“SLUČAJ AGROKOR”, SUOČAVANJE S BOLNOM ISTINOM, TEK POČINJE: Ima li u padu Todorićeva carstva, uz bahatost, kriminal, i elemenata veleizdaje?

Konzorcij šest banaka kreditora posrnulog Agrokora (Sberbank, VTB, PBZ, Zagrebačka, Reiffeissen i Erste) postavio je Antonija Alvareza III, iz krizne agencije Alvarez&Marsal, za šefa prinudne uprave, a on najavio tešku bitku za spašavanje kapitala, poslova i radnih mjesta. To je, kažu, plan A za spašavanje sad već dobrano bivšeg Todorićevog carstva. Za plan B, saborskom […]

Konzorcij šest banaka kreditora posrnulog Agrokora (Sberbank, VTB, PBZ, Zagrebačka, Reiffeissen i Erste) postavio je Antonija Alvareza III, iz krizne agencije Alvarez&Marsal, za šefa prinudne uprave, a on najavio tešku bitku za spašavanje kapitala, poslova i radnih mjesta. To je, kažu, plan A za spašavanje sad već dobrano bivšeg Todorićevog carstva. Za plan B, saborskom se većinom koja je izglasala Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH, pobrinula HDZ-ova Vlada, uporno nas uvjeravajući kako se ne radi o “Lex Agrokoru”, kakvim će ga ipak prepoznati i kumice na Dolcu.

Prinudni upravitelj već zasjeo na Lex Agrokor!?

No, grdno se varate ako ste pomislili da ćete napokon odahnuti, nakon tri tjedna, za kojih se i lijegalo i ustajalo s hrvatskim Agrokorom i ruskim bankama na usnama. Čerupanje dobrano olinjale Todorićeve koke zapravo tek počinje, a perje će letjeti još mjesecima, ako ne i godinama. A započelo je neočekivanim, pa i neugodnim iznenađenjem za premijera Andreja Plenkovića i potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić – prinudni upravitelj, naime, potvrdio je dobru volju velikih banaka za ubrizgavanjem svježeg kapitala u tekuću likvidnost Agrokora, ali uz jamstvo prioriteta iz rečena vladina Zakona. To,  praktički,  može značiti samo jedno – velike banke imale pri prioritet uz naplati dugovanja, kad za to dođe vrijeme. Ali i da se DJ menadžer, uz svoj plan A, neće ustručavati selektivno rabiti ni ono što mu bude pasalo iz vladina plana B, tj. Lex Agrokora.

S druge strane to potvrđuje i saznanje da su, zasad, standstill aranžman (moratorij na obveze Agrokora do stabiliziranja posla i priljeva dostatnih prihoda) potpisali samo Agrokor i banke, dok su dobavljači još uvijek zdvojni, jer u njemu još nisu prepoznali i jamstva razumnih rokova početka svoje naplate. Ponajbolje je to današnji vapajem da su oni jedini koji svojom robom ubrizgavaju svježi novac u posrnuli sustav, što mogu izdržati najviše 24 sata, izrazio glavni direktor Dukata Alen Fontana. Vrište, dakako, i mali dobavljači i manje banke kreditori, od kojih su neki poduže vrijeme na aparatima, ako ne i na izdisaju, iako i dalje, kako sad stvari stoje, osuđeni na mrvice i kad počne razdioba plijena.

Zašto su dobavljači šutke kreditirali Todorića?

No, izuzmemo li notorno nezajažljivog i ekonomski nerazumnog Gazdu , koji je u razvitak Agrokora srljao “Kutlinim biciklom” (ako stanem padam), uz sve hrvatske vlade koje su promatrale kako Todorićev brod tone, ni dobavljači, ni banke ničim ne mogu sprati ni svoj dio krivnje za ono što ih je snašlo. Iako, naime, već petu godinu imaju oslonac u zakonu i nastalom najviše baš radi Agrokorovih bezobrazluka – kupac je dobavljače obvezan platiti u 60 dana, samo iznimno, uz njihov pristanak i dodatna jamstva, u dužem roku, oni su i dalje dobrovoljno i beskamatno kreditirali Todorićam, s počekom i do godinu dana. Kako bi inače nakupio -čak 16 milijardi kuna duga spram njih. Umjesto upozorenja pa čak i obustave, zaigrali su se faktoringom, diskontnom prodajom zadužnica bankama ili financijskim mešetarima, ali zanemarivši bumerang učinak regresnog pravila faktoringa – ako ne uspiju od Agrokora, banke i mešetari (utjerivači dugova) naplatit će se od njih, dobavljača.

Nisu nevine ni banke

Miriše li to na svojevrsni oblik, na njihovu žalost pa i štetu, ozakonjenog spekulativnog kriminala, na koji su, k svemu, ne samo pristali, nego ga čak i inicirali? A zašto su, svemu unatoč, ipak toliko hrlili Todorićevu Komzumu, ne i Lidlu ili Kauflandu, u kojima ih je bilo samo “u tragovima” – odgovor na to pitanje dao je bivši financministar Boris Lalovac u saborskom ekspozeu, ni u sitne sate, što je malo tko i registrirao –  radi nešto veće zarade,  no i zato što su ih strani lanci diskretno ignorirali, jer im je interes bio prodati što više robe, nerijetko sumnjive kvalitete, iz svojih zemalja matica. No da bi kriminala moglo biti u kreditima nekih banaka, ukazat će upozorenje HNB-a da bi, iako nisu ozbiljnije ugrozile stabilnost financijskog sustava, neke transakcije banaka valjalo iz prekršaja prevesti u kaznena djela. A da se možda iza toga ne krije otkriće dijela medija kako su neke banke namjesto uobičajenih jamstava kredite osiguravali dionicama koje su sada na skrbničkim računima, pod “neznanim vlasnicima”. Što može poremetiti ili barem usporiti stabilizaciju Agrokora (u dijelu firmi navodno je time pao dobrano ispod 50 posto udjela), ali i stvoriti nenaplative gubitke bankama, padnu li dionice ispod nominale s kojom su ušli u taj svojevrsni kreditni faktoring.

Banski dvori – od promatrača do spasitelja

Svim uvjeravanjima kako zakon čudna naziva nije Lex Agrokor, nego sistemski, što pada već na prvom kriteriju (5000 radnika i 7,5 milijardi kuna duga), svoga se dijela odgovornosti za nastalu situaciju teško može oprati i Vlada. I ne samo ova Plenkovićeva ili prethodna Oreškovićeva, nego i neke prethodne, ako ne prije, a ono od Sanadera naovamo. Jer, ako ekonomska javnost cijelo vrijeme Agrokorova rasta zna kako se on temeljio na “staklenim nogama”, na preskupim kreditima banaka, cijeđenju dobavljača  dugim rokovima plaćanja, dvojbeno visokim državnim poticajima i povremeni počecima u plaćanju obveza toj istoj državi, je li moguće da to sve pobrojane vlade nisu znale. Ili su bile nijemi promatrači, gotovo taoci pojedinca jačeg od države same? S onom prošlom i ovo aktualnom ipak nešto odgovornijima, jer im je prvi čovjek financija (igrom slučaja?) bivši Agrokorov izvršni direktor za strategiju i tržište kapitala Zdravko Marić. Čiji izgovor kako nije bio izravno zadužen za financijska izvješća teško da  automatski skida baš svu odgovornost za financijski potres kojim je Agrokor ozbiljno uzdrmao cijeli sustav.

Jer, zaboga, čime se nego i financijskim izvješćima, odnosno stanjem kompanije rukovodio kad je, primjerice, predlagao ili odlučivao o akviziciji Mercatora ili aktivnostima na tržištu kapitala? Pa nije Todorić pao preko noći, a tko je u Banskim dvorima bolje nego Marić mogao (morao?) znati da je u grdnim teškoćama, koje će, s “domino efektom”, osim njegovih 60.000, ugroziti i 150.000 zaposlenih u dobavljača, ali i državni proračun? Ili, koga su njegovi kolege ministri u Upravnom vijeću, konzultirali prije odobravanja HBOR-ovih 380 milijuna kuna kredita, ako ne njega, iako se on izuzeo? Koga su u Vladi pitali za presudno mišljenje kod donošenja Lex Agrokora, iz čega se također izuzeo? Zato, kad se zbroje i oduzmu svi propusti vlasti, koji su također pridonijeli krahu Agrokora, pretjeruju li oni koji u tomu vide i neke elemente nenamjerne, ali prešutne veleizdaje? Na koncu, nijedan stečaj nije okončao bez otpisa potraživanja pa neće ni ovaj, pitanje je samo uz koju cijenu za banke, dobavljače, radnike, ali i državu. Ili, što ako se, usprkos uvjeravanju Vlade (M. Dalić) kako to nije moguće, jer su samo pod koncesijom, ne i u vlasništvu Agrokora, ruski državni Sberbank, kao najveći kreditor, bude naplaćivao i zemljištem u Slavoniji, Baranji i Istri ili izvorima vode, strateškom državnom imovinom, našto upozorava Davor Bernardić (SDP)? Ako ne prije, ono dogodine, kad istječe moratorij na prodaju oranica (5 godina od ulaska u EU).

(Ni)je li Antonio Alvarez III ilegalac?

Prinudni ili stečajni upravitelj Todorićeva carstva, Antonio Alvarez III predstavio je i suradnike, koji preuzimaju šefovanje Agrokorom, pozvao se i kod premijera Penkovića, naobećavao “krvi, znoja i suza” na dugom putu stabilizacije, na kojemu će mu dosadašnja uprava biti potporom i informatorom. I zaboravio na “sitnicu” od legaliziranja svoje pozicije – još ga službeno nema u sudskom registru, što je za tu razinu zakonska obveza. Ili je to za Hrvatsku, koju bi svim domaćim top menadžerima usprkos, eto baš on trebao usrećit spašavanjem od bankrota, tek puka formalnost? A da ipak nije, pokazao mu je i Gazda, sad iz sjene, no još uvijek, čini se, i te kako moćan – iako je Antonio već, navodno, bio preuzeo dužnost, nove predsjednike uprave Konzuma i Mercatora jučer je postavio – Todorić. Sve da ga je i pitao za dopuštenje, što bi mu ilegalni prinudni mogao reći, kad ih još nije stigao ni vidjeti, kamoli upoznati! Tja, pa ne moramo se zakona držati “ko pijan plota”!?

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close