SDP: U četvrtak Predsjedništvo pokreće izbore, novi predsjednik do kraja studenog

Predsjedništvo SDP-a u četvrtak će se sastati kako bi pokrenulo proceduru unutarstranačkih izbora, a očekuje se da bi stranka novog predsjednika trebala dobiti do kraja studenog. Do kraja tjedna očekuje se i sjednica Glavnog odbora, koji bi trebao odrediti datum izbora novog čelnika, budući da je Zoran Milanović najavio kako se više neće kandidirati za […]

Predsjedništvo SDP-a u četvrtak će se sastati kako bi pokrenulo proceduru unutarstranačkih izbora, a očekuje se da bi stranka novog predsjednika trebala dobiti do kraja studenog.

Do kraja tjedna očekuje se i sjednica Glavnog odbora, koji bi trebao odrediti datum izbora novog čelnika, budući da je Zoran Milanović najavio kako se više neće kandidirati za tu dužnost, nakon što je stranka na izvanrednim parlamentarnim izborima u nedjelju osvojila manji broj saborskih mandata od očekivanog.

Stranačka tijela Milanović je pozvao da što prije pripreme unutarstranačke izbore, a sastane li se Glavni odbor u subotu, kako je planirano, članice i članovi SDP-a novog bi predsjednika mogli birati najranije početkom studenoga, a najkasnije sredinom prosinca.

U SDP-u odbacuju tumačenje da je riječ o neuobičajenoj žurbi, s obzirom da Državno izborno povjerenstvo još nije proglasilo konačne rezultate parlamentarnih izbora.

Poručuju kako nema potrebe za odugovlačenjem već je neke stvari najbolje napraviti odmah, s obzirom da su statutarni rokovi takvi da je za čitavu proceduru nužno poprilično dugo vrijeme. Osim toga, nemaju namjeru stvarati “hibridni” izborni sustav samo za ove izbore, kako je to nedavno učinio HDZ kad je za predsjednika biran Andrej Plenković.

Podsjećaju da je tada HDZ “kompilirao” pravila iz starog i novog statuta kako bi izbjegao biranje predsjednika i zamjenika predsjednika na istom listiću.

Statut i izborna pravila SDP-a jasno uređuju postupak za izbore

Slično odgovaraju i na izjave nekih istaknutih članova stranke koji smatraju da su Milanović i Predsjedništvo SDP-a trebali podnijeti ostavke, a pripremu unutarstranačkih izbora prepustiti tijelu koje bi se formiralo s tom svrhom.

Član Predsjedništva Peđa Grbin na to uzvraća kako Statut i izborna pravila jasno uređuju postupak za okolnosti u kojima se stranka našla.

“Sukladno našem Statutu, nakon svakih izbora, bilo redovnih ili izvanrednih, moraju se provesti unutarstranački izbori. Za to su nadležna tijela predviđena Statutom. Dakle, u okviru svojih ovlasti Glavni odbor će donijeti odluke koje se tiču početka izbornog procesa, a za provedbu tog postupka formira se posebno tijelo, Središnja izborna komisija. Odluke koje stranačka tijela donose su također definirane Statutom i pravilima i ne vidim zašto bi tako uređen sustav, koji je već nekoliko puta primijenjen u praksi, sada mijenjali”, kazao je Grbin Hini.

Ne spori kako postoji odgovornost njega osobno i drugih članova Predsjedništva za izborni neuspjeh. “Nitko nema pravo zabiti glavu u pijesak i reći da nije doprinio neuspjehu, no odluku o tome hoće li netko nastaviti politički djelovati imaju pravo donijeti samo članovi stranke, koji će je to učiniti i za predsjednika i za sva druga tijela kroz najviše dva-tri mjeseca”, poručio je Grbin.

Kandidature najavili Picula i Ostojić, Hajdaš Dončić vjerojatno ne

Kandidature za novog predsjednika SDP-a zasad su najavili Tonino Picula i Ranko Ostojić. U tom se kontekstu spominjalo i ime Siniše Hajdaša Dončića, no Hinini izvori kažu kako se on vjerojatno neće kandidirati, a očekuju da će dosadašnji Milanovićevi pouzdani suradnici u unutarstranačkoj kampanji ovoga puta podržati Ostojića.

Kao mogućeg predsjedničkog kandidata spominjalo se i Zvonimira Mršića, no on je u utorak poslijepodne to demantirao putem društvenih mreža, poručivši kako su mu ambicije vezane uz “Podravku”, gdje je predsjednik Uprave.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, kojega je Milanović u travnju porazio u utrci za predsjednika stranke, u ponedjeljak je bio nedostupan pa se nije moglo doznati planira li još jednu kandidaturu ili će podržati nekog drugog kandidata, no očekuje se da bi to mogao otkriti na konferenciji za novinare koju je sazvao za srijedu.

Predsjednik zagrebačkog SDP-a Davor Bernardić također će se možda kandidirati za novog predsjednika SDP-a, no u izjavi za Hinu nije eksplicitno potvrdio tu mogućnost. Na upit Hine o tome samo je kratko poručio: “Pustite me malo na miru, ovih dana odlučujem o budućnosti Socijaldemokratske partije Hrvatske”.

Milanovićeva odgovornost za izborni neuspjeh

SDP je na izborima u nedjelju osvojio 54 saborska mandata, a pitanje Milanovićeve odgovornosti za izborni neuspjeh postavljalo se već u izbornom stožeru Narodne koalicije u MSU.

Dosadašnjem čelniku SDP-ovci zamjeraju činjenicu da stranka od 2011. nije dobila ni jedne izbore, a dio ih je uvjeren da je ovoga puta presudila Milanovićeva tvrda retorika u kampanji, odnosno to što je u javnost procurila snimka njegova razgovora sa čelnicima dijela braniteljskih udruga u kojem je oštrim riječima govorio o čelnicima Srbije i BiH, a majku predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića nazvao “vojnim lekarom”.

Milanovićevi kritičari pozivaju se i na brojke koje pokazuju kako je SDP od 2011. izgubio više od 300.000 glasova, a ukazuju i na osjetno slabiji rezultat stranke u dosadašnjim SDP-ovim utvrdama Rijeci i Zagrebu.

Odani Milanoviću ne spore da je dio birača u velikim gradovima u nedjelju “ostao doma” zbog stavova šefa stranke koje smatraju “desničarenjem”, no odbijaju usporedbu s 2011., kada je SDP pobijedio u srazu s HDZ-om oslabljenim nizom afera i nerazjašnjenim odlaskom Ive Sanadera.

Tumače kako se oni koji su tada podržali SDP-ovu koaliciju ne mogu smatrati standardnim biračima ljevice, a kao argument navode podatak da je na referendumu na kojem se odlučivalo o ustavnoj definiciji braka protiv prijedloga udruge U ime obitelji glasovalo svega 480.000 birača.

Izvor: Index.hr

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close