Connect with us

Upišite traženi pojam

Politika

RAZGOVOR ZA OBJEKTIVNO.HR DENIS AVDAGIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR I EKSPERT ZA MEĐUNARODNE ODNOSE

“Nema straha od novoga rata i Dodikovih prijetnji; Rusi neće doći i pomoći im, a on čuva vlastitu kožu”

Piše: Andrea Latinović

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, godinama prijeti odcjepljivanjem toga entiteta od ostatka Bosne i Hercegovine.

Posebno su se te huškačke poruke intenzivirale od početka ruske invazije na Ukrajinu, budući da je Dodik s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinomna stalnoj “liniji”, a Republika Srpska, uz Srbiju, praktički je jedina koja podržava Putinov krvavi pohod na samostalnu Ukrajinu, teritorijalno najveću europsku državu.

Dodikove provokacije i prema Hrvatskoj, a Milanović odličan partner

Zanimljivo je da se agresivni Dodik,evidentno je, politički odlično slaže s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, koji se, sada je to potpuno jasno, posve “izgubio” u kompleksnoj problematici ove podijeljene države, dajući nevjerojatno štetne i uvredljive izjave na štetu Bošnjaka, trećega entiteta.

Milanovićeve teške riječi upućene službenom Sarajevu “zacementirale” su njegov status “persone non grata” kod bošnjačkog dijela stanovništva. Posljednji “čavao” u taj politički lijes zabio je sam,ustvrdivši da u ” Srebrenici nije počinjen genocid”, što je izjava u rangu samoga Dodika, koji godinama ponavlja tu monstruoznu laž.

Je li BiH potencijalno novo žarište ratnoga sukoba, nakon 30 godina krhkoga suživota i mira? Nova “tempirana bomba” u srcu Europe?

O tome smo razgovarali s poznatim političkim analitičarom i ekspertom za međunarodne odnose, Denisom Avdagićem.

S obzirom na sadašnju iznimno tešku i trusnu geopolitičku situaciju u Europi, u kojoj se vodi najveći ratni sukob nakon završetka Drugog svjetskog rata, koliko je BiH potencijalna “bačva baruta”?

Ne smatram kako trebamo strahovati od novog ratnog sukoba u BiH. Najprije, čini mi se kako volje među stanovništvom za to nema. Kao i drugdje, ima puno usijanih glava, pa i Facebook i inih digitalnih “ratnika”, no isto tako, veliki dio stanovništva dobro zna kakve strahote donosi rat, i koju cijenu na kraju plaćaju svi, bez obzira na sam ishod. Imaju to grozno iskustvo.

Drugo, unatoč destruktivnoj ulozi Rusije, i unatoč nesigurnosti po pitanju budućnosti misije Europske unije EUFOR Althea, s obzirom na to kako će se u Vijeću sigurnosti UN-a u studenome glasati o njezinu produljenju, treba znati kako Zapad nije digao ruke od BiH te da postoje alternativna rješenja osiguranja mira. NATO je tu i može zamijeniti europske snage i zagarantirati mir.

Međutim, ono što je zapravo tragično jest da se dopustilo uopće doći u ovakvo stanje. Propustilo se pomoći u nalaženju trajnog rješenja opstojnosti BiH i njenom boljem oblikovanju. Radi se o zemlji koja je de facto međunarodni protektorat, prvenstveno u rukama EU i SAD-a, putem Visokog predstavnika (iz EU) i prvoga zamjenika visokoga predstavnika i supervizora za Brčko Distrikt (iz SAD-a). Tu je i Vijeće za implementaciju mira (PIC) s predstavnicima 55 zemalja koje podupiru mir u BiH.

Sumirao bih oko BiH- međunarodna podrška je jasna, a lokalni interes za rat nikakav. Zato uz puno priče, uvjeren sam kako se radi o nezatvorenim problemima, a ne “bačvi baruta”. Šteta, naravno, da se problemi nisu rješavali sve ove godine, nego sve eskalira tek kada dođu izbori.

Trebaju li Hrvati i Bošnjaci, a u konačnici i Srbi u BiH ozbiljno shvaćati stalne prijetnje predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika?

I da i ne. Prijetnje odcijepljenja ostale su prijetnje, Dodik se redovito prošetao do ruba i vratio se, odgodio, povukao, možemo izabrati koje od to dvoje nam se čini boljim opisom.

Ono što podiže obrve je susret Dodika s Putinom, prije nekoliko dana. Međutim, pazite dobro, sam Dodik najavljuje kako će tražiti produljenje misije Althea. Zašto? Posve je jasno da je i on svjestan kako će je, ako Rusija ne podrži nastavak misije, zamijeniti NATO.
Ne sumnjam kako bi Rusija rado otvorila novi sukob koji bi razvukao snagu NATO-a i Europe, ali najava Dodika vam govori kako ni on ne želi NATO u svom dvorištu.

To vam je i dodatak odgovoru na prvo pitanje, zašto se zapravo ne radi o “bačvi baruta”, nego o “teškoj vreći s problemima”, punoj i sitnog i krupnog kamenja.

Ovdje bih kazao i ponovio ono što sam već više puta objasnio, sada pokrenuti nepovratne procese i narušiti Daytonski sporazum, zapaliti inicijalnu kapsulu oružanog sukoba u BiH značilo bi političko samoubojstvo za onoga tko bi to učinio, ali i kraj aspiracija osamostaljenju manjeg entiteta, ponovno miješanje karata, možda, ili vrlo vjerojatno zapravo i kraj entitetu i entitetima.

Te prijetnje ipak treba shvaćati ozbiljno, ali u smislu stalnog provociranja i radikaliziranja čitave zemlje pa i okruženja. Od takve retorike ne proizlazi ništa dobro, to je zapravo najveći problem u ovom kontekstu.

Temeljem međunarodnih ugovora i Daytonskog sporazuma, Republika Srpska zapravo nema mogućnost odcijepljenja?

Ne. Posve jasno nema nikakvu mogućnost. Nažalost, ponovit ću ono što je, nadam se, već svima jasno, Dayton je donio mir i uređenje države koje je nakon toga implementirano nije trebalo biti trajno, nego prijelazno rješenje.

BiH ovako ustrojena nije funkcionalna. To je, vjerujem, svima jasno, ali nitko ne posustaje u maksimalističkim zahtjevima, kada govorimo o političkim akterima u samoj zemlji, dok je u međunarodnoj zajednici izostao stvarni interes u guranju trajnih rješenja koja bi, uostalom, omogućila zemlji da se riješi protektorata.

Javna je tajna da Dodika vjerojatno ne bi ni bilo, ili barem ne u ovolikoj mjeri i poziciji moći, da iza njegove politike ne stoji i autokrat Vladimir Putin, koji je Rusiju gurnuo u strašan rat. Koliko, zapravo, Rusi izravno utječu na Dodikove poteze?

Ovih dana je izišla informacija kako se Dodik nalazi među političarima koje Rusija financira. Za sada nema detalja i više informacija, međutim isto je objavila VoA, Glas Amerike, pozivajući se na izvor iz američke državne administracije. To se zapravo pretpostavljalo, o tome se pričalo, ali do sada nikada nije bilo potvrda, niti tako jasnih prozivanja s ozbiljne instance. Dakle, jasno je kako postoji veza i utjecaj.

Ponovit ću, ono što sam već kazao. Ne sumnjam kako bi Putin rado otvorio novi sukob koji bi razvukao snagu NATO-a i Europe, ali najava Dodika oko misije Althea vam govori kako ni on ne želi NATO u svom dvorištu.

Pojednostavljeno bih to ovako razložio: vjerujem kako je Dodiku drag Putin, ali draža mu je vlastita koža. Gledam ga kao vrlo pragmatičnog političara, koji je otišao predaleko u jednom smjeru i sada ne zna kako okrenuti kormilo.

No, nije usamljen, Aleksandar Vučić  je odvezao vrlo sličnu vožnju. Može se reći kako su i suvozači u tom smjeru. Sada pred njima stoji znak za slijepu ulicu.

Ima li u ovom trenutku opasnosti i za samu Hrvatsku, nastavi li Dodik sa svojim prijetnjama, ili je to samo njegov “pucanj u prazno”?

Mislim kako ne treba strahovati, ali isto tako krajnji je trenutak da se Hrvatska snažno angažira na pitanju budućnosti BiH. Ulaskom u eurozonu i Schengen, vanjska politika je rasterećena i mora se pozabaviti susjedstvom, a utjecaj Hrvatske također će porasti. Potrebno je tražiti rješenja koja neće biti prijelazna i održavati otvorene rane nego trajno osigurati mir, a time i prosperiranje za sve nas. Pucnjevi, ako se trebaju čuti, najbolje je da budu oni slavlja, za nove projekte povezivanja, kako prometnoga, tako i gospodarskog.

Regija živi u strahu od novoga rata u BiH- nadajmo se da je riječ samo o Dodikovoj “demonstraciji sile”?

Nema tu sile, a vjerujem kako ima pameti i u BiH i Srbiji. Novi ratni sukob ne bi nalikovao onom u ’90.-ima i cijenu takve avanture neće platiti samo žrtve agresije, nego ponajviše sam agresor. Kapaciteti NATO-a su takvi da se svaki pokušaj narušavanja mira može riješiti u ekspresnom roku i to tako da bi svi vojni kapaciteti bili uništeni.

Rekao sam i ponovit ću, pokretanje oružanog sukoba, odcijepljenje, može dovesti samo do kraja onomu tko stoji iza toga, kao maneken ili predvodnik, a vjerojatno bi to bio i kraj entiteta.

Da budemo posve jasni, Rusi tu neće doći pomoći.

*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.

Tekst je nastao u okviru projekta kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije.

Povezane vijesti

Top Tema

Jednog od najperspektivnijih BiH političara nove generacije i političkog tajnika Hrvatske republikanske stranke (HRS), inače magistra povijesti i geografije – Slavka Zovka, kontaktirali smo...

Top Tema

Objavljujemo razgovor s dr. sc. Domagojem Kneževićem, povjesničarom s Hrvatskog instituta za povijest i savjetnikom ministra vanjskih i europskih poslova g. Grlić Radmanom, povodom...

Top Tema

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu za Objektivno.hr progovara o preporukama za novu strategiju proširenja Europske unije, za koje države smatra da ne podržavaju europska...

Politika

Visoki predstavnik Christian Schmidt je u razgovoru za Al Jazeeru još jednom odbio prokomentirati tvrdnje Vlade Hrvatske da su direktno utjecali na nametnute izmjene Izbornog zakona...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori