Slobodan Prosperov Novak: “Mi nismo Treći put, mi smo jedini put”

Slobodan Prosperov Novak, književnik i redoviti sveučilišni profesor rođen je 11. travnja 951. Doktorirao je 1978. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a danas je profesor Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Predavao je na Sapienzi u Rimu(1980-1984) te na  Sveučilištu Yale u New Havenu (SAD). Ovo su prvi izbori na kojima sudjeluje, a do […]

Slobodan Prosperov Novak, književnik i redoviti sveučilišni profesor rođen je 11. travnja 951. Doktorirao je 1978. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a danas je profesor Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Predavao je na Sapienzi u Rimu(1980-1984) te na  Sveučilištu Yale u New Havenu (SAD). Ovo su prvi izbori na kojima sudjeluje, a do sada nije bio član političkih stranaka. Vodio je brojne međunarodne književne udruge, organizirao na državnom nivou obljetnice kanoniziranih književniks i svjetske kongrese u Zagrebu, Dubrovniku, Hvaru. Posjeduje bogato predavačko iskustvo na više jezika te provjerene kompetencije u nizu humanističkih disciplina, posebice u području povijesti civilizacije, književnosti, komparativne književnosti i teatrologije, bibliotekarstva. Objavio niz udžbenika i  izdanja hrvatskih pisaca, bio urednik Enciklopedije o Marinu Držiću, odbornik Matice hrvatske u dva mandata, član uprave Društva hrvatskih književnika, također u dva mandata. Predsjednik je Hrvatskog PEN-a od 1990. do 2000. Autor je 50 knjiga, od kojih su mnoge prevedene na strane jezike. Uredio je brojne knjige, osnovao magazine Vijenac, Lettre internationale i Cicero, uređivao međunarodnu književnu reviju Most /The Bridge. Autor je izložaba kao što su Pisana riječ u Hrvatskoj, Gundulićev san, La nave và, Biljezi identiteta. Višegodišnji kolumnist Nedjeljne Dalmacije, Vjesnika, Playboya, Globusa, Livingstona. Sa Zrinkom Ogrestom snimio je tri cjelovečernja dokumentarna filma o kulturnoj povijesti Dubrovnika.  U dva navrata bio je predsjednik Vijeća i direktor Dubrovačkih ljetnih igara te dramaturg u više kazališnih projekata. Za vrijeme rata u drugoj polovici 1991.  u Dubrovniku bio je Vladin opunomoćenik. Radio je u državnoj administraciji kao nestranačka osoba od demokratskih izbora 1990. do svibnja 1992 ., kao pomoćnik ministra kulture, prosvjete i športa Vlatka Pavletića te bio zadužen za vođenje oblasti kulture. Bavio se i strategijom kulturne politike i humanističkih znanosti.

Izlazite na izbore na listi stranke Milana Bandića. Zašto se odlučili baš za tu stranku?

Nositelj sam 2. liste u I. izbornoj jedinici u Zagrebu.  Pozivam sugrađane da izađu na izbore za Hrvatski sabor i da zaokruže listu broj 2. i Koaliciju rada i solidarnosti Milana Bandića 365. Kada nam kažu da smo mi neki treći put, neki Most, ili neki blizanac drugim Mostovima, mi im odgovaramo: Ne, mi nismo Treći put, mi smo jedini put! Mi smo jedini put Hrvatskoj koja neće biti podijeljena na dvije suprostavljene stranke, mi smo jedini put Hrvatskoj koju razdiru dva suprostavljena i umjetno kultivirana mentaliteta. Hrvati i svi hrvatski državljani siti su raznobojnih kolektivizama kojima smo nezaštićena žrtva u zastrašujućem folklornom, a u stvari, predpolitičkom obličju.

Je li u Hrvatskoj na djelu višedesetljetno urušavanje ne samo gospodarstva, već i društva i morala u cjelini?

Naš narod koji je stoljećima do našeg naraštaja njegovao snažan državotvorni mit doživljava danas ne samo gospodarsku krizu, nego još više krizu morala i krizu politike. Ponovno nam se pokušava tumačiti da je prostor političkog djelovanja uprljan, da to nije prostor za najbolje, nego one najbahatije i da je najbolje da taj prostor prepustimo ovim današnjim doktorima opće političke prakse.

Kako komentirate posljednje poteze Vlade u odnosu prema Europskoj uniji, a sve smo to promatrali od početka izbjegličke krize?

Vlada u odlasku ponizila je Hrvatsku tako što joj je zanijekala europsku uspostavljenost. Nama su se upravo zatvorile granice sa Zapadom, a rastvaraju se jadne zelene granice s Istokom, preko kojih ulaze ljudi kojima naša Vlada nema volje zapisati niti ime i prezime. U dobrog domaćina nisu dobrodošli gosti kojima se ne zna ni ime ni prezime. Nije Hrvatska deponij ničije nesreće.  Mi smo zatvorili svoja vrata europejstvu zato jer nam je vanjsku politiku vodila do jučer osoba kojoj europejstvo počinje i završava na utoku Save u Dunav, tamo pod beogradskom tvrđavom. A to se dogodilo zato jer se nije stvorila obrazovana Hrvatska, jer neki ljudi bez autoriteta i biografija, sve neki pripravnici i stranački poslušnici vode našu vladu i brljaju po nacionalnoj hrvatskoj strategiji. Oni krtičnjak pretvaraju u brdo, heroje u kukavice, a bahate ljude u junake.

Jesu li građani Hrvatske degradirani, ne mislim samo financijski i materijalno, već i kao osobe, individue?

U Hrvatskoj nitko nije na svom ljudskom mjestu. I upravo zato jer nitko nije na svom mjestu program naše Koalicije rada i solidarnosti, odnosno, druge liste na saborskim izborima i jest da vratimo pojedinca u središte hrvatske politike, da ga vratimo na njegovo ljudsko, a to će dalje reći profesionalno, europsko i nacionalno mjesto. Nama se sugerira kako smo se podijelili između smjerova, da smo se razdvojili jer bi jedni desno, a drugi lijevo. Nama se, dakle, sugerira da nam je položaj horizontalan, dakle jadan, dakle ležeći! Ne, naš strateški smjer može biti jedino vertikalan i naš program zanima samo smjer gore- dolje!

Za što se točno zalaže Koalicija rada i solidarnosti?

Nema u Hrvatskoj još, nažalost, Mrduše Gornje, nego ima samo Mrduša Donja. Ali, mi želimo Hrvatsku izvaditi iz tih krivih smjerova. Nas zanima samo njezin vertikalni smjer. Politika Koalicije rada i solidarnosti Milan Bandić 365, čiju listu predvodim u I. izbornoj jedinici, a to je druga lista ovogodišnjih izbora za Hrvatski sabor, najjezgrovitije rečeno jest: pokretanje investicija i zaustavljanje štednje, osnaživanje položaja siromašnih i ugroženih, jačanje demokracije, a s tim u vezi i prije svega jačanje pravne sigurnosti, osiguranje društvenog jedinstva i s tim u vezi povratak nacionalnih tema u samo središte našeg razvitka, dokidanje srama dok se govori o nacionalnim temama i nacionalnim prioritetima, povratak snažnih osobnosti u javni život, a ne stvaranje pripravničkih vlada. I konačno, a što je za duhovno zdravlje Hrvatske izuzetno važno i za drugu listu Koalicije rada i solidarnosti u kojoj u I. izbornoj jedinici izlazim na izbore,  obnova srednje građanske klase koja je nositelj ne samo društvene stabilnosti, nego prije svega obrazovanja.

Što još konkretno predlažete?

Mi želimo da besplatni udžbenici koje imaju zagrebački učenici postanu hrvatska stvarnost, stvarnost svakog doma, ali i da ta činjenica bude početak projekta koji će na svaki učenički stol donijeti računalo i koji će onda iz te pozicije provesti reformu školstva i naravno, udžbenika i drugih pomagala. Naš zahvat u udžbenike u Zagrebu nije bio kozmetički, kao što jest većina vladinih mjera- on je bio strateški, on je prvi korak jedne strategije i početak reforme čitavog obrazovnog sustava. Hrvatskoj je Metropola u Zagrebu, tu je njezino  srce u kojem natalitet ne pada, nego raste, u kojem nezaposlenost ima najnižu stopu, a zaposlenost najvišu, ali mi želimo da Hrvatska svugdje bude metropola. Da Hrvatskoj bude središte svugdje ondje gdje se u Hrvatskoj rađa i gdje se u Hrvatskoj radi i gdje se u Hrvatskoj postiže solidarnost, dakle solidarnost, što će reći  čvrstina, odgovornost i dužnost.

A kakva je sada Hrvatska?

Našu Hrvatsku u posljednja dva desetljeća nakon rata pretvorile su političke elite u mrjestilište zaslužnika. Mi želimo radu vratiti dostojanstvo, a ljubavi za domovinu osjećaj dužnosti. To je naš program. On je kulturni program, jer nema politike bez kulture. Europa u koju se Hrvatska uključila nije samo geografska ni samo gospodarska činjenica; ona je prije svega kulturni projekt. Taj projekt upravo ulazi u svoju najtežu kušnju, nalazi se pred egzodusom biblijskih razmjera, pred onim što je prorokovano. I nije to  prvi put u našoj povijesti, ali svakako dolazi vrijeme i izazovi pred  kojima mi imamo odgovore. A dogodilo se da  su nas podijelili na mentalitete i da pri tom ne samo što nemaju odgovore, nego nisu shvatili ni postavljena pitanja. Mi želimo živjeti u Hrvatskoj koje se neće stidjeti naši potomci, niti o nama govoriti kao o onima koji su im ostavili pustu zemlju. Zaokružujući drugu listu te dajući glas Koaliciji rada i solidarnosti, Vi ćete zajedno s nama vratiti Hrvatskoj dostojanstvo i osjećaj rada kao narodne dužnosti.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close