RASPAD I KONAČAN KRAJ EUROPE?!

Dvadesetogodišnja era putovanja Europom bez granica, u kojoj su “izbrisane” administrativne granice, čini se došla je svome kraju. Zemlje su ponovno uspostavile nadzor na svojim granicama, zbog ogromnog priljeva izbjeglica, podižući zidove i bodljikave žice. Odluka Njemačke, o vraćanju pograničnog nadzora, primorala je i susjedne joj zemlje na zatvaranje svojih granica, pa je tako i […]

Dvadesetogodišnja era putovanja Europom bez granica, u kojoj su “izbrisane” administrativne granice, čini se došla je svome kraju. Zemlje su ponovno uspostavile nadzor na svojim granicama, zbog ogromnog priljeva izbjeglica, podižući zidove i bodljikave žice.

Odluka Njemačke, o vraćanju pograničnog nadzora, primorala je i susjedne joj zemlje na zatvaranje svojih granica, pa je tako i Austrija uputila vojsku na granicu s Mađarskom nakon što su je tijekom noći pješice prošle tisuće migranata.

“Ako njemačka provodi pogranični nadzor, Austrija mora postaviti pojačane nadzorne točke na granici i to upravo radimo”, rekao je na konferenciji za novinare vicekancelar Reinhold Mitterlehner, dodavši da će vojska biti raspoređena kao potpora.

“Potpora će prije svega biti usmjerena na humanitarnu pomoć”, rekao je kancelar Werner Faymann, koji je bio na istoj konferenciji za novinare. “Želim naglasiti da će biti i potpora u graničnom nadzoru ako to bude potrebno”. I Slovačka se pridružila “domino efektu”, najavivši zatvaranje granica prema Njemačkoj i Austriji.

Najveća prijetna Schengenu

Ove mjere su, istodobno i najveća prijetnja schengenskom sustavu, koji je 1995., ukinuo granične prijelaze diljem Europe i koji se, zajedno sa zajedničkom valutom eurom, smatra transformativnim postignućem integracije kontinenta. Sadašnja pravila brane migrantima bez osobnih dokumenata putovanje unutar schengenskog prostora, no nedostaju mehanizmi koji bi ih u tome i spriječili.

Poljska je, također, objavila spremnost postavljanja graničnog nadzora u slučaju većeg broja migranata, a bilo kakva odluka EU o nametanju kvota za prihvat izbjeglica pojedinim zemljama članicama EU, što zagovaraju Europska komisija i neke veće zemlje članice na čelu s Njemačkom, dovela bi do institucionalne krize.

“Prihvatit ćemo samo onoliko izbjeglica koliko možemo podnijeti, niti jednog više ni manje”, rekla je premijerka Ewa Kopacz.

Zemlje članice schengenskog prostora imaju pravo ponovno uspostaviti provremenu graničnu kontrolu u kriznim situacijama, i povremeno su to u prošlosti i činile, ali nikad na razini na kojoj se to dogodilo ovih dana.

“Kraj Schengena”

Analitičar Michael Binyon, višegodišnji urednik i dopisnik londonskog Timesa, u tekstu napisanom za Politico već je proglasio “kraj Schengena”, iznoseći u svojoj analizi, da do sada niti jedna zemlja nije bila više posvećena europskim integracijama od Njemačke.

“Svi veliki planovi da se Europljane ujedini; jedinstvena valuta, inicijativa za zajedničkim politikama, ukidanje graničnih kontrola unutar EU – u svom srcu imaju Njemačku”, piše Binyon.

Iako su njemačke vlasti istakle da je uvođenje graničnih kontrola samo privremena mjera koja se, zbog velike izbjegličke krize nije mogla izbjeći, analitičar Politica, nije uvjeren u takav scenarij. Podsjetio je da već dulje od godinu dana traje egzodus iz Afrike i Bliskog istoka, a većini izbjeglica je glavni cilj dokopati se upravo Njemačke, ili neke od skandinavskih zemalja.

“Sve skupa, procjenjuje se, da će u Njemačku u samo jednoj godini stići 800 tisuća izbjeglica. Njemačka je, uz Švedsku, jedina europska nacija koja je pristala udomiti toliko izbjeglica, ali sada shvaća da je njihovim biračima dosta. Ako se dotok izbjeglica ne smanji ili ne prekine, doći će do nereda, nasilja i rasističkih napada. Vlada Angele Merkel posustaje, a populisti se odriču cijenjenih europskih principa”, piše Binyon.

Analitičar Politica istakao je da su diljem Europe sve glasniji glasovi onih koji upozoravaju na “faličan Schengen”. Organiziranom kriminalu i terorizmu lakše je djelovati – tvrde protivnici Schengenskog sustava – na teritoriju bez granica. Prema Binyonu, Schengen može djelovati samo ako se vanjske granice Europe dodatno ojačaju, ali niti to ne može riješiti ono što Binyon vidi kao glavni problem – činjenica da se sve više Europljana protivi ovakvom sustavu.

“Takvo je razmišljanje nacionalista, izolacionista, sumnjičavih prema Briselu, skeptičnih prema sve-europskim rješenjima, ogorčenih zbog financiranja siromašnijih susjeda, odlučnih da uvedu veću razinu kontrole na lokalnim razinama i ljutih što se odluke donose negdje daleko. To nije nimalo ugodno ni idealističko raspoloženje, a dodatno je raspireno ponavljanjem kriza zbog eura, rastuće podjele na sjever i jug, mjerama štednje, sporim ekonomskim rastom i podbačajem Europe u pokušaju da se pronađu zajednička rješenja za tragedije izbjeglica i azilanata”, piše Binyon, naglašavajući kako u takvim okolnostima ne može biti iznenađujuće ni jačanje radikalne desnice u mnogim europskim državama.

Ponovno uvođenje granica u Europi bilo bi skupo, analizira Binyon, ističući da ih je moguće uvesti po principu kakvog prakticiraju Britanija i Irska; uz nasumične kontrole i presretanje sumnjivih osoba. Binyon vjeruje da se Njemačka neće zadržati samo na zatvaranju granica prema Austriji.

“Usprkos naricanju europskih idealista, šira javnost neće imati prigovore. Schengenu su dani odbrojani”, zaključuje Binyon.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close