ŠPEKULATIVNI KREDITI U “ŠVICARCIMA”: Ima li kraja bankarskom “orgijanju” po Lijepoj našoj?

HRVATSKA – “DRŽAVA U BANANI” ILI “BANANA OD DRŽAVE!!? Nije još ugašen, nego samo privremeno prigušen požar rad, po mnogima spornih, stambenih kredita u švicarskim francima, a na financijskom nebu Hrvatske buknuo je novi plamen, onaj rad, gle čuda, opet stambenih kredita, no sad grupe kreditnih zadruga koje se naslanjaju na uglednu Raiffeissen bank Austria. […]

HRVATSKA – “DRŽAVA U BANANI” ILI “BANANA OD DRŽAVE!!?

Nije još ugašen, nego samo privremeno prigušen požar rad, po mnogima spornih, stambenih kredita u švicarskim francima, a na financijskom nebu Hrvatske buknuo je novi plamen, onaj rad, gle čuda, opet stambenih kredita, no sad grupe kreditnih zadruga koje se naslanjaju na uglednu Raiffeissen bank Austria. Ako se i dokažu tvrdnje u Udruge Franak (dužnici) i profesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dr. Ive Lovrinovića i dr. Drage Jakovčevića, tj. da su banke svjesno plasirale špekulativni kredit bez pokrića, s rizikom samo na dužnicima, mogla bi to biti “dječja igra” spram marifetluka na koje ukazuju žrtve Rba kreditnih zadruga.

Naime, ako je točno ono na što ukazuju, ovdje se radilo o ilegalnom, ni u jednoj nadležnoj domaćoj instituciji registriranom posredovanju u unaprijed smišljenoj bezočnoj pljački naivnih, ipak prije svega  i lakomislenih hrvatskih građana. U čemu su, za račun tih austrijskih “kokošara”, sudjelovali čak i neki hrvatski odvjetnici i javni bilježnici. Tako barem javno tvrdi i za to nudi opipljive dokaze Nevenka Dodig iz Udruge Stopbank (dužnici).

Isplata u plastičnoj vrećici!!!

Rba kreditne zadruge, tvrdi N. Dodig, nisu imale podružnice ili urede u Hrvatskoj, nego su im te kredite ponudili posrednici koji, međutim, ni sami nisu imali dozvolu Ministarstva financija za tu očigledno sumnjivu rabotu. Drugi su pak građani, odnedavno poput “švicaraca” i oni u “dužničkom ropstvu”, sami odlazili u Austriju i tamo ugovarali kredite, bilo izravno u kreditnim zadrugama, bilo opet putem famoznih (fantomskih?) posrednika. Ukupno ih je, kažu u Stopbanku, bilo između 15 i 20 tisuća, dok u samoj grupi Rba zadruga priznaju nešto manje od 3.000 tih nesretnika. Drastično se razlikuju i u priznavanju broja onih koji su tu svoju nepromišljenost, u ovršnom postupku izgubivši založene apartmane i(li) stanove, (pre)skupo platili. Hrvatski očajnici procjenjuju ih na stotine, ako ne i više od tisuće, austrijski kreditori priznaju sedamdesetak.

Dođe čovjeku ne samo da ne povjeruje svojim ušima, nego i da ozbiljno posumnja u institucije, ne samo vlastite države, nego bogami i Europske unije. Može li, naime, normalan um shvatiti da se, u 21. stoljeću, eri Internet bankarstva, krediti od nekoliko desetaka ili koju stotinu tisuća eura u kešu (u plastičnoj vrećici) nose “na ruke” korisniku kredita, nerijetko navodno umanjeni za “odokativnu” proviziju posrednika.  Može li normalan čovjek razumjeti da se, posredstvom hrvatskih odvjetnika i hrvatskih javnih bilježnika, i na takve, “papirnato” sumnjive, prema zakonskim normama praktički valjda i nepostojeće kredite upisuje hipoteka na nekretnine u Hrvatskoj. Jer, tako valjda više ne trguju ni nakupci junadi na stočnom vašaru u Derventi.

A sve je to i još mnogo gotovo nevjerojatnih pojedinosti s onu stranu ne samo zakona, nego i zdravog razuma i elementarne logike, na adresu svoji kreditora javno (HTV-1, “Otvoreno”) izrekla uvodno spomenuta N. Dodig. Činjenicama, koje su, ako su točne, poražavajuće i optužujuće, u toj je emisiji baratala i predsjednica Hrvatskih laburista Nensi Tirelli, smirenom ekonomsko-političkom analizom upotpunio bivši ministar financija Ivan Šuker. Prozvana stran(k)a nije imala hrabrosti suočiti se s hrvatskom javnošću pa je u vatru gurnula predstavnika za medije Krešimira Macana. Pa ako taj mag PR spinova nije mogao do riječi, ne zato što mu je voditelj ne bi dao, nego zato što je baratao samo tankim i neuvjerljivim “kontraargumentima”, onda je valjda i zadnjem nevježi jasno da se tu, blago rečeno, radi o sumnjivim rabotama.

Austrijske institucije rade, hrvatske spavaju

I što je možda u cijeloj priči najzačudnije, tim se slučajem najozbiljnije pozabavila austrijska istraga, dok hrvatske i resorne (HNB) i prav(osud)ne institucije (DORH, MUP), iako sve znaju ili su barem morale čuti, mudro šute. Kad još o tomu i u Saboru nerado slušaju, kamoli da o tomu išta suvislo govore zastupnici vladajuće SDP-koalicije, onima iole dužeg pamćenja na um padaju istovrsni +”biseri” domaćih štedno-kreditnih zadruga do prije 10-15 godina. I tada je (slučajno baš SDP-ova) jednako (ne)reagirala Račanova Vlada čak i na javno im podastrijetu činjenicu da zadruge i s do 8 posto mjesečne kamate lihvare nesretnike koji drukčije ne mogu do kredita. A na sudu su listom gubili sporove, jer je članak 135. tadašnjeg Zakona o obveznim odnosima, jedini na kojega su se mogli pozvati, bio toliko rastezljiv da su vješti odvjetnici zadruga bez velike muke uspjeli izbjeći proglašenje kreditnih ugovora ništavnima. Hoće li tako skončati i aktualni slučaj? Lako moguće, poglavito ako se domaće pravosuđe bude “pravilo ludim”, tj. izvuklo na nenadležnost (pisanih tragova, osim nepotpunih u odabranim odvjetničkim i notarskim uredima, u Hrvatskoj i nema).

Slučajno ili ne, tako svejedno, većina kreditnih, ali i širih bankarskih afera, vezana je za austrijske banke. Iako su, većinom u Austriji, pale i neke presude, još nije okončan ni “slučaj Hypo banka”, koja se u Hrvatskoj bavi(la) i poslovima podalje od svoga core businessa, inicijalno iz Austrije, tako barem tvrdi prof. dr. Drago Jakovčević, došli su i nes(p)retni krediti u “švicarcima”, a sad još i ovo sa kreditnim Rba zadrugama. Dodamo li tomu i prodaju “Večernjeg lista” austrijskoj Styriji za “siću” od navodno maksimalnih 25 milijuna DEM, iako su samo u novcu na računima, dionicama i nekretninama dobili milijardu kuna, je li pretjerano zaključiti da Austrijanci (pre)skupo naplaćuju lobiranje za hrvatsku samostalnost u prvoj polovici 90-tih!?

I na kraju, ne i najmanje važno, dođe čovjeku da se zapita nije li tadašnji premijer, sad remetinečki uznik, Ivo Sanader bio preblag kad je rekao da je Hrvatska “u banani”? Kako nas, naime, tretiraju bankari, Hrvatska sve više sliči “banana državi”!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close