Najbolji način da se klimatske promjene zadrže pod kontrolom jest sadnja stabala na uništenim šumskim područjima veličine Sjedinjenih Država, tvrde znanstvenici, jer bi se tako neutralizirale dvije trećine emisije plinova koji zagrijavaju planet, a za koje je odgovoran čovjek.
Tom Crowther, profesor u Crowther Labu – istraživačkoj skupini na sveučilištu ETH Zürich, pozvao je stotine tisuća ljudi koji su propustili školu i izašli s posla ove godine, sve kako bi se pridružili rastućem pokretu za borbu protiv klimatskih promjena, da počnu saditi drveće ili financirati takve akcije.
‘’Svako drugo rješenje za klimatske promjene zahtijeva da svi promijenimo svoje ponašanje, ili nam treba odluka političara koji možda vjeruje a možda i ne vjeruje u klimatske promjene, ili je to znanstveno otkriće koje još nemamo’’, rekao je Crowther.
Sadnja drveća, kako bi ono upilo četvrtinu ugljika ambiciozan je cilj, kazao je Crowther, dodavši da se to može postići ako se uključe svi oni koji su zabrinuti zbog globalnog zatopljenja.
Znanstvenici Crowther Laba objavili su prvu studiju o tome, a objavljena u stručnom časopisu Science i analizirala je maksimalnu količinu ugljika koja se može upiti ako se na sva dostupna degradirana šumska područja ponovno posadi drveće.
Najbolja mjesta za obnovu šuma nalaze se u tropima zbog brzine kojom drveće tamo raste. Smatra se da briga o postojećim šumama i obnova degradiranih šuma sprječava poplave, skladišti ugljik, ograničava klimatske promjene i štiti bioraznolikost.
U cijeloj je Europskoj uniji od 1990. do 2015. godine površina pokrivena šumom povećana za 90.000 kvadratnih kilometara (otprilike veličina Portugala, više, jasno, od Hrvatske), a u skoro svakoj državi pojedinačno povećane su površine pod šumama. Šume, primjerice, pokrivaju 31 posto Francuske, što je 7 posto više nego 1990. godine.
U velikoj ekološkoj akciji Zeleno nasljeđe Etiopljani su posadili 350 milijuna stabala, što je svjetski rekord (dosad su rekord držali Indijci koji su 2017. posadili 66 milijuna stabala u jednom danu). Neki uredi bili su zatvoreni kako bi službenici mogli sudjelovati u akciji, čiji je cilj zaustaviti efekte deforestacije i klimatskih promjena – prije 100 godina 35 posto teritorija Etiopije pokrivale su šume, a danas je to samo 4 posto). Ovo, međutim, nije kraj akcije – ove godine za kišne sezone (od svibnja do listopada) u Etiopiji žele posaditi četiri milijarde stabala.
