Prva velika afera gradonačelnika Dubrovnika!? Mutne igre oko garaže na Ilijinoj glavici

Na Trgovačkom sudu u Zagrebu 15. studenog zakazano je ročište u sporu kojim Privredna banka Zagreb (PBZ) od društava Projekt garaža i Garaža ulaganja, kao pravnih sljednika Garaže Dubrovnik, potražuje naknadu štete zbog nepodmirenog iznosa većeg od 150 milijuna kuna što je u naravi nenaplaćeni kredit sa zateznim kamatama kojim je građena javna garaža na […]

Na Trgovačkom sudu u Zagrebu 15. studenog zakazano je ročište u sporu kojim Privredna banka Zagreb (PBZ) od društava Projekt garaža i Garaža ulaganja, kao pravnih sljednika Garaže Dubrovnik, potražuje naknadu štete zbog nepodmirenog iznosa većeg od 150 milijuna kuna što je u naravi nenaplaćeni kredit sa zateznim kamatama kojim je građena javna garaža na Ilijinoj glavici u Dubrovniku.

Riječ je o iznimno zanimljivom slučaju koji bi se kroz ovaj sudski postupak mogao rasvijetliti, budući da nitko od sudionika priče ništa ne želi komentirati. Tužba kao i prateći dokumenti pokazuju da je riječ o prijevari kojim je Garaža Dubrovnik pokušala nasamariti PBZ ili uvaljati Grad Dubrovnik da snosi njihove obveze. Javnu garažu na Ilijnoj glavici javnost poznaje kao najskuplju u Hrvatskoj: u ljetnoj sezoni sat parkiranja stoji 35 kuna, dnevna karta je 240 kuna, a mjesečna 4200 kuna – više od dvije trećine prosječne hrvatske plaće. PBZ, vidljivo je iz navoda u tužbi koja je u posjedu Objektiva, procjenjuje da su godišnji prihodi javne garaže osam milijuna kuna.

Gradonačelnik ne želi odgovoriti

Dubrovčani će se prisjetiti da je 2013. Midia grupa (jedan od osnivača Garaže Dubrovnik) kao investitor 2013. zatražila arbitražu protiv Grada Dubrovnika, tražeći 261 milijun kuna za naplatu potraživanja.
Grad Dubrovnik je naknadno, arbitražu navodno dobio, odnosno oslobođen je plaćanja tog iznosa, no javnost nikad nije doznala kakve su sporazume Grad Dubrovnik, Garaža Dubrovnik i PBZ sklopili, tko zarađuje od garaže, tko plaća kredit i što od svega toga, osim najskuplje garaže u Hrvatskoj, imaju Dubrovčani. A zanimljivije je tim više što svi sudionici šute.
Budući da se u kuloarima spominje da je Grad Dubrovnik zainteresiran za preuzimanje garaže i da su PBZ-u spremni dati 12 milijuna eura za otkup garaže, pitali smo gradonačelnika Matu Frankovića jesu li to točno. Odgovor nismo dobili.
Komentar smo tražili i PBZ te HBOR kao davatelja kredita, ni oni nisu htjeli komentirati slučaj.
Podsjetimo, Dubrovnik nije imao javnu garažu sve do 2005. kada Grad Dubrovnik sklapa Ugovor o pravu građenja s investitorom Garaža Dubrovnik. Kredit u iznosu od 12,5 milijuna eura ugovoren je s PBZ-om koji je novac dobio iz Programa kreditiranja komunalne infrastrukture od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) za financiranje troškova izgradnje garaže, školske sportske dvorane za potrebe Osnovne škole Marina Držića u Dubrovniku i igrališta. Ukupan iznos cijelog projekta bio je 17,9 milijuna eura, a Garaža Dubrovnik tvrdi da je u njega uložila vlastitih 5,4 milijuna eura.

Ragusa parking postoji, pa ne postoji…

Potom Grad Dubrovnik i Garaža Dubrovnik u jednakim omjerima 2008. osnivaju Ragusa parking d.o.o. s isključivom namjenom da upravlja garažom. Zakupodavac je, a tko drugi nego Garaža Dubrovnik. Ragusa parking međutim, već 2009. počinje gomilati gubitke zbog čega Garaža Dubrovnik 2013. preuzima upravljanje garažom na Ilijinoj glavici. Godinu kasnije Ragusa parking odlazi u stečaj, a 2015. biva izbrisana iz sudskog registra.
Iz tužbe PBZ-a vidljivo je da Garaža Dubrovnik sve vrijeme ne plaća kredit, ali i da ju 2011. blokira Porezna uprava zbog duga od 21 milijun kuna na iznos neplaćenih doprinosa, poreza i ostalih davanja.
Što se događa do 2016., tek treba utvrditi, budući da garaža na Ilijinoj glavici posluje, netko prikuplja novac ali ne znamo preko čijeg bankovnog računa jer je Garažu Dubrovnik blokirala FINA. Obveze za garažu, očito ne podmiruje nitko. Iz tužbe je vidljivo da je zbog dugotrajne blokade FINA-e, Trgovački sud u siječnju 2016. najavio otvaranje stečaja nad Garažom Dubrovnik. Utvrđeno je da Garaža Dubrovnik ima imovine (19 milijuna temeljenog kapitala) iz koje se mogu naplatiti dugovi. Javlja se RH i potražuje 21 milijun kuna zbog čega stečaj po kratkom postupku biva obustavljen u rujnu 2016.

Zaigrana ekipa, a ceh plaćaju Dubrovčani

Na kraju, stečaj se nikad nije otvorio. Zašto i kako? Zato da bi se izbjeglo plaćanje obveza i to kroz seriju pripajanja drugih društava čime se vjerovnicima otežalo da uđu u trag novca odnosno dugova. To su činili ovako:
U rujnu 2016. vlasnik Garaže Dubrovnik (100 postotni udio Blifex iz Paname) – svoj udio prenosi na Constructus Dubrovnik. U siječnju 2017. Constructus Dubrovnik pripaja se društvu Garaža ulaganja koje je ranije preuzelo društvo Oportunitas. Pripajanjem dvaju društava u periodu kraćem od 6 mjeseci krši se Zakon o trgovačkim društvima kako bi se zametnuo trag i vjerovnicima nije ostavljena mogućnost prijavljivanja tražbina. Glavna osoba koja stoji iza sva tri društva – Constructus ulaganja, Oportunitasa i Garaže ulaganja jest Silvije Juričić s adresom u Čitluku, BiH.

U odgovoru na tužbu, tuženici – odnosno – sljednici Garaže Dubrovnik – tvrde da se PBZ mogao naplatiti prema Ugovoru o cesiji koja je sklopljena s Gradom Dubrovnikom – riječ je o famoznoj arbitraži. Ugovorom o cesiji Grad Dubrovnik zapravo je na sebe preuzeo sve obveze – od isplate ostatka kredita u iznosu od 111 milijun kuna, 40 milijuna kuna naknade štete Garaži Dubrovnik te 9 milijuna kuna kazne za ulaganje u investiciju.
Navodno je Grad Dubrovnik arbitražom oslobođen plaćanja tog iznosa Garaži Dubrovnik koja u odgovoru na tužbu PBZ-u navodi da se banka mogla naplatiti od Grada Dubrovnika prema Sporazumu o privatnoj cesiji.
Predstojeće ročište na kojem bi se trebalo odlučivati tko će platiti račun “zaigrane” ekipe s Ilijine Glavice otkrit će skrivene igrače, ali ceh bi mogli platiti sami Dubrovčani.

RAT ILI PAKT
BOŽE PRKE I MATE FRANKOVIĆA OKO JAVNE GARAŽE?

 

Prema pisanju dubrovačkih medija bivši čelnik PBZ-a Božo Prka pred novinarima izjavio da je njegova banka u dva navrata odbila dati kredit Midia Grupi za garažu, a potom su u trećem zahtjevu popustili uz jamstvo Grada Dubrovnika. Zanimljivo je da Grad Dubrovnik kao javno tijelo ima otvoren račun upravo u PBZ-u. Aktualni gradonačelnik Mato Franković prije dvije godine kao predsjednik Gradskog vijeća tvrdio je da su za kredit Midia grupi lobirali Dubravka Šuica i Andro Vlahušić, no otkako je postao gradonačelnik Dubrovnika, ne daje izjave o javnoj garaži i šuti na upite novinara. Još kao gradonačelnik Andro Vlahušić krajem 2015. za dubrovačke medije izjavio je da se Prka sastao s Frankovićem dok je potonji bio predsjednik Gradskog vijeća i rekao mu da da PBZ ima sve pravne mogućnosti naplatiti 262 milijuna kuna – koji se navode u arbitraži. Zanimljivo, time se u odgovoru na tužbu u postupku što treba početi na Trgovačkom sudu 15. studenog brane i pravni sljednici Garaže Dubrovnik. Moguće je dakle, da postoji mogućnost naplate svih 262 milijuna kuna za banku i za Midia grupu. Arbitražom je utvrđeno da je Grad dao jamstva da će izdavati mjenice. Midia grupa ne može ponovno tražiti naplatu od Grada, ali može PBZ, rekao je svojevremeno Andro Vlahušić zato jer je Garaža Dubrovnik prenijela sva prava prema ugovoru o pravu građenja na banku.

Pitali smo PBZ je li Grad izrazio interes za otkup garaže, a isto smo pitali i Matu Frankovića. Zanimalo nas je i kad je (ako jest) natječaj raspisan i je li Grad uopće dao ponudu za garažu. Sve strane, kao i HBOR oglušili su se na naše upite. Je li afera s naplatom kredita još jedan u nizu razloga zbog kojeg je Božo Prka 17. listopada odlučio napustiti PBZ?

Tko će na kraju platiti dugove za dubrovačku garažu, još se ne zna, no kako sudski postupci traju godinama, izgubi li PBZ spor protiv sljednika Garaže Dubrovnik, prema arbitraži, naplatu može tražiti od Grada.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close