SABORSKI TEATAR APSURDA: Raspravljali o ravnopravnosti spolova, pa smijenili žene na čelu saborskih odbora

Dragicu Zgrebec i Romanu Jerković, obje iz SDP-a, na čelu dvaju saborskih odbora zamijenili su njihove stranačke kolege, bivši ministri Rajko Ostojić i Željko Jovanović, upravo usred rasprave o izvještaju za 2013. Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić, iz kojega je vidljivo da žene još uvijek nisu ravnopravne u hrvatskom društvu Za smjenu Dragice Zgrebec […]

Dragicu Zgrebec i Romanu Jerković, obje iz SDP-a, na čelu dvaju saborskih odbora zamijenili su njihove stranačke kolege, bivši ministri Rajko Ostojić i Željko Jovanović, upravo usred rasprave o izvještaju za 2013. Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić, iz kojega je vidljivo da žene još uvijek nisu ravnopravne u hrvatskom društvu

Za smjenu Dragice Zgrebec na čelu Odbora za regionalne fondove i Romane Jerković na mjestu predsjednice Odbora za zdravstvo glasalo je ukupno 77 zastupnika, uz pet suzdržanih i 18 protiv.

Odborom za regionalne fondove predsjedat će ubuduće Rajko Ostojić, nedavno smijenjeni ministar zdravstva, a Odbor za zdravstvo vodit će također nedavno smijenjeni ministar obrazovanja Željko Jovanović. Nije jasno kojim kriterijima se rukovodila vladajuća većina, pa na čelnim mjestima u odborima smijenila žene, koje su ih dugo vodile i dobro se upoznale s problematikom. Umjesto njih postavila je bivše ministre za koje je premijer Zoran Milanović rekao kako ih izbacuje iz vlade jer su se “umorili”. Zašto bi “umorni” bivši ministri Ostojić i Jovanović vodili saborske odbore o kojima pojma nemaju, zamijenivši ionako u Saboru podzastupljene žene?

Da apsurd bude potpun, to se događalo na isti dan kada se u Saboru raspravljalo o Izviješću za 2013. Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, u kojem je pravobraniteljica Višnja Ljubičić, među ostalim, navela kako “političke stranke trebaju ustrajno raditi na osnaživanju i poticanju žena na aktivniju participaciju u političkom djelovanju unutar samih stranaka, kako bi se to odrazilo na ravnopravnu zastupljenost u vrhu hijerarhije političkog odlučivanja, čime bi se žene potaknulo na preuzimanje društvenih uloga od jednake važnosti u političkom i javnom životu”.

U Saboru je, inače, svega 24 posto žena, premda stranke imaju obvezu na svojim kandidacijskim listama za izbore prijaviti bar 40 posto žena.

Dujomir Marasović iz HDZ-a u raspravi je rekao kako žene ne idu u politiku jer je to “rudarski težak posao”. S njim se nije složila Nansi Tireli, rekavši da je “ženama lakše u politici, ako ćemo se baš prepucavati”.

Da je ženama lakše u politici potvrđuje i primjer Vesne Škare-Ožbolt. Naime, bivša predstojnica ureda pokojnog predsjednika Franje Tuđmana i bivša ministrica pravosuđa u prvoj vladi Ive Sanadera ne da se nikako istjerati iz politike, čak iako zna da je više nitko ne želi i nitko za nju ne glasa na izborima.

Vesna Škare-Ožbolt i Mate Granić, odbjegli iz HDZ-a, 2000. godine osnovali su “Demokratski centar”, kako su nazvali svoju stranku. Jedina funkcija i cilj “Demokratskog centra” bio je omogućiti svojim čelnim ljudima opstanak u strukturama vlasti pod svaku cijenu, pa je njihova stranka bila spremna koalirati sa svima, i još uvijek je. Škare-Ožbolt čak se podvrgavala plastičnim operacijama ne bi li izgledala ljepše i privlačnije biračkom tijelu, ali “Demokratski centar” svejedno samostalno ne može osvojiti niti jedan posto glasova.

Bivša ministrica pravosuđa na posljednjim izborima ušla je u Sabor na listi HDZ-a, ali je morala pristati na podjelu mandata s Ivankom Roksandić iz HDZ-a, pa je dobila dvije godine u Saboru. Mogla bi se Škare-Ožbolt baviti odvjetničkim poslom, čak je jedno vrijeme i pokušala, obzirom da je pravnica po struci, ali – kao odvjetnica bi ipak morala i raditi, dok kao političarka može po cijele dane davati intervjue i prebacivati poslove na osoblje, pa je odustala od odvjetništva. U politici je ipak lakše, zna to Vesna Škare.

Protiv smjene dviju žena na čelu saborskih odbora pobunile su se jedino saborske zastupnice Mirela Holy iz OraH-a i Nansi Tireli iz Hrvatskih laburista.

“Koji su to kriteriji po kojima smjenjujemo kolegice u korist muških kolega, zar samo zato što su se vratili u saborske klupe? Nije dobro to raditi, posebno jer su kolegice odlično radile svoj posao”, rekla je Tireli.

“To je sramotan prijedlog”, rekla je Mirela Holy, koja se složila s Tireli da povratak dva bivša ministra u saborske fotelje ne bi smjela biti razlogom da se razriješe Zgrebec i Jerković.

Isti dan na Twitteru reagirala je i saborska zastupnica i bivša premijerka Jadranka Kosor, napisavši kako se digla “bura oko smjene dviju žena sa čela odbora u Saboru”. “Kad su mene smjenjivali sa čela odbora lani, nitko nije zucnuo. A žena sam, stvarno!”, napisala je Kosor, koja je u svibnju 2013. smijenjena s mjesta predsjednice Odbora za obitelj, mlade i sport, gdje ju je zamijenio HDZ-ovac Darko Milinović.

Pravobraniteljica Ljubičić u izvještaju je navela kako se broj predmeta kojima se bavila u 2013., njih 2133, povećao za čak 40,9 posto u odnosu na 2012. godinu. Najviše pritužbi, 60,8 posto, vezano je za rad i zapošljavanje, socijalnu sigurnost, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, u kojima su se žene tužile na diskriminaciju u 66 posto slučajeva. Žene su i dalje najčešće žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu.

Nadalje, žrtve nasilja još uvijek su u tri četvrtine slučajeva ženskog spola. U 2013. zabilježeno je ukupno 879 žrtava, od kojih su 237, ili 27 posto, muškarci, a 642, odnosno 73 posto, su žene.

Po prijavama prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji oštećena je ukupno 18590 osoba. Od ukupnog broja 11904 osobe su ženskog spola (maloljetne i punoljetne) i čine 64 posto osoba oštećenih nasilničkim ponašanjem. Najčešći počinitelj prekršaja nasilničkog ponašanja u obitelji bio je suprug nad suprugom, i to u 3897 ili 23,5 posto slučajeva.

Pravobraniteljica je u 2013. uputila 168 pisanih prijedloga, 227 upozorenja i 503 preporuke, inicirala je pokretanje jedne prekršajne prijave i izmjene triju zakona.

Višnja Ljubičić u izvješću također upozorava na nepovoljan položaj žena na tržištu rada, a, uz nisku stopu radne aktivnosti, zabrinjavajućim ocjenjuje povećanje nezaposlenosti među visoko obrazovanim ženama. Upozorava i na to da žene u pravilu ostvaruju niži dohodak od muškaraca za iste poslove.

Opširno o temi nasilja nad ženama može se pročitati u tiskanom izdanju Objektiva broj 92, koje je u srpnju na kioscima.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close