RACIONALIZIRANI NEMORAL

„Što su drugo carstva, kada im manjka pravednost, negoli velike razbojničke družine? Jer i razbojničke družine nisu ništa drugo do mala carstva. I to je skupina ljudi kojom zapovijeda vođa, koja se dogovorom udružuje u zajednicu i plijen dijeli prema čvrstom sporazumu.“ (Sv. Augustin) Ono što vrlo često „fascinira“ kod pojedinih osoba, pa donekle i […]

„Što su drugo carstva, kada im manjka pravednost, negoli velike razbojničke družine? Jer i razbojničke družine nisu ništa drugo do mala carstva. I to je skupina ljudi kojom zapovijeda vođa, koja se dogovorom udružuje u zajednicu i plijen dijeli prema čvrstom sporazumu.“

(Sv. Augustin)

Ono što vrlo često „fascinira“ kod pojedinih osoba, pa donekle i onih koje obavljaju javne poslove jest činjenica da, bez obzira što su u mnogim segmentima uhvaćene u nemoralu ili nekakvoj nepravilnosti uopće nemaju nikakve moralne odgovornosti da se na temelju nje pokaju, da priznaju svoju krivicu i nadoknade društvu štetu koju su počinili. To se može vrlo jednostavno objasniti. Čovjek u sebi jest biće koje se sastoji, promatrano iz kršćanske antropologije od tijela, duše i psihe. I iz toga je sasvim normalno da su razum i savjest konstitutivni dio tog istog čovjeka. Na temelju toga čovjek čini određene čine, određena djela koja se vrednuju kao moralna ili nemoralna. Sumrak morala kod neke osobe dogodi se u onom trenutku kada se dogodi moralni pad na razini duha, onda se na razini djela taj isti moralni pad aktualizira kroz nekakve nemoralne čine, a onda se on počinje racionalizirati – opravdavati u savjesti, u načinu života i što je najkritičnije – opravdava se moralnim i verbalnim egzibicionizmom i u tom nemoralnom djelu ne vidi se ništa sporno.

Svjedoci smo, moguće je, u mnogim slučajevima u našim sredinama, ali i na većim razinama sukoba interesa, korupcije, raznih financijskih afera i drugih nemoralnih čina. Ali ono što je u svemu tome opskurno jest činjenica da te osobe koje su odgovorne i još kazneno odgovaraju za svoja djela uopće u onome što su počinile ne vide ništa sporno. Savjest – nutarnji glas da čine dobro, a izbjegavaju zlo, ona egzistencijalna moralna dimenzija u njima potpuno je nestala. I tu dolazi do moralnoga izopačenja; kada se čovjek za svoj nemoral ne kaje, kada ga uopće ne primjećuje, kada ne vidi ništa negativno u tim svojim nedjelima.

Da osoba padne u takvu vrstu moralnoga gliba, i to vrlo ozbiljnog, treba, vjerujem određeno vrijeme. Mi možemo počiniti određeni grijeh ili nemoralno djelo kojim ćemo oštetiti drugoga čovjeka, naštetiti društvu u kojem živimo ili čak upropastiti zemlju kojoj služimo. Ali da bismo došli do takve vrste kardinalnih grijeha i  poroka, potrebno je vrijeme. To je jedno zlo u koje čovjek po malo pada, a ne odjedanput. Negativnost sve više zahvaća dušu i savjest takve osobe, te ona počinje s „malim“, te se počne sa pozicije moći sve više bahatiti i na temelju toga ulazi u veća nemoralna djela koja postaju na pravosudnoj razini i ozbiljna kaznena djela, a posljedice postaju nesagledive. Ali da bi se takva vrsta nemorala ostvarila potrebno je da on bude učinjen organizirano, potrebno je da se oformi jedna „razbojnička družina“ koja se, kako to veli sv. Augustin „dogovorom udružuje u zajednicu i plijen dijeli prema čvrstom sporazumu.“

Ali odmah valja naglasiti da moralnu odgovornost nemaju samo oni „razbojnici“ koji su se domogli plijena, te ga na dijele na temelju svojega kolosalnog lopovluka, nego i oni koji na bilo koji način o tome šute, a mogli su spriječiti ili barem javno upozoriti na ono što se događa, bilo na lokalnoj razini, bilo na društvenoj razini. A sve to ima svoj temeljni izvor u oholosti i bahatosti onoga koji je odgovoran za kazneno djelo. I da bi to svoje kazneno djelo sakrio služi se nerijetko metodama strahovlade kako bi potencionalnim kritičarima ili onima koji primjećuju njegov nemoral zatvorio usta i tako ih spriječio da o tome hrabro progovore.

U mnogim slučajevima događa se da se taj nemoral racionalizira i kroz zakonodavstvo, da se osobe koje bi mogle kazneno odgovarati za djela koja čine zaštite zakonom, jer su na toj poziciji udruženi u zajednicu, te na temelju toga udruživanja imaju poziciju stvoriti jednu atmosferu koja će na sve moguće načine opravdavati nemoralne čine. A posljedice znaju biti nesagledive ako se na vrijeme ne detektira nepravilnost koji se u tom kontekstu čini.

Što je to pravednost? To je prije svega dati svakome onome što mu po pravu pripada. A upravo vladavina prava mora se temeljiti na pravednosti. Na pravednosti se treba temeljiti i moralna odgovornost u jednom društvu i uređenoj državi. Gdje god te pravednosti nema, gdje god ona nije prisutna upitna je pravna država kao ona koja je građena na moralnim normama. Jer bez vladavine prava oni koji vode državu mogu doista biti i postati „razbojnička družina“.

A također treba vjerovati da društvo može iznjedriti istinske borce protiv mentaliteta „razbojničke družine“ koji će tome stati na kraj. Jer, u svakom društvu u kojem se nalazi velika kriza moralnih normi, osobito ona koja šteti općem dobru treba se boriti za to isto opće dobro i nastojati tu krizu koliko god je moguće više suzbijati i pobjeđivati.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close