Siromaštvo ujedinjuje bosansko-hercegovačke građane

U Bosni i Hercegovini je najavljen nastavak masovnih prosvjeda. Vlastima predbacuju nesposobnost i nezainteresiranost da zaustave širenje siromaštva i masovne nezaposlenosti. Nakon eskalacije sukoba, prvo u Tuzli a potom i u ostalim gradovima Federacije BiH, noć je protekla mirno i bez većih incidenata. Iako su na ulicama Tuzle jake policijske snage situacija je pod kontrolom. Bar […]

BiH prosvjedi

U Bosni i Hercegovini je najavljen nastavak masovnih prosvjeda. Vlastima predbacuju nesposobnost i nezainteresiranost da zaustave širenje siromaštva i masovne nezaposlenosti. Nakon eskalacije sukoba, prvo u Tuzli a potom i u ostalim gradovima Federacije BiH, noć je protekla mirno i bez većih incidenata.

Iako su na ulicama Tuzle jake policijske snage situacija je pod kontrolom. Bar do novih prosvjeda koji će biti nastavljeni i danas (7.2.). Ovoga puta širom BiH, jer mnogi vjeruju da je ovo konačno ujedinilo građane BiH koji više ne mogu trpjeti katastrofalno stanje u zemlji. Psiholog Srđan Puhalo kaže da se ovo “događanje naroda” odavno trebalo dogoditi, da je reakcija pomalo zakašnjela, ali da gledajući sveukupno beznađe koje je snašlo bosansko-hercegovačke građane, nikada nije kasno: “Ono što se događa je reakcija na siromaštvo koje je sve prisutnije i prisutnije. To se zove beznađe bh. društva i nezainteresiranost bh. političara da rješavaju problem bh. građana. Ovo motivira građane da svoje nezadovoljstvo iskažu na ovakav način.”

Prosvjedi i u Banjaluci
I Banjaluka je stala uz građane Federacije BiH, gdje bi se danas trebala održati prosvjedna šetnja kao znak bunta prema bahatoj vlasti koja narodu godinama ne nudi nikakvu perspektivu. Udruženje građana “Oštra nula” i Helsinški parlament građana Banjaluke najavili su za danas (7.2) prosvjede u Banjaluci kako bi podsjetili vlasti na sve obespravljene radnike i uništene privredne gigante. “Aktivisti i aktivistice Helsinškog parlamenta građana organizirat će simboličnu prosvjednu šetnju na relaciji Narodno pozorište – zgrada Vlade RS – RTRS – Osnovni sud – Palata predsjednika RS”, priopćili su iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluke. Oni su pozvali sve građane Banjaluke da im se pridruže i sudjeluju u prosvjednoj šetnji. Mnogi se, međutim, pitaju što i ukoliko na vlast dođu neki drugi, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadaju. Hoće li oni stanovništvu donijeti još veću nesreću ili su zaista radikalne promjene nužne. “To možda nije rješenje, ali to je jasna poruka da netko mora početi tražiti rješenje. Mislim da je to poruka. Ako neće oni hoće netko drugi, pa ćemo vidjeti kako oni rade, dovest ćemo neke druge i tako mijenjati dok ne nađeno nekoga tko će moći i htjeti riješiti naš problem, a ne da se bavi svojim osobnim interesima”, kaže Puhalo.

Panika u federalnoj vladi
Osobni interesi su očigledno na prvom mjestu jer je nakon prosvjeda u Tuzli, Sarajevu, Mostaru, ali i drugim gradovima hitno sazvan sastanak predstavnika federalne vlasti i policijskih agencija, kao bi se vidjelo na koji način riješiti ovo pitanje, odnosno na najbezbolniji način ugušiti pobunu. Naravno, to nije javnosti predstavljeno na taj način već su nakon sastanka prezentirani određeni zaključci. Sastanku su prisustvovali kantonalni premijeri i ministri unutarnjih poslova, policijski komesari, kako bi se definirao daljnji način rada, odnosno obrana svega onoga što je oličenje bahate vlasti koja godinama tlači građane BiH. Premijer Federacije Nermin Nišić rekao je da vlast jasno pravi razliku između obespravljenih građana koji traže svoja prava i huligana koji koriste situaciju za izazivanje još većeg kaosa. “Svatko ima pravo na javno okupljanje i mirno izražavanje protesta. Ali isto tako, bez obzira koliko su njegovi zahtjevi opravdani, nitko nema pravo na nasilničko ponašanje i ugrožavanje sigurnosti građana. Očekujemo od nadležne policijske i tužilačke strukture da utvrde činjenično stanje u vezi s prosvjedima i policijskim odgovorom i pokrenu određene postupke za nasilničko ponašanje, napad na službene osobe kao i eventualnu primjenu prekomjerne sile i nezakonito ponašanje policije. Smatramo kako građani opravdano iskazuju nezadovoljstvo zbog neprocesuiranja privatizacijskih pljački, za što nitko nije odgovarao”, rekao je premijer Federacije Nermin Nikšić.

Vlast znala sve?
Nevjerojatno je da je na tom sastanku zaključeno da nadležne institucije “odmah stave u funkciju sve kapacitete i istraže i procesuiraju sve odgovorne za pljačku i privredni kriminal”, što se može protumačiti da je vlast o ovom do sada znala sve, a da nije htjela da procesuira odgovorne, te da je narod trebao izaći na prosvjede kako bi nadležna tijela u BiH počela raditi svoj posao. Ovo nisu ni bili zahtjevi ljudi koji su sudjelovali u prosvjedima već smjena kantonalne/županijske vlade u Tuzli, te procesuiranje svih odgovornih za desetke tisuća ljudi koji su se našli ili na ulici ili s dugogodišnjim nepovezanim radnim stažem. Što se tiče policije, stav je da je u Federaciji u posljednja dva dana narušena sigurnost, posebno na području Tuzle. Iako će se tek ispitivati je li u prosvjedima bilo prekomjerne upotrebe sile od strane policije, direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač kaže da je policija u određenim situacijama bila prinuđena upotrijebiti silu.

Policija bila napadnuta?

“Na vrlo ozbiljan način je narušen javni red i mir, bez obzira na motive, namjere, pozadine. Policija je u nastalim uvjetima u određenim slučajevima upotrijebila sredstva prinude, jer je i sama bila napadnuta”, kaže Lukač. U nekim kantonima danas nema nastave, što je rezultat procjene pojedinih sigurnosnih službi. Iako će se tijekom dana održati još jedan val prosvjeda, sve razine vlasti apeliraju na građane da ne podlegnu emocijama već da se vode razumom. Hoće li zaista biti tako i je li “bosansko proljeće”, kako ga mnogi već nazivaju, zaista počelo, još se ne može reći. Jer nekoliko prosvjeda u posljednje dvije godine koji su nazvani povijesnim za BiH “ugušeni” su za nekoliko dana.

Izvor: www.dw.de

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close