Spor oko mimohoda kao puzajuća ustavna kriza

Piše: Vjekoslav Krsnik Dok je država u ozbiljnoj političkoj, gospodarskoj i socijalnoj krizi politički vrh i javnost bavi se marginalnim pitanjem kako će se proslaviti jubilej – 20. obljetnica vojno redarstvene akcija Oluja koja je kao kruna stavila točku na hrvatsku borbu za neovisnost i obranu zemlje od agresije. Prijepori između predsjednice i vrhovne zapovjednice […]

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPiše: Vjekoslav Krsnik

Dok je država u ozbiljnoj političkoj, gospodarskoj i socijalnoj krizi politički vrh i javnost bavi se marginalnim pitanjem kako će se proslaviti jubilej – 20. obljetnica vojno redarstvene akcija Oluja koja je kao kruna stavila točku na hrvatsku borbu za neovisnost i obranu zemlje od agresije.

Prijepori između predsjednice i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Kolinde Grabar Kitarović i bahatog i arogantnog premijera Zorana Milanovića o tome hoće li i kad biti održan svećani mimohod oružanih snaga u suštini ponovno su otvorili pitanje je li hrvatski Ustav precizan u definiranju ovlasti najviših državnih dužnosnika.

Ovo je prilika da se ponovno postavi pitanje usvajanja novog hrvatskog Ustava, jer je očigledno da nakon dva Ustava onog Božićnog usvojenog uoči agresije i onog Račanovog nakon smrti predsjednika Tuđmana s nekoliko manjih ustavnih promjena država nema temeljni državni pravni akt koji odgovara hrvatskoj prije svega povijesnoj političkoj tradiciji ali i novim izazovima kao članici Europske unije i NATO saveza. Upravo  prijepor o nadležnostima oko proslave Oluje između predsjednice Republike i premijera potaknuo  temeljno državnopravno pitanje treba li Hrvatska biti predsjednička ili parlamentarna republika.

Treba podsjetiti da je prvi hrvatski Ustav usvojen uoči velikosrpske agresije kad se trebalo boriti za osamostaljenje i oslobođenje države bio polupredsjednički s velikim ovlastima predsjednika Tuđmana, jer su to nametale tadašnje okolnosti u osamostaljenju Hrvatske u nepovoljnim međunarodnim uvjetima na vanjskom i velikosrpska agresija na unutarnjem planu. Nakon smrti predsjednika Tuđmana i teškog poraza HDZ-a na saborskim izborima Ivica Račan imao je idealnu priliku da Ustav prilagodi promijenjenim mirnodopskim uvjetima, ali kako je bio opterećen s jedne strane komunističkom ideologijom i praksom a s druge strane Mesićevim nastojanjem da zadrži što više ovlasti iz Tuđmanove polupredsjedničke vladavine dobili smo sadašnji Ustav kao hibrid polukancelarskog sustava. Sva moć je u ovih 15-tak godina koncentrirana u rukama predsjednika vodeće saborske stranke, počevši od Ivice Račana, koji je počeo rasprodaju Hrvatske preko nezasitno korumpiranog i bahatog Ive Sanadera, nesposobne učenice kumrovečke škole Jadranke Kosor do današnjeg premijera Zorana Milanovića koji vlastitu državu smatra „slučajnom“ i u općoj društvenoj i državnoj krizi prijeti uzdignutom komunističkom šakom uz poruku „mi ili oni“. Hrvatska je na papiru parlamentarna demokracija a u stvari kancelarska autokracija i zato je zapala u duboku krizu.

Toga je očito bio svjestan i bivši predsjednik Ivo Josipović koji je nakon pet godina nerada na Pantovčaku pokušao birače na prošlim predsjedničkim izborima primamiti prijedlogom novog Ustava u kojemu je uz neke poželjne inovacije praktički tražio za sebe veće ustavne ovlasti. Njegov pristup bio je u samom startu totalno pogrešan, jer je pitanje usvajanja novog Ustava u nadležnosti naroda a ne bilo kojeg političara. Treba podsjetiti da po članu 1. sadašnjeg Ustava „vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih građana“, a ne političkoj eliti koju je personificirao i bivši predsjednik. Uz niz referenduma koji su se dogodili u posljednji dvije godine postalo je sasvim razvidno da postojeći ustavni okvir Republike Hrvatske ne može riješiti probleme s kojima se Hrvatska kao nova država suočava nakon iskustava naslijeđenih iz dvije totalitarne Jugoslavije, monarhističke i komunističke.

Hrvatskoj je dakle potreban novi Ustav na temelju volje naroda a ne političke elite. U tom Ustavu prije svega bi trebalo utvrditi polazište hrvatske državnosti. To nikako ne može biti preambula iz  Tuđmanovog Božićnog ustava u kojoj se on poziva na ZAVNOH, budući da je to bilo oportuno s obzirom na nesklonost međunarodne zajednice u uspostavi hrvatske države. Nitko ne može osporiti da je Hrvatska stvorena u krvi Domovinskog osloboditeljskog rata i ta činjenica, bez obzira što je on naknadno ubačen u preambulu, mora biti temelj hrvatske državnosti, ali na izvjestan način i njenog državnog ustrojstva. O tom državnom ustrojstvu treba naravno odlučiti narod i to na referendumu s jednostavnim pitanjem „Jeste li za ustrojstvo Republike Hrvatske kao predsjedničke ili parlamentarne države?

Ako bude mudrosti u sadašnjem HDZ-u kao već gotovo sigurnom pobjedniku na idućim izborima to pitanje bi trebalo staviti u njihov izborni program. S obzirom na naslijeđeno stanje države kakvo su ostavili predsjednik Josipović i Kukuriku koalicija na čelu sa SDP-om, HDZ sa svojim slabašnim partnerima jednostavno nema šanse da Hrvatsku postavi na zdrave temelje zasnivajući se na sadašnjem nedorečenom Ustavu. Aktualni spor oko obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja je samo vršak institucionalne krize koja se ne može riješiti niti rješavati dogovorima nego precizno utvrđenim pravilima funkcioniranja države, a to je jedino moguće u potpuno novom Ustavu.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close