PRIJEVREMENI IZBORI: Možda će biti neizvjesno, možda i neće

Ima jedan već legendarni vic, s pitanjem: zašto Mujo kraj uzglavlja drži jednu praznu i jednu punu čašu vode – možda će biti žedan, a možda neće… Prema svemu sudeći, nekoliko dana prije prijevremenih parlamentarnih izbora, tako i je, možda će biti vrlo neizvjesno, a možda i neće. Nakon što su se tri situacije dogodile […]

Ima jedan već legendarni vic, s pitanjem: zašto Mujo kraj uzglavlja drži jednu praznu i jednu punu čašu vode – možda će biti žedan, a možda neće…

Prema svemu sudeći, nekoliko dana prije prijevremenih parlamentarnih izbora, tako i je, možda će biti vrlo neizvjesno, a možda i neće. Nakon što su se tri situacije dogodile prvi puta u hrvatskoj političkoj povijesti – izglasavanje nepovjerenja Vladi, samoraspuštanje Sabora, prijevremeni izbori – u vrlo kratkoj kampanji za izbore imamo osamdeset lista i dvanaest koalicija. Toliko nemaju zasigurno, ni dvije najveće zemlje EU zajedno, Francuska i Njemačka, kao što malogdje ima čak 151 stranka na političkoj sceni. Iako je situacija nedoživljena i sasvim izvanredna, ostale su dvije velike odrednice svakih izbora, apstinencija (prema anketama 20 posto je birača neodlučnih) i glasanje protiv (učestalo se govori o odabiru ‘manjeg zla’). Koliku je štetu Vlada u odlasku učinila, odlučivanjem o svemu i svačemu, u razdoblju svog tehničkog mandata, to ćemo tek saznati i vjerojatno posljedice još osjećati.

Kad su dvije velike stranke u pitanju, SDP i HDZ, prvi put se sasvim realnim smatra njihova tzv. velika koalicija i može se očekivati. Ta mogućnost zaista postoji i nije to ništa skandalozno ili zavjerenički, kako se želi prikazati. Posve legitimna odluka i bez prevare birača, jer za stabilnost zemlje bi posve izvjesno i sami glasali. No, sklapanje velikih koalicija u Austriji i Njemačkoj, dovodi do onoga što je važno i što su u tim zemljama sami odredili kao problem, onda nema opozicije.

Tzv. novi HDZ, kiti se jednom riječu koju barem pola birača ne razumije u nikakvom kontekstu – vjerodostojno – kao da se opet vraća poznatom stilu ”od nas počinje povijest” a sve ostalo više-manje i ne postoji. Nakon Ive Sanadera, Jadranke Kosor i Tomislava Karamarka došao je uglađeni diplomat Andrej Plenković, s novim stilom, novim nastupom, potencijalom dijaloga a ne napada, ali i s gotovo potpuno istim ljudima s kojima su radili prethodnici. U skladu s ”brisanjem” svega što je bilo, odjednom HDZ nema nikakve veze sa skandaloznim ministrima Vlade koju je samu ‘srušio’ HDZ, kao što su Bernardica Juretić, Nada Šikić, Robert Šustar, Dario Nakić.

SDP ponovno nastoji osvojiti više desne političke strane i dokazati da HDZ nema monopol na domoljublje. Osim toga, taj je trend već neko vrijeme uočljivo snažan, SDP pokušava od HDZ-a preuzeti mjesto stožerne stranke cijelog sustava. Promijenjenom retorikom i neokupljanjem ljevice, kako je to dominantno, to je taj siguran smjer SDP-a.

Nekakvi je opći dojam kako je MOST, u svakom slučaju opozicija, no nije to baš samo tako. U međuvremenu se, unatoč tome što i dalje, poput kakve kapriciozne djece, odbijaju govoriti o svjetonazorskim pitanjima, MOST jasnije profilirao kao konzervativna stranka desnice, nego što je to biračima bilo jasno lani kad su se pojavili. Dobro u prilog tome svjedoči i nedavna podrška konzervativne aktivistkinje i poduzetnice Željke Markić. Naime, Projekt Domovina, iza kojeg stoji udruga U ime obitelji preporučila je jedanaest kandidata kojima bi njihovi simpatizeri i članovi trebali dati svoj glas, iako je to ubrzo mlako demantirala. Među tim preporukama je najviše članova upravo MOST-a, njih četiri, Davor Romić, Robert Podoljnjak, Marko Sladoljev i Miro Bulj. MOST je, uostalom, vlast formirao s HDZ-om, što teško da je bilo ono što su željeli birači koji sulani birali Most, a na prethodnim izborima 2011. SDP. Kako god, jedino čime se i dalje služe u MOST-u je ucjenjivački potencijal. I da, toliko su nas ispilili i istupili sa stručnim premijerom, e sad ne bi više, sad im treba političar, i to, osvojili pet ili petnaest mandata (kao da je to uopće dovoljno), to bi bio dr. Božo Petrov. Način razgovora je ostao isti, o sebi govore u trećem licu – kao da u vlasti nisu sudjelovali i nisu političari – a alati su isti prijetnje i ucjene i to je MOST-u,

prema svemu sudeći, jedini politički potencijal. I sve je ostalo bez ikakva sadržaja, samo reforme, fotelje te ‘mi i oni’.

Živi zid je malo drukčija politička priča. Iako su iz stranke uvjeravali kako neće ići s nikime’, stvorili su neočekivanu koaliciju s Udrugom franak, Akcijom mladih i Promijenimo Hrvatsku. Svoj borbeni gard i prilično nihilistički, i sam predsjednik stranke i saborski zastupnik Ivan Vilibor Sinčić, ublažili su ili su reterirali u isključivosti. Više ni NATO ni EU nisu takve ‘baba roge’, koje treba napustiti, sad se već može i razgovarati, nisu nepoželjni. No, jedna je mantra ostala ista, banke su prvo i najveće zlo. Kako Živi zid i partneri ne kane koalirati s nikime nakon izbora, odnosno barem tako tvrde, nejasno je kako bi mogli ostvariti ono za što kažu da će sigurno napraviti. Nije neočekivano da se anarhizam preobrazio u neki mainstreim, jer je samo s njime teško moguće djelovati.

Pametno je postalo u vrlo kratkom vremenu neki trend i moglo bi se reći, moda. Sve i da imaju svjetski, apsolutno najbolji i jedinstveni program, trebali bismo znati, kako ga to misle ostvariti. Niti ova stranka neće s nikime koalirati, a s eventualnim mandatom ili dva, sami ne mogu učiniti ništa. S druge strane, kako je primijetio jedan kolega, koalicijski potencijal, i da ima volje i želje za nekim partnerstvom, nije im veliki jer se izdvajaju, kako tvrde stručnjaci, sjajnim programom, kakvog nema nitko drugi. I ono što je možda ključno, kako itko zamišlja da znanstvenici mogu voditi zemlju odnosno politiku, jer takva forsirana izmišljotina dovodi do sablažnjive promjene, onda političari trebaju voditi znanost.

Teško je reći kako će završiti skorašnji izbori. Ali, zaista je sve moguće. Ukoliko izborni rezultat bude odgovarao provedenim istraživanjima raspoloženja birača sljedeća Vlada vjerojatno će imati rok trajanja do lokalnih izbora u svibnju sljedeće godine

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close