REUMATSKE BOLESTI: Od reumatoidnog artritisa u Hrvatskoj samo 4,5% oboljelih prima najsuvremenije liječenje

Hrvatska liga protiv reumatizma, Ogranak za Osječko-baranjsku županiju i Ogranak za Vukovarsko-srijemsku županiju organizirali su peti regionalni skup bolesnika s kroničnim upalnim reumatskim bolestima s ciljem osvješćivanja bolesnika i javnosti važnosti dostupnosti bioloških lijekova. Tradicionalnom susretu bolesnika prethodila je konferencija za novinare.  Sugovornici konfrencije za novinare prof. dr. sc. Simeon Grazio, dr. med.,  s KBC […]

Hrvatska liga protiv reumatizma, Ogranak za Osječko-baranjsku županiju i Ogranak za Vukovarsko-srijemsku županiju organizirali su peti regionalni skup bolesnika s kroničnim upalnim reumatskim bolestima s ciljem osvješćivanja bolesnika i javnosti važnosti dostupnosti bioloških lijekova. Tradicionalnom susretu bolesnika prethodila je konferencija za novinare.  Sugovornici konfrencije za novinare prof. dr. sc. Simeon Grazio, dr. med.,  s KBC Sestre Milosrdnice, Zagreb;  prof. dr. Jelena Vojinović, dr. med. s Kliničkog  centra Niš te prof. dr. Matija Tomšič, dr. med. s UKC Ljubljana istaknuli su kako bolesnici u državama regije obolijevaju od jednakih kroničnih i upalnih reumatskih bolesti ali nemaju svi jednake mogućnosti liječenja. Na konferenciji se međuostalim mogla čuti usporedba između bioloških i biološki sličnih lijekova te osobna iskustvima pacijenata u borbi s ovom bolešću.

Reumatoidni artritis je kronična, upalna, sistemska reumatska bolest koja neliječena može dovesti do značajnih oštećenja funkcije zglobova te životni vijek bolesnika skratiti do 18 godina. Podaci iz Rheumatology 2000, govore kako će u godišnji trošak liječenja jednog oboljelog između 8 i 24% otpasti na lijekove; 8 do 21% na  kontrole liječnika; 17 do 88% na hospitalizacije, te 3 do 30 dana godišnje na izostanke s posla. Polvica bolesnika izgubi radnu sposobnost tijekom deset godina od postavljanja dijagnoze bolesti. Izuzetno dobri rezultati kod liječenja ove bolesti postižu se upotrebom bioloških lijekova. Međutim zbog njihove visoke cijene dostupne su samo malom broju pacijenata.

 

Dostupnost do bioloških lijekova u regiji

Liječenje upalnih reumatskih bolesti biološkim lijekovima u Hrvatskoj je puno rjeđe nego što bi zapravo bilo potrebno. Od reumatoidnog artritisa u Hrvatskoj trpi približno 45.000 ljudi, a od ankilozantnog spondilitisa približno 25.000 te od psorijatičkog artritisa približno 32.000. Procjena da se danas biološkim lijekovima liječi oko 1.500 bolesnika. Prema konzervativnim procjenama liječenje biološkim lijekom bilo bi potrebno za oko 5000 bolesnika.

Kroz svoje izlaganje o dostupnosti biološke terapije i biološki sličnim lijekovima govorio je prof. dr. sc. Simeon Grazio te istaknuo: „U zadnje dvije godine broj bolesnika se povećao, ali ograničenja  smanjuju šanse ostvarenja realnih potreba bolesnika s upalnim reumatskim bolestima. Hrvatska spada u zemlje s niskim – srednjim pristupom biološkim lijekovima. Međutim biološki lijek mogu propisati samo reumatolozi u KB ili KBC u kojima se provodi liječenje prvih 12 mjeseci liječenja. Tu postoji prostor za promjenu.“ Prof. dr. sc. Simeon Grazio, dr. med. koji je predavanje zaključio porukom kako bolesnici s upalnim reumatskim bolestima ne smiju biti diskriminirani i moraju imati dostupnost optimalnog liječenja, kao i bolesnici s drugim bolestima.

Kronične bolesti su opterećenje za sve države. Suvremena terapija nije jeftina ali je pokazala izrazito unapređenje kvalitete života oboljelih. Iako u Srbiji postoji izbor bioloških lijekova s različitim načinima djelovanja, dostupnost tih lijekova za liječenje bolesnika s kroničnim artritisom na žalost nije zadovoljavajuća. „Uvijek može bolje!“, zaključuje prof. dr. Jelena Vojinović, dr. med  te dodaje kako kronične upalne reumatske bolesti kroz prvih par godina značajno onesposobljavaju oboljele, dovode do ozbiljne radne nesposobnosti što u konačnici na državu, društvo i njihovu obitelj stavlja financijski teret. Ujedno kvaliteta njihovog života u potpunosti je narušena. Bez obzira na skupoću biološke terapije, sam učinak takve terapije je neprocijenjiv. Tu govorimo o unapređenju života, aktivnom uključenju u normalne radne aktivnoti itd.

„U Srbiji mali broj za sada ima tu mogućnost, rezultati su izvrsni i iznimno dopušteni mlađim pacijentima. naglašava U Srbiji se trenutačno različitim biološkim lijekovima liječi oko 1100 bolesnika. Epidemiološka ispitivanja ocjenjuju da je u Srbiji približno 70.000 bolesnika koji trpe od različitih oblika kroničnog artritisa, što znači da je ukupan broj bolesnika koji dobivaju biološku terapiju između 1,6 i 2 posto«, komentirala je stanje u Srbiji  prof. dr. Jelena Vojinović, dr. med. s Kliničkog  centra Niš.

 

 Ekonomska perspektiva liječenja  – Slovenski primjer

U svom izlaganju prof. dr. Matija Tomšič s UKC Ljubljana, istaknuo je kako uvođenje biološke terapije, iako predstavlja značajan neposredni trošak za zdravstveni sustav, u konačnici u cijelosti kompenzira troškove za društvo. Tu je riječ o smanjenju broja izostanaka s posla zbog bolovanja, smanjenje broja odlazaka u prijevremenu mirovinu, smanjenje korištenja sredstava sustava zdravstva, što u konačnici dolazi do toga da   pacijent vlastitim doprinosima plaća terapiju. Na taj način smanjenjem posrednih troškova znatno smanjujemo ukupni teret reumatskih bolesti. Slovenija se može pohvaliti s dobro uređenim pristupom biološkim lijekovima. Sada se u Sloveniji biološkim lijekovima liječi približno 2.000 bolesnika s reumatskom bolešću što je ukupno 10% oboljelih. Najveći je to postotak pacijenata na biološkoj terapiji u regiji.

 

Slični biološki lijekovi

 Prof. dr. sc. Simeon Grazio, dr. med. govorio je o brojnim nedoumica vezanim za bioslične lijekove, a koje proizlaze iz specifičnosti bioloških lijekova koje je teško reproducirati. Biološki sličan lijek razvijen je tako da je sličan postojećem biološkom lijeku (referentnom lijeku). Ujedno zbog složenog sastava i načina proizvodnje gotovo je nemoguće proizvesti biološku djelatnu tvar s identičnom konstrukcijom kakvu ima referentni lijek. Iako je Hrvatska je jedna od prvih europskih zemalja u kojoj je registriran bioslični lijek u reumatološkoj indikaciji stav Hrvatskog reumatološkog društva više je nego jasan. Vidljiv je kroz isticanje zabrane automatske zamjene referentnog lijeka biosličnim lijekom i obrnuto. Ujedno nije dozvoljena zamjena bez odobrenja liječnika specijalista koji prati pacijenta. Zamjena je dopuštena i moguća jedino uz klinički nadzor pacijenta.

 

Što donosi život s biološkom terapijom

O problematici izbora adekvatne terapije za oboljele od upalnih reumatskih bolesti u završnom dijelu konferencije otvoreno su govorili oboljeli. Antun Andreić, član Udruge Remisija govorio je o dva bitna ograničenja za oboljele. Prvo je da je pristup biološkoj terapiji s liste skupih lijekova moguć tek nakon godine dana liječenja o teret bolničkog proračuna, što predstavlja usko grlo za ulaz novih pacijenata, a drugo je to što je HZZO ograničio pristup praparatima s liste skupih lijekova po ustanovama koje te preparate koriste, dakle radi se o onkološkim, hematološkim te svim indikacijama koje koriste terapije s liste skupih lijekova. „U odnosu na prvo ograničenje, udruga Remisija je 2013. godine uputila pritužbu Pučkoj pravobraniteljici zbog diskriminacije, jer našim indikacijama je pristup biološkoj terapiji koja se nalazi na listi skupih lijekova, direktno s te liste moguć tek nakon prve godine liječenja o teret bolničkog proračuna, a svim ostalim indikacijama je terapija s liste skupih lijekova dostupna odmah čim im je indicirana. Mi se iskreno nadamo da će ovo biti jedna smjernica koja će zaista i ukinuti ograničenje koje postoji, čime bi biološka terapija postala dostupnija većem broju oboljelih.“ Istaknuo je Antun Andreić, član udruge Remisija

O kvaliteti života s biološkom terapijom govorila je dugogodišnja članica Reuma kluba Našice, Štefančić Iskrica – oboljela od reumatoidnog artritisa. Više od godine dana trebalo je  liječnicima da otkriju od čega Štefančić boluje. U dobi od samo 35 godina otkrila je da boluje od reumatoidnog artritisa. Idućih deset godina   standardnim lijekovima liječili su joj posljedice, tj. bol. Lijekovi bi doveli do kratkotrajnog poboljšanja, nakon čega bi se bolest vratila u još jačem intenzitetu. Bol se širila u dubini ramena i čitavom tijelu poput gripe.  Uskoro su joj svi zglobovi bili crveni, natečeni i ukočeni. U godinu dana izgubila je deset kilograma. „Nisam više mogla obavljati obične svakodnevne radnje, kojih nisi ni svjestan dok si zdrav.“ Trebala je svakodnevnu pomoć u obavljanju higijene i oblačenju. Bila je čak i u fazi teškog gutanja. Otkad je krenula na novu terapiju, prije dvije godine, osjeća se puno bolje.

„Zglobovi su mi se otkočili, bolovi su znatno manji i rjeđi. Biološku terapiju ne mogu usporediti s ničime, osim s onim osjećajem kada ustajem iz kreveta da zaboravim da sam  bolesna. Iako su mi kroz godine borbe s bolešću oštećeni svi zglobovi, motorika mi je vraćena na bitno normalniju fazu. Stoga preporučujem da se ne čeka da se pacijent dovede u teške stadije oboljenja, već da se s biološkom terapijom krene na vrijeme“, zaključila je Štefančić.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close