Spašavajući ministra Linića DORH je naredio USKOK-u istragu protiv šefa HPB-a Čede Maletića

Uz Čedu Maletića u ‘nadležno postupanje’, odnosno Uskokovu istragu uključeni su i vodeći ljudi pojedinih sektora HPB-a Čedo Maletić je ključni igrač ministra Slavka Linića u mnogim dosadašnjim privatizacijama, odnosno prodajama banaka pa tako i ove posljednje HPB-a. Situacija se oko prodaje HPB-a sve više komplicira s vrlo izvjesnim pravosudnim epilogom koji bi mogao povući […]

Uz Čedu Maletića u ‘nadležno postupanje’, odnosno Uskokovu istragu uključeni su i vodeći ljudi pojedinih sektora HPB-a

Čedo Maletić je ključni igrač ministra Slavka Linića u mnogim dosadašnjim privatizacijama, odnosno prodajama banaka pa tako i ove posljednje HPB-a. Situacija se oko prodaje HPB-a sve više komplicira s vrlo izvjesnim pravosudnim epilogom koji bi mogao povući čak i najpopularnijeg ministra Slavka Linića. Stoga ovu istragu protiv Čede Maletića treba promatrati u tom svijetlu kao svojevrsnog žrtvenog janjca za spas brka i obraza ministra Linića.

Za jasnije sagledavanje ovakve konstrukcije potrebno je malo rekonstruirati odnose i odluke ključnih ljudi hajdučke prodaje hrvatskih banaka. Ova posljednja prodaja zadnje relikvije reliquiarum nekad slavnog hrvatskog bankarskog sektora provjerena je ekipi koja je toliko uvježbala preuzimanje kontrole da ovakve operacije izvodi gotovo rutinski. Ipak, kada im nešto stane na put, pokazuju iznimnu nervozu. Razloga za nervozu je puno. Informacije iz upućenih krugova, s kojima raspolažemo, o već podnesenim kaznenim prijavama protiv nekih ključnih igrača kao i najave USKOK-ove istrage koja bi trebala obuhvatiti i Linićevog ključnog igrača u HPB-u Čede Maletića, sasvim sigurno za njih ne djeluju umirujuće, a to će se narednih dana i vidjeti u obliku raznih pokajničkih najava.

Možda je najbolje krenuti od početka jer zadnja hrvatska banka zaslužuje da postavimo stvari kako treba i otkrijemo obrazac po kojem je sve do sada rasprodano. U javnosti vlada uvjerenje kako je hrvatski financijski sektor rasprodan za vrijeme Franje Tuđmana. Prvi će Slavko Linić spominjati bivšu vlast, kada mu se god ukaže prilika, uključujući i prvog hrvatskog predsjednika kada je rasprodaja banaka u pitanju. Vjerojatno u sličnom uvjerenju žive i aktivisti tzv. građanske akcije koji su hrabro razvili transparent kojim zahtijevaju detuđmanizaciju na četrnaestu godišnjicu Tuđmanove smrti.

‘Delinićizacija’ prodaje bankarskog sektora

No, činjenice govore nešto sasvim drugo. Oko 44 posto bankarskog sektora je prodano nedugo nakon dolaska Račana na mjesto premijera i Mesića na mjesto predsjednika. Tu se odmah pojavila i figura velikog majstora privatizacije Slavka Linića. Bila je to „revolucionarna” 2000. Već 2003. godine strancima je rasprodano je preko 90 posto hrvatskih banaka. Floskula o tome da je to samo posljedica onoga što su činile prethodne garniture je komunikacijski lako provediva, ali je posve netočna. Ključnim ljudima 90-ih nije cilj bila privatizacija banaka. Bio je to cilj socijalističkih struktura koje su banke 80-ih suludim političkim komunističkim megalomanskim projektima dovele u insolventnost, a onda iskoristile priliku da ih preuzmu 90-ih sa svojim stranim partnerima i uz suradnju ponekih „operativaca„ iz tadašnje vlasti. Time je stvorena platforma da se u nekoliko sljedećih godina osigura rijetko zabilježeno otimanje imovine građana i tvrtki uz nekoliko jednostavnih lihvarskih trikova. Prvi trik je zahtijevanje nerazmjernih jamstava za kredite čime je pod hipoteku dospio značajan dio nacionalnog bogatstva, bilo da se radi o privatnoj ili imovini tvrtki. Enormno visoke a potom i promjenjive kamatne stope oduzimale su bilo kakvu šansu da se bilo tko iz ovog stiska izvuče.

Ključni operativac Čedo Maletić

Jedna od bitnih infrastruktura za kontrolu procesa bio je HNB. U vrijeme privatizacije PBZ-a, guverner HNB-a je bio Marko Škreb. Direktor Sektora nadzora i kontrole bio je Čedo Maletić, današnji predsjednik uprave HPB-a. Tada je bio jedan od ključnih operativaca u „rješavanju” PBZ-a, kao direktor sektora nadzora i kontrole HNB-a, a kao takav je u detalje znao portfelj banke što je kupcima PBZ-a itekako bilo bitno i korisno. Drugi ključni operativac bio je Mladen Šunjić, direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, koji je i potpisao ugovor s Banca Commerciale Italiana (BCI) o prodaji 66,3 posto dionica Privredne banke Zagreb za 301 milijun eura. Suglasnost je dala Hrvatska narodna banka. Talijani su tada i obećali kako će Božo Prka (pjevač iz Vlaka za Vukovar) i njegov tim dugo ostati u banci. Obećano – izvršeno. Marko Škreb tada biva nagrađen pozicijom direktora MMF-a u Tirani a vraća se, gle čuda, na mjesto glavnog ekonomista PBZ-a gdje, valjda kao član tima Bože Prke, promišlja strategiju PBZ-a. Dakle, prvo je dao suglasnost za prodaju PBZ-a a onda se u tu istu banku vraća kao glavni ekonomist. Na kraju, kako su Talijani (vlasnici banke ukoliko to jesu) i obećali, već dugo, dugo i sretno svi oni kao složna obitelj upravljaju bankom.

Linić: Prodajemo i gotovo!

Čedo Maletić biva nagrađen mjestom vice guvernera Hrvatske narodne banke sa kojeg mjesta odlazi u Imex banku. Od tamo, popraćen kaznenom prijavom, dolazi na mjesto čelnika HPB-a gdje radi ono što najbolje zna: pakira banku za prodaju, a sa rođakom Borom Maletićem, zubarom i lobistom, kojem je ključna profesionalna kompetencija prijateljstvo sa Slavkom Linićem, razmjenjuje informacije s kim i kada treba. Za njega su nedavno neki slovenski mediji naveli da je najutjecajniji Srbin u Hrvatskoj. Slavko Linić je riješio, bezuvjetno i svakako, HPB prodati. Tako je to dogovorio sa Petrom Radakovićem, šefom Erste banke u Hrvatskoj, svojim prijateljem. Prijatelje se, ipak, mora poštivati pa i ako cijena padne zbog problema unutar banke, nema veze. Obraz je sačuvan bez obzira što će cijenu opet, pod istim akterima, platiti hrvatski građani.

Trojanski konj i peta kolona

U zadnjih godinu dana primjetno je bilo diskretno isticanje dobrih poslovnih rezultata uz intenzivne oglasne kampanje koje frekvencijom značajno nadilaze potrebnu razinu konsolidacijskih aktivnosti. Pored toga prije relativno kratkog vremena, nakon smjene čelništva Sektora za naplatu potraživanja zbog propusta i nepravilnosti koji su bili podlogom tužbi koje sada isplivavaju na površinu, na mjesto direktora tog istog sektora Maletić dovodi Antu Jerkina iz, gle koincidencije, Erste banke. Za svakog potencijalnog kupca je vrlo „zgodno” znati što se događa baš u tom dijelu jer to u značajnoj mjeri olakšava kako formirati ponudu za kupnju banke a pritom u pregovorima imati „neoborive argumente”.

Natječaj za prodaju HPB-a neregularan

No, za sve druge koje nemaju te podatke puno je teže orijentirati se u pogledu cijene a time su dovedeni u neravnopravan položaj. Tko je „trojanski konj a tko peta kolona” ostavljamo na razmišljanje ali iz odvjetničkih krugova se da čuti kako je ovaj natječaj postao „interesantan” iz puno, pa i ovog razloga koji nezgodno povezuje glavne aktere u organiziranu skupinu. Pretpostavljamo da će jedan od odgovora glavnog stratega privatizacije, Linića, biti kako je bolje da uđe privatni kapital jer bolje upravlja bankom od države. Maletić se slaže sa tim ali stalno dokazuje kako on ipak jako dobro upravlja bankom pa ima 18 milijardi aktive, uz 4,5 % tržišta. Linić tvrdi kako je cijena Hrvatske poštanske banke dvojbena, a Maletić se, suprotno tomu, hvali kako je banka odlična i ima odlične rezultate. Dobit u prvih devet mjeseci je 10 milijuna EUR. Pa ukoliko je tako dobra (a mi mislimo da je još bolja), zašto se onda prodaje? I zašto je prodaju menadžeri koji unatoč kaznenoj prijavi imaju odobrenje HNB-a za obavljanje posla? Raspravu o ovim pitanjima više ne vode samo ogorčeni, ali neupućeni građani. U nju se sve više uključuju i oni koji itekako raspolažu informacijama, poput onoga koji se pita hoće li Linić prodati HPB na način kako je prodao Splitsku banku, čijih su 57% dionica Račanovi esdepeovci 19.travnja 2000. godine prodali talijanskoj banci Unicredito za 48,4 milijuna eura i to oglasili kao «vrlo mudru odluku Vlade» koja će pomoći preporodu Dalmacije. Nakon toga u prosincu 2001. godine Bank Austria dobiva dopuštenje od savjeta HNB na kupnju 100% dionica ST banke, što Unicredito i HFP prodaju za 136 milijuna eura, da bi na kraju nakon par godina ST banku od Bank Austria kupila francuska banka Societe Generale za «samo» 1.010.000.000 eura – zaista mudra odluka SDP-ove Vlade (Crkvenac + Linić) na kojoj je državni proračun izgubio oko 800 milijuna eura.”

Pokazna vježba u Riječkoj banci

Poveznica ove ekipe je i Riječka banka, koju je za sramotno malih 55 milijuna EUR kupio Radaković, za sebe i za svoje austrijske gazde. I tu je banku kao i PBZ, u ime RH, prodao DAB. To znači da je sve smeće iz banke uzeo DAB na pleća hrvatskih građana a ono što je dobro prodao ERSTE-u. Slavko Linić je tada, gle koincidencije, bio potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske. Obavio je dobar posao, baš kao i sa bušotinama „Bijele noći” u vlasništvu INA-e tada koje je prodao za 74 mil. dolara. Mladen Šunjić, pored toga što je kao čelnik DAB-a prodao PBZ, bio je i predsjednik NO Riječke banke u vrijeme nanošenja štete Riječkoj banci. Tada je izjavio da nepravilnosti u radu Riječke banke nije bilo. Baš uostalom kao i Slavko Linić. U to je vrijeme bitnu ulogu u svemu igrao i Čedo Maletić kao viceguverner HNB-a. Nije baš izlazio u javnost jer je imao problem s obzirom da je tada Charlemagne Capitalu, vlasniku Nove banke, bivše Zadarske, progledao kroz prste glede pranja novca kroz kvazi konzultantske usluge. Sve skupa je kasnije prodano Mađarima. Baš uostalom kao i INA. Mladen Šunjić je poslije prešao u HPB. Zbog skandala je, dakle, Riječka banka pripojena Erste-u, kako smo već naveli, prijateljski uz prijateljsku cijenu i uskoro je nestala sa obzora financijskog tržišta Hrvatske. Ukoliko se Erste okrupni i sa HPB-om, čak i Zagrebačka banka ostaje iza u tržišnom smislu. Inače, i za tu banku se mogu naći analize po kojoj su njezini parametri privatizacije, blago rečeno, zanimljivi. Ali to je neka druga priča.

Vrč ide na vodu dok se ne razbije

Pokazatelja o sprezi koja uvijek uključuje iste osobe kada je privatizacija banaka u pitanju je na pretek. Ima li kraja tome? Ima. Kada se sve rasproda onda je kraj i hrvatski građani nemaju više ništa. A kraj može biti i drugačiji, puno bolji. To je da ovim i svim drugim involviranim ljudima DORH, kojem je to i posao, konačno počne postavljati pitanja o čemu se radi? Je li prodaja banke pod svaku cijenu pokušaj da se ta pitanja izbjegnu prije nego što budu postavljena i prije nego se nađe neki pokajnik, što s obzirom na veličinu zločina ne bi bilo teško? Bilo kako bilo, zbog očitog sukoba interesa, povijesti u dvojbenim privatizacijama, Maletić i Linić ne bi uopće smjeli biti niti blizu privatizacije, ne samo HPB-a nego bilo čega, čak niti bicikla ukoliko je u vlasništvu hrvatskog naroda jer, ukoliko su to zaboravili, država – to su njezini građani.

Zamolili smo DORH i USKOK da odgovore je li točna informaciju da je Uskok pokrenuo istragu protiv Čede Maletića, predsjednika Uprave Hrvatske poštanske banke? Do zaključenja ovog teksta odgovor je stigao samo iz DORH-a:

Poštovani gdine Jurić,

Molimo da se s Vašim pitanjem obratite glasnogovorniku USKOK-a,

gospodinu Vuku Đuričiću, šaljem Vam podatke s njihovih web stranica

Glasnogovornik

Vuk Đuričić

telefon: 01/4591 874
e-mail: tajnistvo@uskok.dorh.hr

Lijep pozdrav,

Glasnogovornica ŽDO Zagreb

Dunja Pavliček

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close