‘Moj je apatman, nije ti ćaćin”, ”600 posto viši porez po krevetu je pljačka”, ”Svi smo mi domaćini” – neki su do istaknutijih transparenata s nedavnog zagrebačkog prosvjeda građanske inicijative ”Spasimo male obiteljske iznajmljivače” koja, kako ističu, predstavlja interese više od 400.000 malih iznajmljivača i članova njihovih obitelji kojima je ugrožena egzistencija zbog prijedloga Vlade s potpisom ministra financija Marka Primorca.
Zagrebački prosvjed bio je reakcija na više vladinih zakonskih inicijativa koje bi na snagu trebale stupiti od iduće godine, poput uvođenja poreza na nekretnine na kratkoročni, turistički najam, povećanje paušala po krevetu u turizmu, potrebu dobivanja suglasnosti za apartman u zgradi od 80 posto suvlasnika, te na uvođenje razlikovanje “domaćina” i “rentijera” u domaćem turizmu.
No, upravo ti mali iznajmljivači naglašavaju da se na njima temelji 50 posto hrvatskog turizma i da su najavljene mjere ”antisocijalne”, ali i da im je, što je posebno važno, krajnji cilj smanjenje broja kreveta u vlasništvu malih iznajmljivača.
Iz inicijative tvrde da se na taj način male obiteljske iznajmljivače stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na sve druge gospodarske i turističke djelatnosti, te da se, što je iznimno važno, pogoduje hotelskim lancima i krupnom kapitalu.
Prilično su to ozbiljne optužbe na račun Vlade, ali naročito na ministra Primorca i vrijedi istražiti navode malih iznajmljivača da se predloženim mjerama pogoduje hotelskim lancima koje u Hrvatskoj zastupa i predstavlja Hrvatska udruga turizma (HUT) samo naizgled benigna udruga kojoj je direktor Veljko Ostojić, bivši ministar turizma u vrijeme vlade Zorana Milanovića.
No, usporede li se izjave i stavove ministra Primorca izrečene krajem listopada i posljednji zapaženiji Ostojićev istup u medijima krajem kolovoza, moglo bi se reći da iznajmljivači nisu (pre)daleko od istine u povezanosti interesa Vlade i hotelijera. Barem što se tiče stavova o razlikovanju ”domaćina” i rentijera”, novoj poreznoj politici i prebacivanju odgovornosti za budućnost hrvatskog turizma na općine i gradove (pod pritiskom velikih hotelijera i blagoslovom države – naravno)
Konkretno, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je da će se u idućim godinama, vjerojatno od početka 2026., dodatno povećati porezno opterećenje za “rentijere” u turizmu, čime će se napraviti distinkcija između njih i “domaćina”.
Primorac je rekao to odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade s koje su u saborsku proceduru upućene izmjene i dopune šest zakona u sklopu novog kruga poreznih izmjena, koje bi na snagu trebale stupiti 1. siječnja iduće godine.
Te izmjene uključuju podizanje poreznog maksimuma koji lokalne jedinice mogu odrediti po kvadratu stambene jedinice za kratkoročni, turistički najam, na osam eura, kao i rast paušalnog oporezivanja kreveta u turizmu, no pritom nisu prepoznati instituti “domaćina” i “rentijera”, što će se tek odrediti. Ukratko, prema prijedlozima, domaćin bi bio onaj koji uslugu smještaja pruža u objektima u kojima živi, a ostali bi bili “pravi rentijeri”.
Pritom bi,od 1. siječnja 2025. imali istu razinu poreznog opterećenja, dok bi od 2026. ono trebalo rasti za “rentijere”. Primorac je pojasnio i da je predloženim
poreznim izmjenama ambicija izjednačiti porezno opterećenje dugoročnog i kratkoročnog najma, s obzirom da je potonji dosad uživao određeni povlašteni status. Naime, u turizmu se plaća paušalni porez po krevetu, a Vlada tako od 1. siječnja predviđa nove raspone za utvrđivanje visine tih paušala, a sukladno indeksu turističke razvijenosti. Općine i gradovi će tako autonomno donositi odluku o visini tog poreza, no unutar raspona koji će iznositi između 150 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.
Primorac je podsjetio da trenutno porezno opterećenje za dugoročno iznajmljivanje nekretnine iznosi 8,4 posto, dok izračuni za kratkoročni najam govore o oko tek dva posto.
– To znači da je porezno opterećenje kratkoročnog najma bilo potrebno povećati četiri puta kako bi se dosegnulo opterećenje od 8,4 posto, izjavio je Primorac.
No, zanimljivo je istaknuti i što je Ostojić u ime HUT-a i velikih hotelijera rekao još krajem kolovoza kada je dotadašnji tijek turističke sezone ocijenio vrlo dobrim. Pritom je poručio da hotelske tvrtke , članice HUT-a odlično financijski rade i imaju visoku zauzetost, posebice njihovi objekti visoke kategorije. No, s druge strane, Ostojić je za Hinu, a što je prenio i index,kazao i kako su ”poslovni izazovi su u objektima nižih kategorija”, a naročito kod malih iznajmljivača,”rentijera”, a ne ”domaćina”
”Da budem potpuno jasan – pravi obiteljski smještaj, kada gost boravi u objektu u kojemu živi obitelj, nešto je izuzetno pozitivno i specifično za naš turizam i takav vid smještaja treba i dalje razvijati, podižući mu kvalitetu, uz ponovno razmatranje broja kreveta koji mogu registrirati građani, a time i plaćati ‘socijalni’ porez Problem su silni apartmani, stanovi i vikendice koji su godišnje popunjeni 40 do 50 dana, a istovremeno jako opterećuju destinaciju i u pravilu smanjuju njezinu atraktivnost i konkurentnost”, upozorio je Ostojić.
Stoga se, kazao je, mora što prije, u pojedinim destinacijama i hitno zaustaviti daljnju gradnju ili upotrebu objekata za kratkoročni turistički najam (komercijalnih i nekomercijalnih). Za to je naveo i primjer smještajne strukture jedne od najturističkijih općina Hrvatske (ne navodeći koja) gdje ima ukupno 57.000 turističkih kreveta, od čega je samo 2300 u hotelima i 13.200 u kampovima.Sve ostalo je u objektima za kratkoročni turistički najam, a to je, kako je ocijenio, “put prema tržišnom samoubojstvu na kratki rok”.
Šef HUT-a naglasio je da, iako sada imamo Zakon o turizmu, treba uskoro donijeti i podzakonske akte koji će lokalnoj samoupravi dati alate za potrebne odluke o zaustavljanju ili ograničenju gradnje pojedinih vrsta smještajnih kapaciteta tamo gdje je, kako ističe,” to potrebno”.,
Ostojić kaže da ipak određene odluke o tome treba donijeti i na nacionalnoj razini jer, kako je ocijenio, proces će na lokalnoj razini trajati dugo s neizvjesnim ishodom.
Prijedlozi odluka na nacionalnoj razini koje izravno ugrožavaju male iznajmljivače su doneseni samo tri mjeseca nakon Ostojićeva apela, a šef HUT-a će uskoro još jednom doći u priliku da se pokaže da je bio u pravu.
Naime, vladin proces protiv malih ”rentijera” će, prema svemu sudeći, na lokalnoj razini trajati dugo s neizvjesnim ishodom.
