STANJE U PRAVOSUĐU: Hrvatska na začelju

Europska komisija objavila je Pregled stanja u području pravosuđa u EU za 2016. godinu (Justice Scoreboard) kojim se daje usporedni uvid u učinkovitost, kvalitetu i neovisnost pravosudnih sustava država članica Europske unije. Pregled stanja u području pravosuđa prvi put obuhvaća rezultate anketa Eurobarometra provedenih radi detaljnijeg ispitivanja percepcije neovisnosti pravosuđa u EU među građanima i […]

Europska komisija objavila je Pregled stanja u području pravosuđa u EU za 2016. godinu (Justice Scoreboard) kojim se daje usporedni uvid u učinkovitost, kvalitetu i neovisnost pravosudnih sustava država članica Europske unije.

Pregled stanja u području pravosuđa prvi put obuhvaća rezultate anketa Eurobarometra provedenih radi detaljnijeg ispitivanja percepcije neovisnosti pravosuđa u EU među građanima i poduzećima. U ovom se izdanju primjenjuju i novi pokazatelji, posebno za pravosudnu izobrazbu, ankete korisnika u državama članicama, dostupnost pravne pomoći i postojanje standarda kvalitete.

Prema učinkovitosti, kvaliteti i neovisnosti pravosuđa, Hrvatska je i dalje na začelju među 28 zemalja EU, ali se stanje popravlja posljednjih godina. Tako se, primjerice, broj dana potrebnih za prvostupanjsku presudu u parničnim i trgovačkim postupcima, smanjila sa 462 u 2010. na 380 u 2014. godini. U tom Pregledu stanja u pravosuđu u zemljama EU, istaknuto je da Hrvatska, uz Sloveniju, ima najviše sudaca prema broju stanovnika, odnosno gledano na druge zemlje, dvostruko više nego Austrija. Točnije rečeno, prema tim podacima, na sto tisuća stanovnika u Hrvatskoj dolazi 41 sudac. U Sloveniji je ta brojka 45, u Austriji je radikalno manja 19, a jednoj od najvećih europskih zemalja Francuskoj je deset sudaca na sto tisuća stanovnika.

Hrvatska prilično loše kotira prema broju nerješenih predmeta, a i u tome postoji mali napredak, jer je 2012. bio 5,1 zaostali predmet na 100 000 stanovnika, dok se ta brojka u 2014. smanjila na 4,6 zaostalih predmeta.

”Iz četvrtog Pregleda stanja u području pravosuđa u EU vidljivo je da napori država članica za poboljšanje pravosudnih sustava i dalje imaju rezultate. Ti su napori opravdani ključnom ulogom nacionalnih pravosudnih sustava u održavanju vladavine prava, provedbi zakonodavstva EU i stvaranju okruženja koje pogoduje ulaganjima”, smatra Věra Jourová, povjerenica za pravosuđe, potrošače i jednakost spolova. „Pregled služi kao alat za učenje od drugih u svrhu povećanja učinkovitosti europskih pravosudnih sustava.”

Većina zemalja EU ima standarde koji obuhvaćaju slične aspekte njihovih pravosudnih sustava, ali postoje i znatne razlike u pogledu njihova sadržaja. Na primjer, manje od polovine država članica ima standarde za mjere kojima se smanjuje broj zaostalih predmeta, a još ih manje određuje maksimalno razdoblje u kojem bi predmeti trebali biti u postupku.

Osim konkretne procjene stanja u državama članicama Pregled stanja u području pravosuđa za 2015. pridonio je prijedlogu Komisije Vijeću Europe da uputi preporuke po zemljama za četiri države članice (Hrvatsku, Italiju, Latviju i Sloveniju) kojima bi mogle povećati učinkovitost svojih pravosudnih sustava. Komisija je također pozorno pratila napore u drugim državama članicama poput Belgije, Bugarske, Cipra, Španjolske, Irske, Malte, Poljske, Portugala, Rumunjske i Slovačke.

Nakon četiri ovakva godišnja pregleda pravosuđa, vidljivo je kako nema brzih a time ni bitnih promjena na listi zemalja EU, odnosno oni koji zaostaju i sa slabijim su pravosudbim sustavima ostaju pri dnu, dok su oni s boljim pravosuđem ostali u vrhu.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close