PROPAST SPORTSKE TELEVIZIJE: Zlatka Matešu uništila je njegova skupa igračka

Objektiv otkriva što se zapravo dogodilo s Matešinim životnim projektom koji mu je trebao pomoći da postane članom Međunarodnoga olimpijskoga odbora (MOO) te na još višoj razini nastavi njegovati svoj bonvivanski životni stil Rasprava oko rada i poslovanja Sportske televizije, kao i njenih dugova, prerasla je gotovo u rat. Između Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, […]

Objektiv otkriva što se zapravo dogodilo s Matešinim životnim projektom koji mu je trebao pomoći da postane članom Međunarodnoga olimpijskoga odbora (MOO) te na još višoj razini nastavi njegovati svoj bonvivanski životni stil

matešaRasprava oko rada i poslovanja Sportske televizije, kao i njenih dugova, prerasla je gotovo u rat. Između Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatskog olimpijskog odbora, Ministarstva financija te sportaša i samih djelatnika SPTV-a. I ne vidi mu se kraj. Milijunske pozajmice Sportskoj televiziji koje su potpisivali predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša i njegov tajnik Josip Čop, jamstva za kredite vrijedne 37 milijuna kuna izdana bez odluke Vijeća HOO-a te nepravilnosti oko rada Hrvatske olimpijske akademije neke su od dubioza koje je utvrdila Sportska inspekcija i nalaz poslala Županijskom državnom odvjetništvu.

 

Kad je riječ o kreditima, HOO je SPTV-u jamac za četiri kredita od 37 milijuna kuna. Krediti HBOR-a su realizirani preko PBZ-a s rokom povrata na četiri, šest i osam godina i kamatama od četiri i šest posto. U MZOS-u kažu da se HOO gotovo 90 posto financira iz državnog proračuna. Ukupno su od države u 2012. dobili 115 milijuna kuna, a imali su i 16,5 milijuna kuna vlastitih prihoda.

Zbog toga, smatraju u resornom ministarstvu, ne mogu novac namijenjen unapređenju sporta trošiti na televiziju koja samo gomila gubitke. Sportska je tv, naime, do kraja prošle godine bila u minusu gotovo 38 milijuna kuna, a nakon dokapitalizacije HOO-a gubitak je smanjen na 35,5 milijuna kuna. Procjenjuje se da bi do kraja godine ta televizija mogla biti u minusu od 50-ak milijuna kuna, a do 2016. čak 113 milijuna kuna, a to bi ozbiljno moglo ugroziti financiranje kompletnog sporta u Hrvatskoj.

Vlada odbila izvještaj

Milanovićeva je Vlada u studenom odbila prihvatiti programski i financijski izvještaj HOO-a za 2012. godinu upravo zbog prijepornog financiranja Sportske televizije novcem koji joj ne pripada. Poznavatelji sportskih i političkih odnosa ne vide načina da predsjednik HOO-a Zlatko Mateša u idućim mjesecima preživi svoje „zastranjivanje” sa Sportskom televizijom, u najboljem će slučaju, predviđaju, odstupiti nakon Zimskih olimpijskih igara u Sočiju u veljači iduće godine. Znakovito da se utišala priča o miješanju politike u sport i osobnim obračunima s predsjednikom HOO-a.

Što se zapravo dogodilo s Matešinim „životnim projektom koji mu je trebao pomoći da postane članom Međunarodnoga olimpijskoga odbora (MOO) te na još višoj razini nastavi njegovati svoj bonvivanski životni stil? Ambiciozno se ušlo u vrlo zahtjevan i vrlo skupi projekt. Prva je zabluda bila što je Mateša vjerovao u priču da televizija starta s velikim brojem partnera i prijatelja jer ih ima sâm HOO. Kao najdugovječniji Tuđmanov premijer (od 1995. do 2000.) Zlatko Mateša u je tadašnju Vladu regrutirao brojne i danas važne, visokopozicionirane, utjecajne i bogate Hrvate. Godinama već prvi čovjek Privredne banke Zagreb, Božo Prka, bio je ministar financija, Jure Radić, danas na čelu posrnulog a ne tako davno moćnog građevinskog poduzeća IGH, bio je ministar obnove i razvitka. Ivica Mudrinić, od 1999. prvi čovjek Hrvatskoga Telekoma, bio je ministar pomorstva, prometa i veza. Danas jedan od najbogatijih Hrvata, konzultant, ekonomski analitičar, Davor Štern, svojedobno i vodeći čovjek INA-e, bio je tad ministar gospodarstva. Na sva upozorenja da je televizija „najskuplji od svih sportova”, Zlatko Mateša je ležerno odgovarao da se ne treba brinuti jer su već potpisani, ili samo što nisu, ugovori s mnogim partnerima i s najjačim marketinškim kućama. Matešini ljudi okupljeni oko SPTV-a vjerovali su riječima bivšega premijera i samo su čekali kad će se ili kao partneri u projektu ili kao veliki sponzori ili možda čak i kao suvlasnici pojaviti ‘veliki igrači’.

No, umjesto najavljene i priželjkivane novčane potpore negdašnjih suradnika Zlatka Mateše, stiglo nije ništa. Nitko od ‘velikih igrača’ nije ni s jednom kunom pomogao zaživljavanju ekstravagantne Matešine ideje o prvoj i još uvijek jedinoj televiziji na svijetu čiji je vlasnik nacionalni olimpijski odbor. I, onda su tako, prije otprilike dva mjeseca, kad je SPTV-u prijetilo da mu zbog višemilijunskog dugovanja Odašiljači i veze jednostavno ukinu signal i prekinu emitiranje, neki ljudi bliski Mateši doslovce u vrećicama skupili novac, točnije tri puta po 100.000 kuna od tri osobe voljne da u datom trenu ‘doniraju’ infuziju televiziji pred gašenjem. Sa 300.000 kuna SPTV kupio je tek nešto malo vremena kod svog vjerovnika Odašiljača i veza koji su bez zastajkivanja ugasili Kapital Network radi mnogo manjega duga.

Uprava nedirnuta, radnici dobila otkaz

Druga je Matešina zabluda bila da će klubovi i sportski savezi sami financirati produkciju prijenosa svojih utakmica. Tko je htio da mu se utakmica prenosi na SPTV-u, trebao je snositi troškove reportažnih kola s pet kamera koje je SPTV unajmljivao od raznih firmi, a to je po prijenosu koštalo 25.000 kuna. Naravno da si takav izdatak malo koji klub u Hrvatskoj može priuštiti, pa čak i malo koji sportski savez.
Apsurdan koncept komercijalne tv s malim sportovima

Sam koncept komercijalne sportske televizije koju će nositi nekomercijalni tzv. mali sportovi, zapravo je pravi apsurd. Takav koncept zahtijeva stalni dotok novca koji ne ovisi ni o gledanosti niti o marketingu, a takvog novca danas nema, a pitanje je li ga i bilo. S druge strane, podlegne li se komercijalnim sportovima, onda to više nije televizija hrvatskoga sporta kakva je zamišljena. Kontradikcije unutar samog projekta potpuno su ovladale njime – sportove koje je SPTV promovirala potpuno su nenaplativi, a novaca nema za kupovanje skupih programa kojima bi privukao gledatelje i oglašivače. Kad su tako i pokušali raditi preuzimanjem prijenosa Formule 1, zaglibili su i brže nego se moglo pomisliti. Nakon pola sezone Formule 1 više nije bilo na SPTV-u jer nije platio vlasniku TV prava Davorinu Štetneru. Neovisno o neprijenosu polovice utrka, on će tužiti SPTV za cijeli ugovoreni iznos. Uz to, naravno da nema nekog smisla, skupim prijenosima elitnih sportova (i jedrenje je u tome), puniti program TV koja službeno promovira i podržava hrvatski sport.

I tako je vrlo brzo sve došlo k svome kraju, niti su se pojavili ulagači ili barem sponzori, niti klubovi i savezi imaju novac da produciraju sadržaj komercijalnoj televiziji, pa je malo-pomalo program bivao sve tanji.
Zlatko Mateša je zapravo samozatajno preživio prve dvije godine SPTV-ove muke, gotovo kao da se ne događa ništa posebno, a onda se dogodio udar kojega je okarakterizirao osobnim napadom. Spoznavši da je njegov projekt u propasti, odredio je otpuštanje petnaest ljudi kako bi se smanjili troškovi, a zapravo je počeo tako rezati program. Uprava je ostala nedirnuta.

I onda se bave svi prilično besmislenim prepucavanjima s Ministarstvom financija je li dug SPTV-a 51 ili 54 milijuna kuna, odnosno s projekcijom 104 ili 101 milijun. Kad pitate ljude koji vode SPTV otkud će dugove vraćati, kažu iz vlastitih prihoda. Onda pogledate izvještaj koji je došao na Vijeće HOO-a, što su to vlastiti prihodi i malo toga je jasno. Tvrdi se da su prihodi u tri godine bili oko dvadeset milijuna kuna, a od toga samo tri do pet posto je u novcu. Dakle, marketing SPTV-a u tri je godine nabavio oko 900.000 kuna. Što znači tih 900? Pravi novac od sponzora stigao je tek s nekoliko adresa, Hrvatska lutrija je u ove tri godine dala oko 500.000 kuna, u samom početku Hrvatska turistička zajednica dala je 200.000 kuna, H1 telekom 230.000 kuna i VIPnet za neku emisiju 67.000 kuna. A za godišnji rad im treba dvadeset milijuna kuna… Iz svega proizlazi poražavajuća razlika između prihoda i rashoda televizije, minus koji potpisuje direktor SPTV-a Petar Čavlović nakon dvije i pol godine emitiranja, a iznosi 51,5 milijuna kuna.
Osim toga, glavni urednik Jura Ozmec na kraju rezimira da je manjak ljudi, od kraja ljeta i manjak tehnike, pa zbog neisplate plaće tri mjeseca novi odlazak ljudi sa SPTV-a, dovelo do prestanka emitiranja većine programa te i prijeti gašenjem cjelokupnog programa doslovce sutra.
Osim toga, svi vanjski partneri upravo sudski potražuju od SPTV-a oko 4,600.000 kuna. Od SPTV-a sudski će se pokušati naplatiti TV Jadran, TV Varaždin, Z1 televizija, vanjski partner Fjuba, plus država jer ima i potraživanja Ministarstva financija za neplaćeni PDV.

Raskol HOO-a

Sjednica skupštine Hrvatskog olimpijskog odbora dokazala je da u krovnoj kući hrvatskog sporta postoji – raskol. Duboku podjelu dokazali su povišeni tonovi između onih sklonih vladajućoj garnituri HOO-a prema Klubu olimpijaca. Sjednica je bila mirna do posljednje točke dnevnog reda u kojoj se otvorila tema – Sportska televizija. Olimpijci Josip Pavić, Samir Barač i Igor Boraska te Tomislav Paškvalin i Boško Čavka bili su nezadovoljni jer predsjednik HOO-a nije podnio izvještaj o SPTV-a zbog odluke Visokog upravnog suda i počeli su postavljati pitanja. HOO se raskolio oko pitanja zašto bi novac koji se dobiva na račun sportaša i njihovih uspjeha, i namijenjen je sportašima, bio proslijeđen SPTV-u. Mateša jučer, suprotno pomirljivom priopćenju za javnost, nije dobio jednodušnu podršku svoga Vijeća za miran nastavak života sa SPTV-om.

Pet, šest vijećnika tražilo je hitnu ostavku Uprave Sportske televizije, a predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza Miho Glavić u jednom je času prekinuo Matešu riječima: „Pun mi je k…. da mi govoriš da nam takva TV treba!”.Sve nije nikako moglo proći bez ‘predstave’ počasnog predsjednika HOO-a i člana MOO-a Antuna Vrdoljaka i njegove posve besmislenog ali vrlo prostačkog napada na predsjednika Kluba olimpijaca Zorana Primorca. Sportski djelatnici koji se toliko vole sklanjati pod skute MOO-a i poznate mantre da se politika ne smije miješati u sport, smatraju neupitnim i sasvim normalnim da nitko ne smije propitivati njihov rad. Ni sportaši ni državna tijela, kako to uopće pada ikome na pamet. Nisu tu radi sporta nego slave i moći.
Vijeće HOO-a dalo je Matešinoj televiziji još dva tjedna vremena da se prestroji u hladan pogon te čeka jedini izlaz, a to je pojava velikoga partnera. Bez njega SPTV će se ugasiti, a sva će dugovanja morati podmiriti HOO. U ovom trenutku budućnost ne da nije dobra za Sportsku tv nego je ni nema.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close