ROMANA EIBL Mamić, Mateša i drugi: U ringu s 2014., čeka nas duga, borbena i gladna godina

Premda je u više navrata imao ne samo prigodu, nego i obvezu i odgovornost oglasiti se po pitanju Mamićevih eskapada, Mateša kao da se zavjetovao na šutnju. Nisu nogomet i Mamić u Matešinoj nadležnosti, s njima se treba baviti Hrvatski nogometni savez, dakle Šuker i Vrbanović, što u praksi znači da se Mamićem ima baviti […]

Premda je u više navrata imao ne samo prigodu, nego i obvezu i odgovornost oglasiti se po pitanju Mamićevih eskapada, Mateša kao da se zavjetovao na šutnju. Nisu nogomet i Mamić u Matešinoj nadležnosti, s njima se treba baviti Hrvatski nogometni savez, dakle Šuker i Vrbanović, što u praksi znači da se Mamićem ima baviti zapravo Mamić sam

 

matešaBaš kao i domovina nam, i hrvatski će sport, kao sastavni dio depresivne hrvatske priče, ući u novu godinu i onečišćen i podijeljen, možda i podijeljeniji nego ikad prije, s repovima obračuna na starim, ali i nekim novootvorenim ringovima. S jedne strane barikada tzv. elita što se udobno ugnijezdila u javno dotirane sinekure, ta tzv. elita koja, unatoč svim demokratskim postulatima na kojima deklarativno počiva, niti štuje demokratsku proceduru, niti uvažava i štuje glas javnosti i(li) oporbe, niti oplemenjuje javni diskurs.

Naprotiv, javni je prostor, zalud nam sve deklaracije o fair-playu, nepodnošljivo, gotovo kao septička jama, zatrovan i zagađen etiketiranjima na osobnoj razini, omalovažavanjem, denunciranjem, pa i i prokazivanjem neistomišljenika kao ni više ni manje nego državnih neprijatelja. Tzv. elite često će rabiti otrcanu frazu „svi smo mi ovdje na istome poslu”, ali samo dok se ne raziđemo, odnosno, samo dok vaše propitivanje i, ne dao Bog, djelovanje, ne zadire i ne narušava naše interese.

Lavina nezadovoljstva

Hrvatski olimpijski odbor u utorak je svečano proglasio Sandru Perković i Ivicu Kostelića laureatima sportske 2013. godine, ali ni taj svečarski ugođaj kratkoga daha ne može utišati lavinu nezadovoljstva unutar hrvatske sportske kuće, jer njezini stanovnici s pravom smatraju da je njihov upravitelj, Zlatko Mateša, neodgovorno raspolagao zajedničkim proračunom u korist, na žalost, propalog projekta Sportske televizije, a nauštrb potreba sportaša i sporta. I premda će Mateša, braneći svoj projekt do zadnjega daha, kazati da ni jedan sportaš nije ostao zakinut ni za lipu, stvari na terenu ne govore mu u prilog (http://objektivhr.com/index.php/aktualno/2048-gospodine-matea-nai-sportai-su-prevareni).

Hrvatski olimpijski odbor, samim time i veliki dio reprezentativnoga hrvatsokga sporta, ući će, dakle, u 2014. s hipotekom obračuna proizašlih iz nenamjenskoga trošenja javnoga novca, te još jednom parelelnom borbom koja se uvijek javlja u kriznim situacijama, borbom za pre(vlast), detroniziranjem vodstva koje je ostalo bez podrške dobrog dijela do jučer Matešinih saveznika, te grozničavim traženjem novog prvog čovjeka HOO-a.

Da bi sve bilo još mučnije pobrinuo se prvi predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak. Vječni kardinal hrvatskoga sporta, jednom i umnogome zaslužan za uspostavu hrvatske sportske samostalnosti, i dan danas smatra da se bez njegova blagoslova ne može i ne smije „odigrati” ništa pod svodovima HOO-a. Vrdoljakov izričaj, međutim, nikad nije bio umiven i diplomatski, nerijetko je i pogađao metu, nerijetko je i „promašio ceo fudbal”. Međutim, omalovažavajući neki dan Zorana Primorca, uz Dragutina Šurbeka, našeg najtrofejnijeg stolnotenisača i dugovječnog olimpijca, a sve u obrani hrvatske sportske katedrale i njezina prvoga biskupa Mateše, Vrdoljakov je istup bio upravo karikaturalan.

Olimpijci traže zabranu za Vrdoljaka

Upravo u predvječerje HOO-ove svečanosti i dodjele nagrada najboljim sportašima godine, Zoran Primorac i Klub hrvatskih olimpijaca, kojem je Primorac na čelu, prijavili su Vrdoljaka Etičkom povjerenstvu HOO-a, zatraživši da mu se zabrani rad u olimpijskom pokretu. Naravno da su stvari otišle predaleko, ali tako je to u društvu koje ne poznaje civilizirani dijalog, raspravu argumentima, uvažavanje sugovornika, pa i suparnika, a da o isprikama kao sastavnom dijelu dobrih običaja ni ne govorimo. Ovdje se zacaklenih očiju, ostrašćeno zauzimaju strane, pa „izvol’te, ali samo preko mene mrtvog!”.

Teško je vjerovati da bi Mateša mogao na red pozvati Vrdoljaka i udijeliti mu packu, ne zato što se ovdje radi o Vrdoljaku, nego zato što se ovdje radi o Mateši. I uz najbolju volju teško se sjetiti, za sada već desetogodišnjeg stolovanja HOO-om i jednog Matešinog povišenog tona, i jednog ulaska u konflikt, i jednog javnog principijelnog određivanja ili, a ne daj Bože, zauzimanja strane u bilo kojem prijeporu ili aferi na domaćoj sceni, a bilo ih je, kako da ne, i te kako i u njegovoj eri. To jednostavno nije Matešin stil, ili kako bio on sam, priupitan da se izjasni, rekao: „To nije moja domena!”

Naravno da Matešin problem svih ovih godina nije bio ni Zdravko Mamić, ni njegov poguban utjecaj na dostojanstvo i imidž nekad ponosnoga kluba, ni njegov poražavajući utjecaj na javni novogovor pa i stil ponašanja, ni njegov pogubni utjecaj na sudačku organizaciju što je izrodio mnoge nakaradne odluke, utakmice, pa i prvenstva, ni njegovo javno-privatno partnerstvo s neprofitnom udrugom građana, u kojoj su svi koji nemaju privatne ugovore s „gazda Jezdom” građani drugoga reda, tj. Kramarići, Ozebići, Tomečaci…, ni njegov utjecaj na pravosudni i represivni sustav koji prazni maksimirske tribine jednako brzo kao i Dinamovi grozomorni rezultati čim momčad prijeđe Breganu.

Zavjetovan na šutnju

Premda je u više navrata imao ne samo prigodu, nego i obvezu i odgovornost oglasiti se po pitanju Mamićevih eskapada, Mateša kao da se zavjetovao na šutnju. Ah, naravno, pa s Mamićevim „tricama i kučinama”, zna se tko se bavi, nisu nogomet i Mamić u Matešinoj nadležnosti, s njima se treba baviti Hrvatski nogometni savez, dakle Šuker i Vrbanović, što u praksi znači da se Mamićem ima baviti zapravo Mamić sam. Pa tako i hrvatski nogomet u 2014. ulazi opterećen sad već desetogodišnjom svevlašću jednoga čovjeka, koji je u međuvremenu toliko ojačao da ministru sporta može bez ikakvih konzekvenci prebrojavati javno, u eteru i srpske očnjake, a ne samo krvna zrnca, a o je…. oficirske majke i oca novinarima da ni ne govorimo, dok je pak s druge strane taj „gospodar Svemira” u stanju isprazniti cijelu maksmirsku tribinu zbog povika „Mamiću Cigane.”

Likvidacija Zagrebačkog sportskog saveza

Bogu hvala da je hrvatska nogometna reprezentacija izborila nastup na Svjetskom prvenstvu, bit će to malo melema na ranu navijačima koji su kod kuće dotjerani do shizofrenog stanja, pa otvoreno priznaju da su počeli navijati protiv kluba kojeg vole i za kojeg žive. No, bit će to tek kratko vrijeme primirja, ukoliko ipak institucije uistinu ne počnu raditi svoj posao. Što pak u svakoj prigodi zaziva svepristuni zagrebački gradonačelnik. A sve dok institucije napokon ne počnu raditi svoj posao, Milan Bandić neće znati i je li, uza sve, i predsjednik vaterpolista Mladosti, košarkaša Cibone, nogometaša Dinama i Zagreba, pokrovitelj atletike, stolnoga tenisa…

Zapravo je sve to odjednom, a doskora bi cijeli zagrebački sport, točnije sav novac namijenjen ZG sportu, a to je oko 300 milijuna kuna godišnje, trebao biti pod gradonačelnikovim nadzorom. Upravo je, naime, na djelu likvidacija Zagrebačkog sportskoga saveza koji je desetljećima kroz stručne programe i kriterije bio interpolacije između javnoga novca iz gradskoga proračuna i krajnjeg korisnika – ZG sportaša, klubova i objekata. Jasno je da je ukidanjem Zagrebačkog sportskog saveza na djelu i suspendiranje kriterija i javne kontrole dodijele javnoga novca.

Čeka nas duga, borbena, prepuna obračuna i klinča, a bogme, za većinu i više gladna nego sita 2014. Živi bili, pa vidjeli.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close