SRBIJA: Ankete daju izbornu pobjedu Vučiću i SNS-u, borba za 2. mjesto

Još malo do izbora Srbija je u posljednji tjedan kampanje za prijevremene parlamentarne izbore u nedjelju ušla bez iznenađenja i preokreta na političkoj sceni, uz sve manje sumnji da će pobijediti naprednjaci (SNS) Aleksandra Vučića i procjene političkih analitičara da do kraja izborne utrke preostaje samo borba za drugo mjesto, a nekim strankama i za […]

izbori2014

Još malo do izbora

Srbija je u posljednji tjedan kampanje za prijevremene parlamentarne izbore u nedjelju ušla bez iznenađenja i preokreta na političkoj sceni, uz sve manje sumnji da će pobijediti naprednjaci (SNS) Aleksandra Vučića i procjene političkih analitičara da do kraja izborne utrke preostaje samo borba za drugo mjesto, a nekim strankama i za osvajanje dovoljno glasova za prelazak izbornog praga od 5 posto.

Posljednja istraživanja pokazuju da će na izborima sudjelovati 55 do 56 posto od oko 6,8 milijuna birača, 15 posto ih tvrdi da će vjerojatno glasovati, a oko devet posto još nije sigurno, dok 13 posto građana Srbije s glasačkim pravom neće 16. ožujka izići na birališta.

Sudeći po svim dosadašnjim ispitivanjima javnog mišljenja Vučić, kojeg se i bez izbora smatra trenutno najmoćnijim čovjekom u državi, može biti siguran da će koalicija okupljena oko naprednjaka osvojiti više od 40 posto glasova.

Još je neizvjesno hoće li mu ta pobjeda biti dovoljna i za osvajanje apsolutne vlasti, što ovisi o broju takozvanih rasutih glasova strankama koje ostanu ispod izbornog praga. To naprednjacima po nekim procjenama može pridodati čak do 40 mandata koje ne osvoje izravnim glasovima.

Vučić je, premda na poziciji vicepremijera, iz izborne kampanje vidno potisnuo premijera Ivicu Dačića i preuzeo ključne događaje na kojima se pojavljuje kao državni dužnosnik, poput promidžbe novog autobusa rađenog u kooperaciji njemačkog Mercedesa i zemunskog Ikarbusa te brojnih posjeta tvornicama koje otvaraju nova radna mjesta.

Osim toga, Vučić je zaoštrio retoriku prema oporbi i izravno optužio vođu demokrata Dragana Đilasa za ekstremizam tvrdeći kako priziva ukrajinski i bosanski scenarij u Srbiji.

Istodobno, u medijima je vidljivo favoriziranje Vučića i SNS pa tako ni odgovor iz DS-a da ničim ne prizivaju nasilje i ocjena da su Vučićevi naprednjaci odgovorni za stvaranje ozračja nasilja prema političkim protivnicima nije dobio ni približno isti tretman kao Vučićeva izjava o navodnom ekstremizmu.

U takvom ozračju politički analitičari skoro da nemaju dilemu o pobjedi naprednjaka, a skloni su ocjeni da bi Srbija poslije 10 godina mogla dobiti premijera iz stranke koja osvoji najviše mandata. Od 2003. godine, kad je ubijen premijer Zoran Đinđić, vođa tada pobjedničke Demokratske oporbe Srbije (DOS), srbijansku vladu nisu vodili najjači po izbornim rezultatima. Osvoji li Srpska napredna stranka najviše zastupničkih mandata u parlamentu, a Vučić dobije mandat za sastavljanje vlade, bit će to prvi put u posljednjem desetljeću da najjača stranka u parlamentu ima i premijera.

Politički analitičar i predsjednik Transparentnosti Srbija (Transparenncy Serbia) prof. dr. Vladimir Goati kaže kako je dobro kad premijer dolazi iz najjače parlamentarne partije jer “tada može govoriti punim glasom i ima široku potporu u vladi iza sebe”.

“I faktički i formalno, moć je u rukama jednog čovjeka. On preuzima odgovornost bilo za dobre, bilo za loše poteze”, komentira u srbijanskim medijima Goati ukazujući na činjenicu da u Europi premijer rijetko gdje dolazi iz stranke koja nema većinu u parlamentu.

Vučiću i naprednjacima potpora se posljednjih desetak dana kreće oko 45 posto, pokazuje ispitivanje B92 i agencije Ninamedia objavljeno 7. ožujka, a među političkim analitičarima skoro da nema dvojbi – izborna utrka svodi se na borbu za drugo mjesto.

Najbliži po osvojenim glasovima, kažu statističke analize, Vučiću bi mogao biti sadašnji koalicijski partner u vladi, premijer i vođa socijalista (SPS) Ivica Dačić, ali s čak trostruko manje glasova (oko 13,9 posto).

Blagi porast potpore bilježi Demokratska stranka (DS) Dragana Đilasa – s 9,9 na 10,4 posto te koalicija okupljena oko bivšeg srbijanskog predsjednika Borisa Tadića – od 6,1 na sedam posto glasova.

Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV) Petra Kuntića na izbornoj je listi Demokratske stranke i Dragana Đilasa, a po ranijoj Kuntićevoj ocjeni za Hinu, ulazak predstavnika hrvatske zajednice u parlament ne bi trebao biti upitan.

Rezultati dosadašnjih ispitivanja zasad iznad izbornog praga drže i Demokratsku stranku Srbije (DSS) Vojislava Koštunice, dok su ostale stranke i koalicije ili na ivici izborne crte ili koji postotak ispod granice koja osigurava zastupničke mandate u parlamentu.

Kako se bliže izbori, sve su ofenzivniji i agresivniji nastupi koalicija i stranaka koje nastoje svoje poruke biračima učiniti što glasnijim i uvjerljivijim. Međutim, ispitivanja pokazuju da dosadašnja kampanja nije presudno utjecala na odluku dvije trećine glasača za koga će glasovati, dok je tek svaki deseti promijenio mišljenje slušajući predizborne poruke.

Istodobno, eho glasačkog tijela na predizborne ponude i obećanja, ako je suditi po istraživanjima javnog mišljenja, jest poruka da građanima Srbije nije do visoke politike i velikih riječi već do opipljivih i mjerljivih djela, zapošljavanja i boljeg životnog standarda. Više od 80 posto sudionika istraživanja Centra za slobodne izbore i demokraciju (CESiD) odgovorilo je da prioriteti buduće vlade moraju biti, prije svega, smanjenje nezaposlenosti (82 %) i povećanje životnog standarda (82 %), potom prava radnika (72 %) i poboljšanje zdravstva (67 %) te prava umirovljenika (62 %).

Na ljestvici od jedan do 100 ispitanici su istaknuli da ni međunarodni položaj Srbije (51 %), niti eurointegracije (46 %) ili odnosi s Rusijom (42 %) ne bi trebali biti u vrhu ljestvice najvažnijih poslova buduće vlade, ali drže da su sve te tri obveze instrumenti kojima se mogu postići ciljevi, a među njima i bolji životni standard ili nova radna mjesta, bolje zdravstvo i socijalna sigurnost za umirovljenike.

Nasuprot željama, očekivanja birača pokazuju upravo suprotno – sudionici ankete vjeruju da će vlada najviše učiniti baš na poboljšanju međunarodnog položaja Srbije i u procesu eurointegracija pa tek onda na planu zaštite prava radnika i umirovljenika.

Izborna kampanja protječe relativno mirno i dosad bez ozbiljnijih incidenata, o čemu svjedoči i ocjena oko 40 posto birača da je predizborna utrka korektnija od prehodnih.

Jedna od karakteristika ove kampanje svakako je i neusporedivo veća angažiranost članova stranaka i stranačkih pristaša na društvenim mrežama i u komentarima članaka o sudionicima izbora na internet portalima i u elektroničkim medijima.

Procjene teoretičara komunikologije su da ni izborna šutnja, koja službeno počinje 13. ožujka u ponoć i traje do zatvaranja birališta 16. ožujka u 20 sati, upravo zbog interneta kao općeprihvaćenog medija na ovim izborima neće imati uobičajenu ulogu primirivanja političkih suparnika. Aktualni izborni zakon propisuje da se pravila o izbornoj šutnji odnose i na program koji elektronički mediji emitiraju posredstvom interneta, ali su društvene mreže poput Twittera ili Facebooka izvan tih pravila i ne može ih se kontrolirati niti sankcionirati. Upravo ta činjenica dat će priliku i prostora “stranačkim vojskama” da odrade svoj političko-promidžbeni dio kampanje.

Prijevremeni parlamentarni izbori u Srbiji bit će održani 16. ožujka od 7 do 20 sati na više od 8.260 biračkih mjesta, a pravo glasa ima oko 6.767.000 građana.

Republičko izborno povjerenstvo službeno je proglasilo da će se za 250 zastupničkih mjesta boriti 19 lista s ukupno 3.020 kandidata od kojih su 1.087 ili 36 posto žene.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close