1. Zašto ste napustili Most praktički u predizbornoj kampanji i izabrali Domovinski pokret, zašto u njemu vidite bolju budućnost Hrvatske?
Most sam napustio kad su propali pregovori s Domovinskim pokretom, odnosno kad je bilo jasno da su kod Mostovih čelnika dominirali neki drugi, pojedinačni interesi, na uštrb općih. Svima je jasno da je sada bio sjajan trenutak za ozbiljnu ugrozu višedesetljetne političke dominacije političkog duopola SDP-HDZ pa je takav ishod pregovora u stvari i pokazatelj elementarne političke neodgovornosti. Ta spoznaja, kao i način na koji su dvojac na čelu Mosta vodili pregovore bez spremnosti za minimalnu konzultaciju i razmjenu mišljenja unutar stranke me dovela do odluke o napuštanju Mosta.
2. Koga smatrate odgovornim za trenutno stanje u Mostu?
Kad kažem dvojac na čelu, radi se o predsjedniku Petrovu i političkom tajniku Grmoji, oni su zaslužni za ovaj strmoglavi put Mosta pri kojem su gotovo svi značajniji članovi od 2015. na neki način napustili platformu. Umjesto širenja organizacije po terenu i jačanja ustrojstva stranke kroz daljnje okupljanje stručnih ljudi, oni su se zatvorili u svoj kabinet gdje su do važnih odluka dolazili okruženi isključivo ljudima koji su na stranačkoj plaći ili drugačije o njima ovise. Kad god lider osigura da kritička misao ne dopire do njega, to ne može dobro završiti.
3. Što mislite o nedonošenju Zakona o obnovi grada Zagreba?
Ne donijeti hitno Zakon o obnovi Zagreba nego žuriti u izbore radi repozicioniranja na državnoj razini znači puno toga. Prvo, građani oštećeni potresom nisu u fokusu sadašnjih struktura u državnoj vlasti, a još manje u vodstvu Grada. Građani ne znaju što mogu očekivati što se tiče uvjeta i postupaka obnove, a niti glede financijske pomoći Grada i države. Drugo, fokus je očito na zauzimanju političke kontrole nad postupcima javne nabave koji će na trošak Grada i države morati uslijediti. Dakle, klijentelizam i korupcija su opet na djelu i njihovi politički predstavnici traže načina kako se ugraditi u zakonska rješenja. U uvjetima pred izbore do tog dogovora među sadašnjim partnerima u vlasti nije moglo doći pa je to glavni razlog odgode donošenja Zakona o obnovi.
4. Kao jedan od najboljih poznavatelja energetike u Republici Hrvatskoj i bivši ministar zaštite okoliša i energetike, ako Vaša stranka bude dio pobjedničke koalicije na parlamentarnim izborima, na koji način bi pomogli sektoru za energetiku i zaštitu okoliša?
U sektorima energetike i zaštite okoliša potrebno je hitno djelovanje. Ovdje su veliki problemi i posljedice mnogih krivih odluka, ali ujedno i golema prilika da se krivi smjer i politika ispravi. Što se energetike tiče, Hrvatska treba snažnije ići u niskougljična rješenja te mislim da nema ni jednog razloga ne pridružiti se zemljama koje su se odlučile na klimatsku neutralnost do 2050. To znači da trebamo već sada najaviti napuštanje ugljena kao energenta u roku od najduže deset godina, ali isto tako i plin treba prestati promatrati kao energent za potrebe grijanja stambenih jedinica. Procedure za instalaciju i priključenje fotonaponskih instalacija građana i tvrtki trebaju se dodatno olakšati i ubrzati, a modeli sufinanciranja raznih obnovljivih izvora energije treba izmijeniti po pitanju sadžaja i same metodologije raspodjele. Što se tiče okoliša, prostora za poboljšanja i ispravljanje grešaka ima jako puno. Ne mogu ne spomenuti gospodarenje otpadom gdje kao društo nismo još uvijek počeli učiti na temelju vlastitih grešaka i uspjeha. Tako se nastoji ponoviti skupa greška izgradnje klijentelestičkih centara za obradu smeća poput već izgrađene Marišćine ili Kaštijuna koji usprkos utrošenim desecima milijuna eura ne mogu ispuniti niti minimalne stope recikliranja, nego zagađuju zrak, tlo i vode te podižu račune za otpad građanima. A rješenje se nalazi u ubrzanoj izgradnji jednostavnijih i jeftinijih sadržaja – kompostišta, sortirnica i centara za ponovnu uporabu, upravo ono što je omogućilo sektorski uspjeh u Prelogu i na otoku Krku. Vodnogospodarski sektor je također u kritičnom stanju, značajno se kasni sa izgradnjom infrastrukture za obradu otpadnih voda, a principi ponovne uporabe obrađene vode kao da nisu uopće poznati.
5. S obzirom na to da ste otac sedmero djece, sigurno razmišljate o budućnosti mladih u Hrvatskoj. Smatrate li da za mlade ima budućnosti u Republici Hrvatskoj?
Mladi na žalost odlaze, jer ne vide rješenje svojih problema u Hrvatskoj– mogućnost pronalaska adekvatnog radnog mjesta, pristojna plaća, rješenje stambenog pitanja, a ne vide niti da će se u budućnosti nešto promijeniti na bolje. Porazna činjenica da je Hrvatska jedna od zemalja s najvećim iseljeništvom u odnosu na broj stanovnika mora biti dovoljno motivirajuća kako bismo mijenjali perspektivu. Hrvatska je zemlja koja svojim geografskim položajem, prirodnim ljepotama i visokom sigurnošću u odnosu na druge države Europe stvara odličan temelj za život. Mladima pa i svojoj djeci rekao bih da unatoč svemu ne smijemo odustati od rada za zajednički dom. Treba otići izvan Hrvatske, ali na studijska usavršavanja ili turistički kako bismo pri povratku imali iskustvo više i koristili ga za boljitak Lijepe naše. Ima načina i prostora da osiguramo bolji život svima i prioriteti Domovinskog pokreta su svakako kroz konkretne mjere motivirati mlade da ostanu u Hrvatskoj.
6. Vaš komentar na navode da se Vi i Most borite za iste glasače i postoji li mogućnost koalicije u budućnosti?
Kao što sam već rekao, velika je greška što se na ovim izborima Domovinski pokret i Most pojavljuju kao odvojene politčke opcije. Sasvim sigurno zanimaju se za vrlo slično biračko tijelo i najveću korist od te činjenice će imati HDZ i SDP, političke oligarhije protiv kojih se i mi i oni borimo. Mislim da će birači kazniti Most za političku neodgovornost koja je dovela do ove situacije te da će Domovinski pokret osvojiti daleko veći broj mandata. Rezultati izbora diktirat će mogućnosti koaliranja, međutim koalicijski potencijal, odnosno politički kapital Mosta neće biti značajan.
7. Koalicija s HDZ-om u budućnosti; da ili ne? I pod kojim uvjetima?
Realno gledano, bez koalicije neće biti moguće sastaviti Vladu i preuzeti odgovornost za drugačije vođenje države. Međutim, post izborni dogovor ne smije biti dugotrajan i iscrpljujući nego vrlo konkretan sa jasnim podjelama odgovornosti, ključnim zajedničkim ciljevima i nultom stopom tolerancije prema korupciji i klijentelizmu.
8. Ako ostvarite pobjedu ili značajan rezultat na parlamentarnim izborima, koja je najveća promjena koju ćete napraviti?
Mogućnosti za promjene ovise o rezultatu na izborima. Izbor resora koje će Domovinski pokret preuzeti je stvar dogovora unutar Domovnskog pokreta, a onda naravno i dogovora s mogućim partnerom za formiranje Vlade. Moj eventualni angažman može biti u resoru koji sam već vodio i koji dobro poznajem. Resor zaštite okoliša i energetike je vrlo obiman i nudi velike mogućnosti za uvođenje promjena, no isto tako postoji niz preduvjeta koji moraju biti dio dogovora da bi se kasnije promjene uopće omogućile. Svaka promjena izaziva velike otpore klijentelističko interesnih struktura koje će biti njome pogođene pa se bez mehanizama reakcije i bez suglasnosti na visokim razinama odlučivanja stvari teško mijenjaju. Za konkretne mjere, dopustite da prvo vidimo rezultate izbora i mogućnosti formiranja Vlade.
9. Kakva je vaša poruka za čitatelje našeg portala?
Izađite na izbore, glasajte za osobu za koju mislite da će vas najbolje predstavljati u Saboru. Misliti kako se ništa ne može učiniti ili kako je vaš glas beznačajan pogoduje samo najvećim strankama koje se desetljećima izmjenjuju na vlasti i dovele su nas ovdje gdje smo sada. Nemojte glasati po inerciji. HDZ i SDP pokazali su da se nisu sposobne mijenjati. Sadašnje stanje naše Domovine je njihov zajednički rezultat. Domovinski pokret okuplja široku paletu ljudi koji imaju zajednički cilj – bez pogodovanja, bez zataškavanja, učiniti Hrvatsku boljim i poželjnim mjestom za život svih njenih građana. Za takve promjene potrebno je znanje i hrabrost. Domovinski pokret ima oboje.
10. Zašto smatrate da ste Vi jedan od najboljih kandidata koje bi hrvatski građani trebali zaokružiti na listi za Sabor?
U politiku sam došao s pozicije sveučilišnog profesora nakon što sam spoznao da političari u naše ime donose odluke od velike važnosti za opće dobro često neuvažavajući argumente struke. Za vrijeme rada na sveučilištu kroz suradnju s privredom bavio sam se problematikom obrade pitkih i otpadnih voda te gospodarenjem otpadom po cijeloj Hrvatskoj te donio niz rješenja, koja su primijenjena, vezanih za komunalni sustav. Na taj način upoznao sam probleme diljem Hrvatske. Speleolog sam, planinar, član Hrvatske gorske službe spašavanja, branitelj, obiteljski čovjek sa sedmero djece. Kroz sva moja znanja i aktivnosti mogu reći da jako dobro poznam različitu problematiku ljudi u poljoprivredi, industriji, zaštiti okoliša, obiteljske probleme.
Proteklih godina pokazao sam da nisam koruptivan, ne podliježem partikularnim interesima. U mojim odlukama cilj je uvijek bio i ostao bolji život svima, a ne osobna korist. Kada sam ušao u politiku nisam mogao znati što me sve čeka, na kakve probleme ću naići. Danas imam dragocjeno iskustvo koje će mi pomoći biti učinkovitiji i bolji političar. Spomenuo bih ovdje tezu koja se u predizborno vrijeme ponavlja da nam u politici za promjene trebaju novi ljudi. Iz mog iskustva to je samo djelomice točno, jer svaka nova osoba tek treba steći iskustvo i dokazati se u politici kao stručna, poštena i domoljubna. Poznata je izreka „Daj čovjeku vlast pa ćeš vidjeti kakav je.“ Dakle, rekao bih treba nam kombinacija poštenih dokazanih stručnih političara i novih ljudi spremnih uključiti se u rad za opće dobro.
