupaka, a za to vrijeme i dalje ima zaposlenih te za hladni pogon na mjesec troši oko milijun kuna.

No, Zakon o stečaju prepun je rupa, tako da stečajni suci nemaju nikakav nadzor nad stečajnim upraviteljima pa ovi mogu netransparentno dodjeljivati milijune odvjetničkim uredima, otpuštati stotine radnika i obilaziti sumnjive poduzetnike kako bi potaknuli njihov interes za kupnju tvrtki u kojima su stečajni upravitelji. Ubirući zapravo miljune, ismijavaju se sa zakonom i državom. Takvim netransparentnim ponašanjem i radom do sada se nisu odlučili pozabaviti ni Državno odvjetništvo niti USKOK. Zato stečajni upravitelji, bez straha od kaznenog progona, mogu u tajnim misijama dogovarati prodaju tvrtki sumnjivim poduzetnicima.
Vječiti stečajni upravitelj – Pero Hrkać
Pero Hrkać, jedan je od najangažiranijih stečajnih upravitelja, kojemu su suci iz nepoznatih razloga od početka dvijetisućitih dodijelili više od pedeset stečajeva tvrtki, na čemu je uspio temeljem naknada i nagrada okrenuti milijune, ali i nagraditi brojne utjecajne odvjetnike kojima dodjeljuje poslove. Bolji poznavatelji situacije oko stečajeva, navode da je Pero Hrkać dobro umrežen sa sucima Trgovačkog suda u Zagrebu, koji mu prema tim navodima, vrlo često dodjeljuju funkciju stečajnog upravitelja, iako neke stečajeve, poput onoga u Glumina banci, vodi po deset i više godina. Koji je postupak imenovanja stečajnih upravitelja, tko u njemu sudjeluje i po kojim kriterijima se izabiru, s Trgovačkog suda su odbili odgovoriti.
Stečajni upravitelj Glumina banke Pero Hrkać je postao 2003. godine, a po dolasku je naglasio kako je zatekao vrlo konfuznu situaciju u računovodstvu banke, a mnogi nedostaci pronađeni su i u obradi podataka te informatičkom sustavu banke. Prema njegovim riječima, u prethodnom razdoblju bilo je i pokušaja naplate značajnih iznosa mimo stečajnog postupka. Tad je prihvaćen njegov prijedlog o peteročlanom odboru vjerovnika u koji su bili uključeni predstavnici Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Ministarstva financija, zaposlenika, štediša četvrtog isplatnog reda. Teško je procijeniti hoće li vjerovnici petog reda biti u prilici naplatiti svoja potraživanja, danas je to malo vjerojatno i za one koji su u redu prije njih.

Nitko ne zna što se događa
I u pravosudnim krugovima sve su glasnija upozorenja da dugotrajni stečajevi kao modus operandi Pere Hrkaća imaju svoju pozadinu i u suradnji s nekolicinom odabranih odvjetničkih ureda, kojima se isplaćuju vrtoglavi honorari za usluge u trajanju stečajnog postupka. Hrkać, naime, prikuplja i ponude od revizorskih kuća i odvjetničkih ureda za izradu stečajnog plana, a potom ima i utjecaj na Odbor vjerovnika da odluku tko će taj vrlo lukrativni posao dobiti. Dok se Gredeljevim novcem, jer Hrkać je stečajni upravitelj TŽV Gredelja, plaćaju odabrani odvjetnički uredi, prevareni radnici nisu te sreće, iako još uvijek proizvode i prodaje se to što je proizvedeno. Kada su se ljetos odlučili prosvjedovati pred tvornicom zbog toga što im tvrtka ni devet mjeseci od pokretanja stečaja nije isplatila otpremnine, upravitelj Hrkać im je kazao da njihova potraživanja, iako su u prvom isplatnom redu, ne može podmiriti jer za to nema novca.
Isti taj stečajni upravitelj Pero Hrkać, onaj je koji vuče stečaj Glumina banke već šesnaest godina. Upravitelju, kao i odvjetnicima ne odgovara kraj stečaja Glumina banke. Stečajnog upravitelja nadzire stečajna sutkinja s kojom ima još 30-35 predmeta. Niti ministarstvo pravosuđa, a ni Visoki trgovački sud nemaju mehanizme nadzora rada stečajnih sudaca ili upravitelja. DORH, sudeći prema dosadašnjem iskustvu, ne želi ni razgovarati o ovom problemu. Policija, odjel za gospodarski kriminalitet, pak ne želi pokretati istragu bez DORH-a.

Slučaj Eurobusa

Kupaca za autobuse Eurobusa bilo je uvijek više nego što je tvrtka proizvodila i u proizvodnju nikada nije ušla za autobus koji nije imao kupca, tvrtka je poslovala sjajno. Nije bilo uvoznih autobusa, dok je Eurobus proizvodio. No, glavni limitirajući razlog za veću proizvodnju u tvrtki bilo je financiranje ciklusa proizvodnje. Financiranje proizvodnje pratila je u određenoj visini samo Glumina banka d.d., peta banka u državi, tad vodeće banke u zemlji nisu htjele financirati njihovu proizvodnju.
Dio proizvodnje financirao je Eurobus sam i to prodajom rabljenih autobusa svojim kupcima u RH jer je temeljem ugovora sa EU proizvođačima kao partner dobivao od njih tehnički puno bolja rabljena vozila kao i povoljnije cijene od trgovaca.

U 1999.-oj godini odlaskom Glumina banke u stečaj, izostalo je svako financiranje proizvodnje Eurobusa hrvatskih banaka, a sav prihod tvrtke išao je bankama za lihvarske kamate koje su bile i iznad 30 posto godišnje. Time je neminovno započeo kraj poduzeća koji je i nastupio otvaranjem stečaja u lipnju 2002. godine.
Zagrebačka tvrtka podigla je kredit u Glumina banci da bi proizvela, između ostalog, i isporučila četiri autobusa za Zračnu luku Zagreb. Prema Ugovoru o ustupanju potraživanja, sva je svoja potraživanja preselila na Zračnu luku Zagreb te je iz dokumentacije jasno da su sva ta potraživanja odavno i isplaćena. To je bio interni dogovor zračne luke i same banke, jer je banka dugovala Zračnoj luci Zagreb pa su htjeli da umjesto otplate luci prepišu dug od Eurobusa. Ipak, kada je 2002. godine Eurobus otišao u stečaj, banka se sjetila da bi mogla izmisliti potraživanja od rekordnih 8.8 milijuna kuna. Direktor Eurobusa Aleksej Aleksandrov pokušao je osporiti potraživanja banke, ali potpuno bezuspješno. ”Otplaćivao sam kredit, a nisam ga dobio, inače bi me blokirali,” kaže Aleksandrov.

Direktor Eurobusa: „Uzeli su mi tvrtku”

”Zagrebačka je banka 2002. otvorila stečaj u tvrtki, temeljem kredita iz 1995. godine kojeg nije ni pustila. Od tad sam ja osporio deset potraživanja, jer su se dogovorili ranije da prijave nepostojeća potraživanja, izmislili su ih. Dogovorio sam s vjerovnicima za stečaj s preustrojem, da ga vjerovnici vode. Ali, Zagrebačka banka postavlja stečajnog suca i dalje je sve kako banka hoće. Od 2002. godine vodim sporove,” kaže i nastavlja: ”Uzeli su mi tvrtku, poslovni prostor prodali na kriminalni način, jer je stečajna upraviteljica Neda Šerum dobila kaznu od dvije godine zatvora, jer je novac od toga uzela sebi i netko ju je tužio. I tek sam prije dvije godine dobio presudu Vrhovnog suda prema kojoj je Zagrebačka banka naplaćivala kredit koji nije ni pustila pa založno pravo ne postoji, nevažeće je.”

Kada su počele teškoće u Glumina banki, Eurobus nije to odmah osjetio, jer je tvrtka bila u punom pogonu, proizvodila i prodavala proizvedeno. Nismo se financirali iz banke, samo 20-25 posto, nego od kupaca, a zato su vjerovnici i bili za to da nastavimo dalje. Da bih pomogao banci i izbjegao oteškoće, zatvorio sam sva dugovanja, to je Ugovor o ustupu potraživanja sa Zračnom lukom Zagreb. I oni su mi ostali dužni sredstva na računu koja su ostali kod blokade, oko milijun kuna, što je priznato u stečaju Glumina banke. Postoji samo iz 1999. godine dugovna strana banke ali ne i potraživanja, a ja sam u četvrtom isplatnom radu i neću dobiti nikad. I kada banka ulazi u stečaj, u dogovoru s drugim bankama prijavili su razlučno pravo, koje su prenijeli na Zračnu luku onim ugovorom, prenijeli su i osiguranja, onda je to trojno zatvoreno. Stečajna je upraviteljica je to priznala, a ja ih osporio. Sud je vodio stečaj i Glumina banke i Eurobusa, a spor se vukao godinama.”

Banke protivno zakonu

Ipak, ono najgore u ovoj poslovnoj priči je, da Glumina banka nije jedina banka koja u stečaju zarađuje i posluje protivno slovu zakona. Inženjer Aleksandrov je uvjeren da su za to krivi korumpirani Trgovački sudovi jer bez njihovog pristanka do ove pljačke ne bi došlo.

No, prilično je teško je reći što je od svega najveća sramota za hrvatsko pravosuđe u ovom dugotrajnom slučaju. Najprije, Glumina banka nije smjela imati nikakva potraživanja, ali ih joj je Trgovački sud odobrio. Kad se, pak, pogleda bilanca koliko je tko dužan, Glumina banka je zapravo ta koja je dužna tvrtki Eurobus. Apsurdno je, da su za cijeli ovaj slučaj održana samo dva ročista, a sud je izračunao da tvrtka mora platiti 200 tisuća kuna sudskih troškova. Direktor Aleksej Aleksandrov smatra da se cijela ova prijevara dogodila u režiji sutkinje Lenke Ćorić, odvjetnice banke Irene Rade i stečajnog upravitelja Glumina banke Pere Hrkaća.

“Kako je drugačije moguće da banka u stečaju i dalje dobro posluje i ima zaposlenike”, kaže Aleksandrov. Koliko je poznato, banka i dalje ima jedanaest zaposlenika, a uredno posluje od naplate kredita iz prošlih vremena. Postavlja se samo pitanje, koliko je tih kredita koje oni naplaćuju već otplaćeno.

U sudskom je postupku direktor Eurobusa Aleksej Aleksandrov branio samoga sebe jer je smatrao da kad bilo koji sudac pogleda bilancu, bančina potraživanja odmah padaju u vodu. Prema dokumentaciji koju posjedujemo, jedina osoba koja je trebala primati ikakvu dokumetaciju sa suda, bio je on. Sud je i to ignorirao te je svu dokumentaciju slao odvjetniku koji je zastupao Aleksandrova u druga dva slučaja, ali je odvjetnik, kako tvrdi Aleksandrov, morao odustati od slučaja zbog zdravstvenih razloga. Velika je najasnoća kako je moguće da je sud slao odvjetniku dokumentaciju za slučaj u koje on nije zastupao osobu, već je ta osoba zastupala samoga sebe. Jedan od dokumenata koje su sa suda slali odvjetniku i kojega je Aleksej Aleksandrov tek naknadno dobio, bio je Prijedlog za ovrhu koju je sastavljala odvjetnica banke Irena Rada. Aleksandrov je odluku dobio tek kasnije pa se može opravdano pretpostaviti da su u banci htjeli izbjeći osporavanje same ovrhe.

Cijeli ovaj slučaj je pun sumnjivih detalja koje i inače imamo priliku vidjeti kad su u pitanju banke. Ipak, ono najgore je u svemu tome je, da Glumina banka nije jedina banka koja u stečaju zarađuje i posluje protivno slovu zakona. Aleksej Aleksandrov je uvjeren da su za to krivi korumpirani Trgovački sudovi jer bez njihovog pristanka ni do ove pljačke ne bi došlo. Odnosno, kaže, hobotnica je tako široka, da tu nema rješenja.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close