‘Putujući cirkus ‘ Nine Pavića Koprivnicu će koštati 105 milijuna kuna?

Kakav je javni interes grada Koprivnice u osnivanju i sufinanciranju Sveučilišta Sjever? Koji je smisao studijskog programa novinarstva ili menadžmenta u medijima, gdje će se ti ljudi zaposliti. Kakav je tu javni interes grada Koprivnice? Kad se saberu svi troškovi, taj će nas privatni projekt financiran javnim novcem od 2012. do 2016. koštati 105 milijuna […]

Kakav je javni interes grada Koprivnice u osnivanju i sufinanciranju Sveučilišta Sjever? Koji je smisao studijskog programa novinarstva ili menadžmenta u medijima, gdje će se ti ljudi zaposliti. Kakav je tu javni interes grada Koprivnice? Kad se saberu svi troškovi, taj će nas privatni projekt financiran javnim novcem od 2012. do 2016. koštati 105 milijuna kuna.

Sukladno lokalnoj tradiciji, trebalo je otvoriti visoku školu za kadrove u prehrambenoj industriji ili farmaceutici, poruka je Siniše Bosanca, koprivničkog vijećnika iz redova laburista koji je kao posljednji u Poslovnom dnevniku upozorio, na kako on tvrdi, potpuno nepotrebnu i preskup projekt financiran javnim novcem, a nastao na temelju projekta medijskog sveučilišta sada posrnulog EPH- medijskog sveučilišta u suvlasništvu Ninoslava Pavića i njemačkog WAZ-a.Podizanje glasa koprivničkog vijećnika, a i nedavno podnošenje kaznene prijave USKOK-u protiv gradonačelnika Varaždina i Koprivnice Gorana Habuša i Vesne Želježnjak, ministra znanosti Željka Jovanovića i direktorice Agencije za znanost i visoko obrazovanje Jasmine Havranek zbog sumnje u nezakonito osnivanje partnerskog Medijskog sveučilišta u Varaždinu, otvara pitanje odgovornosti i mogućeg traženja krivca za, kako mnogi tvrde, sporni projekt državne vlasti, lokalne uprave sa navodnim pogodovanjem nekad moćnom EPH-u.
Putujući cirkus ili akademska ustanova, pitaju se cinici tvrdeći da je povijest udomljavanja projekta medijskog tajkuna Ninoslava Pavića i njegovog EPH , a u suradnji s državom i čelnicima lokalnih zajednica, obična farsa kojom se skriva pogodovanje medijskom tajkunu nastalo u mutnim dogovorima s čelnicima bivše, a napokon ostvareno u s čelnicima sadašnje vlasti. U toj farsi osmišljenoj još u Sanaderovom mandatu, dosad su se izmijenili HDZ-ovi ministri znanosti – počelo je s Draganom Primorcem, nastavio je Radovan Fuchs da bi projekt završio uz blagoslov SDP-ovog ministra Željka Jovanovića.
Posljedica – to je jedino među deset hrvatskih sveučilišta koje samo mjesec dana prije početka rada, nije imalo profesore, senat, statut i rektora. Gotovo sve u vezi s tim sveučilištem bilo je obavijeno velom tajne iako se treba financirati javnim novcem. Uglavnom, nešto mutno, a tako je bilo i od samog početka.
No, krenimo redom. Medijsko sveučilište EPH projekt je koji se prvi puta spominje, iako pod drugim nazivom, u Konačnoj obvezujućoj ponudi za kupnju Slobodne Dalmacije iz 2005. godine kada je HDZ-ova vlast pod premijerskom palicom Ive Sanadera tada vodećoj medijskoj kući – EPH-u Ninoslava Pavića odlučila prodati (predati) Slobodnu Dalmaciju. Ne ulazeći u sve sporne detalje privatizacije Slobodne Dalmacije, koja je bila (ili još jest) predmetom istrage, rijetkima koji su vidjeli originalni ugovor kojim je 30. kolovoza 2005. predana Slobodna Dalmacija, zapela je za oko odredba kojom se Pavić obvezuje osnovati Novinarsku akademiju u Splitu. Visokoškolsku ustanovu kojom bi , kako je valjda zamišljeno, školovanjem novinara – Pavić djelomično i vratio dug državi, ali i lokalnoj zajednici iz koje je i stvorena Slobodna Dalmacija koju je dobio u vlasništvo. Rok za osnivanje Novinarske akademije bio je pet godina – dakle do 2010.godine.
To se, naravno, nije dogodilo, a pitanje je bi li Splićani uopće čeznuli za Pavićevom novinarskom akademijom nakon preseljenja ‘njihove’ Slobodne Dalmacije u Dugopolje, rasprodaje materijalne baze tih novina, ali i poslovnih zgrada i mreže kioska.

Konkretno ulaganje – nula kuna 

No, ukratko – kako je dosad najbolje o tome pisao kolega Igor Lasić iz Novosti, Medijsko sveučilište na izvornoj, splitskoj adresi nije zaživjelo ponajviše zbog nevoljkosti pravog – javnog Sveučilišta u Splitu da nakon dugotrajnog natezanja Paviću ustupi prestižnu nekretninu u centru grada – zgradu stare Sveučilišne knjižnice kod parka Đardin, namijenjenu Filozofskom fakultetu.
Zaključno za splitsku epizodu Pavićeva medijskog sveučilišta – zgradu koda Đardina EPH ipak nije uspio prisvojiti. No, i Sveučilište u Splitu nije prošlo bez posljedica – pod pritiskom iz Ministarstva zgrada je oduzeta Filozofskom fakultetu s navodnim objašnjenjem da će se tamo organizirati studij novinarstva – bez spomena organizatora studija. I to je bilo kratkog vijeka. Naime, šest mjeseci nakon odlaska Primorca Sveučilište u Splitu najavljuje svoj studij novinarstva, a EPH oglašava – navodno zbog krize, odgodu početka ‘svojeg’ studija za 2011.godinu.
To je bio i kraj pokušaja osnivanja EPH-ovog sveučilišta u Splitu, a Medijsko sveučilište Europapress holdinga, dvije neradne godine otkako je trijumfalno utemeljeno, seli se iz Splita u Varaždin.
Ulogu bivšeg ministra Primorca, kao promotora cijelog projekta, tada je preuzeo bivši varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok koji se, uz potporu tadašnjeg resornog ministra Radovana Fuchsa, oduševio mogućnošću javno-privatnog partnerstva s EPH-a. Pa makar i u znanosti.
Naime, Gradsko vijeće Varaždina je na sjednici krajem svibnja 2011. odobrilo lokalnom javnom Veleučilištu otkup 50-postotnog udjela u Pavićevom projektu visokoškolske ustanove. To je vijećnicima predložio tadašnji gradonačelnik Čehok, a uskoro su ‘isplivali’ i detalji tog posla.
Prema onome što se saznalo, varaždinsko Veleučilište to bi koštalo gotovo tri milijuna kuna, u naredne dvije godine trebali bi uložiti još četiri milijuna kuna plus još milijun kuna za studentske stipendije i osiguravanje prostora za rad sveučilišta. S druge strane, moćni EPH pobrinuo bi se za profesorski kadar te pripremu programa i promoviranje studija u svojim novinama (!?), procjenjeno na četiri milijuna kuna. Ili ukupno – konkretno ulaganje – nula kuna.
Problemi su se, naravno, ubrzo pokazali već na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća kada je pred vijećnike stavljen prijedlog da se Veleučilištu za njegove potrebe daruje zgrada, koju koristi, s pripadajućim zemljištem – ukupno oko 27.000 kvadrata. Nekolicina vijećnika tome se usprotivila, a neki su se i otvoreno zapitali ne krije li se u svemu – preuzimanje vlasništva s zadnjom namjerom kreditnog tipa, u korist poslovanja Medijskog sveučilišta EPH.
No, iako je i ta odluka prošla , a Čehok zbog drugih stvari završio u istražnom pritvoru, o Medijskom sveučilištu EPH u Varaždinu više se nije puno raspravljalo.
Sve do izbora i dolaska Kukuriku vlasti kada je, iznenada, ‘eksplodirala’ vijest da se Medijsko sveučilište EPH, u suradnji s lokalnom zajednicom – otvara u Koprivnici.
U bombastičnim najavama, prvenstveno u Jutarnjem listu , ali u Slobodnoj Dalmaciji, najavljeno je osnivanje Sveučilišta gdje će se u početku izvoditi preddiplomski i diplomski studiji iz novinarstva, menadžementa u medijima, medijskog dizajna te odnosa s javnošću i europskih studija. U prvoj studijskoj godini bio je planiran upis 150 studenata, od kojih bi 90 bili izvanredni, a njih 60 redovni. Tada je bila i navedena cijena – 5500 kuna po studijskoj godini za izvanredne studente, da bi redovne studente trebao subvencionirati Grad Koprivnica sukladno svom razvojnom i socijalnom planu.

Platit će Koprivničani

Ponovila se slična priča kao i u Varaždinu, Grad Koprivnica u početku je sudjelovao sa četiri milijuna kuna u osiguravanju adekvatnih prostorae za izvedbu nastave, a s druge strane – EPH je osigurao četiri milijuna kuna kroz marketinšku potporu i oglašavanje te medijska znanja i iskustvo. A širenjem studijskih programa, u idućem petogodišnjem razdoblju EPH je najavio i da planira uložiti i dodatna značajna sredstva za razvoj medijskih studija.
Uglavnom – nula kuna i gomila obećanja od EPH.
No, i za takav program – bez obzira na neispunjenu ugovornu obavezu o pokretanju Novinarske akademije u Splitu, uvjetu u ugovoru o preuzimanju Slobodne Dalmacije, Pavić je dobio potporu i trećeg ministra znanosti uključenog u taj dugogodišnji projekt ‘njegovog’ medijskog sveučilišta.
Naime, samo četiri dana od najave osnivanja sveučilišta u Koprivnici, u tom se gradu ukazao i SDP-ov ministar Željko Jovanović koji je tom projektu, kako je prenijela ‘oštećena’ Slobodna Dalmacija, dao dopusnicu. Pritom je i njegova poruka bila znakovita.
-Imate našu maksimalnu podršku koja ne mora uvijek biti u novcu, ali je ipak podrška – objasnio je Jovanović.
I tu je opet stalo. Jovanović je, dao potporu novoj visokoškolskoj ustanovi u kojoj ništa nije bilo spremno i nije se znalo ima li Medijsko sveučilište nužne uvjete za izvođenje studijskih programa.
Između ostaloga, uvjeti za upis studenata objavljeni su prije raspisivanja natječaja za profesore – predavače, a do tada nisu bile poznate niti sitnice – nastavni program, tko su predavači i gdje će se održavati nastava.
Na novinarske upite upućene o ustroju sveučilišta, broju profesora i njihovim imenima, u Ministarstvu i Koprivnici nemušto su odgovarali.
-Medijsko sveučilište ima uvjetnu dopusnicu, koja istječe u lipnju 2014. godine, a po isteku toga roka visokom će se učilištu izdati trajna dopusnica. Naravno, ako institucija ispuni uvjete propisane zakonom, prema kojemu sveučilište treba imati zaključen ugovor o radu s punim radnim vremenom s najmanje polovicom potrebnog broja nastavnika – poručili su iz resornog ministarstva.
Na upite o broju profesora i njihovim imenima, pak, već su tjednima bili gluhi i u uredu gradonačelnice Vesne Želježnjak unatoč tome što će ih plaćati građani Koprivnice.

Sve po zakonu?

– Sve je po zakonu, a detalje ćete doznati naknadno – poručila je gradonačelnica Želježnjak uoči ‘famoznog’ potpisivanja ugovora između predstavnika EPH, gradova Koprivnice i Varaždina te predstavnika varaždinskog veleučilišta i, gle čuda, nove tvrtke – Media Uni.
Sveučilište je utemeljeno, kako tvrde potpisnici, 11.runja potpisivanjem ugovora o o kupnji 75-postotnog udjela u poduzeću Media Uni, u donedavnom vlasništvu medijske grupacije EPH – za što je Koprivnica platila 2,9 milijuna kuna, a preostalih 25 posto udjela otkupilo je varaždinsko veleučilište VELV.
Inače – tvrtka Media uni sljednik je tvrtke ‘EPH 100posto’ osnovane 2010. godine, koja do srpnja ove godine imalo temeljni kapital od 20.000 kuna, a nije imalo gotovo nikakvih poslovnih aktivnosti. Na nju je i prebačena sveučilišna dopusnica koju je EPH od Primorca dobio još 2009. godine za razvoj visokoškolske ustanove u Splitu, čime je temeljni kapital tvrtke povećan na 3,9 milijuna kuna. I to, kako stručnjaci tvrde, u pravima – ne u novcu.
Drugim riječima – EPH je Koprivnici i Varaždinu prodao prava za Novinarsku akademiju koju je sam morao osnovati i platiti– što mu je bio jedan od uvjeta preuzimanja Slobodne Dalmacije 2005.godine.
Umjesto toga, tu njegovu obavezu ispunjava lokalna zajednica, a plaćaju građani Koprivnice i Varaždina s blagoslovom vodećih ljudi ove države.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close