PRIČA IZA PRIČE: Tko je taksistima spustio rampu

„Broj vožnji je ostao isti“, rekao nam je dežurni dispečer Udruge Radio Taksi Zagreb na upit kakvu statistiku poslovanja bilježi ova Udruga deset dana nakon blokiranja Vukovarske spontanim okupljanjem. „Ljudi su nas zvali i izražavali podršku i….“ počeo je prvotno odgovarati dispečer odbijajući se predstaviti imenom i prezimenom. Objasnivši kako nismo zainteresirani za izraze podrške […]

„Broj vožnji je ostao isti“, rekao nam je dežurni dispečer Udruge Radio Taksi Zagreb na upit kakvu statistiku poslovanja bilježi ova Udruga deset dana nakon blokiranja Vukovarske spontanim okupljanjem. „Ljudi su nas zvali i izražavali podršku i….“ počeo je prvotno odgovarati dispečer odbijajući se predstaviti imenom i prezimenom.

Objasnivši kako nismo zainteresirani za izraze podrške ili osude već samo za posljedične brojke poslovanja nakon blokade Zagreba, napokon dobivamo odgovor;„Nije pao, tako možete objaviti“. U Uberu dobivamo potvrdu kako većih trajnijih oscilacija u poslovanju zbog blokiranja Vukovarske nije bilo. „Posla ima za sve“, tvrde nam i ‘uberovci’ i svi taksisti što i brojke potvrđuju jer Zagreb je grad koji još uvijek zaostaje u odnosu na ostale gradove središnje Europe. U Bratislavi, primjerice, posluje oko 3 tisuće taksista ili 6 taksista na 1000 stanovnika dok u Varšavi posluje 13 tisuća taksista, odnosno 7.7 taksista na 1000 stanovnika.

U Zagrebu, ovogodišnjoj nagrađenoj turističkoj destinaciji broj jedan u Europi, posluje otprilike 1 500 taksista, odnosno 1.7 taksista na 1000 stanovnika.

Do istog posla preko dva kriterija

U čemu je, onda, problem? U gradu koji je u deficitu s taksi prijevoznicima u vrijeme kada se u nekim gradovima koriste tehnološka dostignuća poput bespilotnih vozila s GPS sustavom navigacije i taksi usluga je svedena na ono što jest, prijevoz od točke A do točke B, obrtnička djelatnost taksiranja u klasičnom smislu u Hrvatskoj i danas je prilično strogo regulirana, komplicirana i skupa.

S licencom plaćenom ukupno 20 tisuća kuna Obrtničkoj komori, taksisti postaju obrtnici koji su po zakonu članovi cehovskog udruženja i call (dispečerskog) centra. Kao takvi, gledaju Uberove partnere kako prolaze kroz dosta komotnije sigurnosne provjere zahvaljujući zakonski nereguliranom vakuumu u kojem ovi posluju. Od 2009. godine i prvotnog dolaska konkurencije (koju je tada glasno zagovarao Tomislav Saucha kao vijećnik gradske Skupštine), taksisti i dalje posluju ‘po starom’ – kao obrtnici plaćaju članarinu HOK-u koja je obvezujuća, na tehnički pregled s vozilima idu i nekoliko puta godišnje dok su vozači Ubera lišeni brojnih nameta i češćih kontrola vozila od one jednom godišnje koja je obvezujuća svim vozačima. Za poslovanje, nadalje, taksist treba ispuniti uvjete propisane Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu, Zakonom o sigurnosti u prometu kao i odluke o autotaksi prijevozu koje donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na području koje se autotaksi prijevoz obavlja. Taksisti moraju platiti i za baždarenje taksimetra pri Državnom zavodu za mjeriteljstvo te moraju platiti taksi dozvolu lokalnoj samoupravi a i jedni i drugi plaćaju doplatak za osiguranje te naknade HRT-u. Ono što partneri Ubera ne plaćaju su PDV za ugradnju opreme u vozila, prekvalifikaciju za profesionalnog vozača i taksi ispit o poznavanju grada. Vozači Cammea i Radio Taksi Zagreb trebaju imati stečenu početnu kvalifikaciju u vidu srednjoškolskog obrazovanja profesionalnog vozača ili stečenu D kategorija prije 2009. godine ili ubrzanu prekvalifikaciju i položen turistički ispit poznavanja grada za grad u kojem rade te su dužni biti zdravstveno osposobljeni za posao profesionalnog autotaksi vozača. Svako određeno vrijeme su, dakle, dužni u ustanovi za medicinu rada proći izvjesne testove koji potvrđuju kompletno psiho-fizičko stanje profesionalnog vozača. Od samog početka ideje kako bi se bavili prijevozom putnika kao taksist, dakle, država vam je postavila dva kriterija na izbor, oba zakonski nekvalitetno regulirana, kontradiktorna i oba na štetu jedno drugome.

Dvojaka pravila prebojana bijelom bojom

U Gradskoj skupštini, među ostalima, na zasjedanju 1.prosinca 2015.godine pročitana je dopuna članka 5. koja propisuje kako se“ javni poziv za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvola za autotaksi prijevoz neće objavljivati do 30. lipnja 2017., nakon čega će se objavljivati svakih četiri godine.“  Uber ne zapošljava osobe koje prevoze putnike niti sami trebaju dozvolu za obavljanje usluge prijevoza ali ako će htjeti nove taksiste koji će nuditi usluge putem Ubera, trebali bi početi podnositi zahtjeve za izdavanjem dozvola. Da, svih onih prethodno nabrojanih dozvola po svim institucijama i uredima koje sve imaju i svoju cijenu, dakako.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ovu je odluku Gradske skupštine tada ocijenila nepoželjnom sa stajališta tržišnog natjecanja dok je cijeli Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, kao posebni propis, ocijenila kao ovlast Grada Zagreba nad utvrđivanjem cijena autotaksi prijevoza.

Izmjena članka 4. naložila je, pak, kako su svi taksisti dužni uskladiti boju vozila do 2020.godine i moraju biti – bijeli. „Negativni učinak predloženih ograničenja na nove taksi dozvole utjecati će na ekonomski rast cijelog sektora usluga autotaksi prijevoza, no i na daljnji ekonomski rast grada Zagreba.“, ocijenili su tada u Uberu i podsjetili kako kao članovi radne podskupine pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, surađuju na izradi novog regulatornog prijedloga koji bi odredio točne uvjete koje vozači moraju ispuniti kako bi im bio omogućen rad preko Uberove platforme.

Taksi dozvole kao izvor zarade

Kada se razgovaralo o izmjenama i dopunama Odluka o autotaksi prijevozu u Zagrebu, ispred zgrade skupštine taksisti su prosvjedovali tražeći od Grada da im omogući izdavanje dozvola. Oni su tada svojim kolegama taksistima, onima  koji su imali više dozvola, plaćali nelegalni najam od pet do osam tisuća kuna mjesečno. Marko Ribić tada je, u ime svojih kolega taksista koji nemaju dozvole, Hini izjavio kako traže da im “Grad omogući izdavanje 173 dozvole koje su prazne ili su oduzete ili su ih ljudi vratili iz razno-raznih razloga.“ Izjavio je tada Ribić i kako „velika većina nas nismo zaposlenici nego plaćamo najam. Mi na kraju mjeseca moramo svojim ‘gazdama’ dati pet do osam tisuća kuna” i dodao kako je to “javna tajna”. Rekao je i kako ih se ispred Gradske skupštine okupilo pedesetak zbog toga što se dio kolega boji javno istupiti da ne bi dobili otkaze. Taksisti su, dakle, nalazili načine kako bi zaradili na dozvolama u podnajmu bez obzira na zakonske regulacije koje im nameće Grad Zagreb koji i dijeli licence taksistima.

IMG_20170425_191426Nakon shvaćene razlike u zakonskim preduvjetima poslovanja taksista i ‘uberovaca’, uviđamo kako je to tek početak razlikama. Zagrebački su taksisti, naime, dio starog duha Zagreba i kao takve ih pamte svi rođeni prije osamostaljenja Hrvatske. Baš kao i zagrebački konobari, taksisti su oduvijek bili redom šarmantni i uslužni muškarci koji bi bili prepuni zanimljivih priča, ali su bili i na glasu da im se „novac lijepi za prste“. Prihvaćena kultura „zaokruživanja cijene“ ili podešavanja taksimetra živjela je godinama u glavnome gradu a onda se dolaskom konkurencije promijenio njihov svijet i vožnja taksijem više nije povlastica. Nagnalo ih se tada na promjenu u smislu isticanja kvaliteta koje drugi nemaju. Osim odličnog poznavanja grada (bez korištenja GPS usluge) i činjenice kako su puni zanimljivih priča o Zagrebu te nekadašnjim filmskim i sportskim zvijezdama koje su vozili, zagrebački taksisti zadržali su pred konkurencijom još nešto – svoje ‘ekskluzivno’ pravo na stajališta nadomak putničkim terminalima. Naime, stajališta uz željezničke i autobusne putne terminale dan danas zauzimaju isključivo vozila onih koji su okupljeni pod poslovanjem udruge Radio Taksi Zagreb a koji su, uz ostale taksi obrtnike, prije deset dana blokirali promet u centru glavnoga grada. Na izlaznom peronu Glavnog kolodvora neće vas, naime, dočekati niti parkirani Uber niti Cammeo niti Eko Taksi.

Posljednji komadići ekskluzivnih prava

Uputili smo se na Autobusni kolodvor Zagreb gdje nam je Ivana Leskovar potvrdila kako „broj dnevno prodanih karata jest veći za 1000 do 1500“ otkako su počeli školski praznici. Pojačan promet putnika ujedno znači i pojačanu potrebu za taksi prijevozom. Na Autobusnom kolodvoru dnevno prođe između 12 i 15 tisuća putnika.

Na izlaznom peronu za putnike Autobusnog kolodvora Zagreb, potpuno praznom, zatekli smo tako stariji bračni par i gospođu koji su, zasebno, čekali taksi vozila. U daljini se vidjela samo spuštena rampa dok u cijelom tunelu nije bilo niti jednog parkiranog vozila. Upravo to, rampom omeđeno stajalište, koriste isključivo vozila udruge  Radio Taksi Zagreb.

Četiri minute kasnije pojavilo se vozilo, za njim i drugo s time da je vozač prvog taksija, prošavši rampu, izašao iz vozila i otišao do vozača iza sebe te mu predao iskaznicu kojom je ovaj, zatim, prošao rampu. Uljudnim su vozačima potom bračni par i gospođa predali svoje putne torbe, srdačno se pozdravili te ušli svaki u svoje taksi vozilo. Tunel je njihovim odlaskom ostao prazan.

Na izlasku iz tunela, udaljene dvadesetak metara, zatekli smo slobodne vozače kako čitaju novine u svojim parkiranim vozilima ili sjede na obližnjoj terasi kafića. Nisu djelovali prezaposleno, a isto su vozači udruge Radio Taksi Zagreb, kako su se sami predstavili i kako pokazuju naljepnice na vratima njihovih vozila i svjetleće reklame na krovu. „I mi smo do ožujka vozili u tom tunelu ali onda su nam preko noći stavili rampu i nemamo više pristupa unutra.“ bilo je objašnjenje svih njih, gotovo u isti glas. „Da bi vozili tamo, morate imati propusnicu a da bi imali propusnicu, morate biti među 160 odabranih koji su je dobili i dijele si ih međusobno što znači da njih oko 300-400 može ubirati sav posao na Autobusnom kolodvoru. Tko im je dopustio? Pitajte Kovačevića u udruzi i obitelj Pilko.“ otkrivaju taksisti s vidnim negodovanjem činjenicu kako zarađuju tek desetinu donedavnih prihoda. „Ima posla za sve ali evo, ubiru samo neki, odabrani, a pate mušterije jer čekaju u tunelu taksi dok mi vani stojimo pa ljudi vuku torbe do nas, ako nas uopće vide.“ komentirao je najstariji među njima niti ne osvrćući se na Uber. „Najviše problema je kod nas u udruzi jer ništa ne funkcionira ni po statutu ni po zakonu ni po zakonima Obrtničke komore.“

„Tko prvi – njegovo“

U razgovoru s Jozom Kovačevićem, koji se predstavio kao potpredsjednik udruge Radio Taksi Zagreb, doznajemo kako je „tunel prije bio neosvijetljen, zaudarao po mirisu urina te bio pun opušaka dok je danas uredan, osvijetljen i čist.“ Zasluga je to, kaže, upravo vozača ove udruge jer su izdvajali godinama novac za održavanje tog tunela no sada on napokon i jest takav i stoga je i postavljena rampa. „Mi smo, kao udruga, oduvijek imali ugovor s AKZ da naša vozila budu uz izlazni peron kolodvora.“, započinje priču Kovačević pokazujući ugovor iz 1992. godine kojem u potpisu stoji na strani AKZ Stipan Tojčić a za Radio Taksi Zagreb Velimir Brenko. „U travnju 2014.godine je došlo do raskida ugovora jer je AKZ tada htio komercijalizirati poslovanje, kako su nam rekli, pa smo se žalili Gradu. Bandić nam je rekao neka samo nastavimo plaćati tih 1000 kuna mjesečno za održavanje i imam sve uplatnice unatrag tri godine, sve je tu kako smo plaćali“, pokazao je ispis uplatnica Kovačević. „Svakoga dana sam gledao na stranice AKZ kada će objaviti natječaj za  korištenje prilaza taksi vozilima kako bi išli sa svojom ponudom k njima. Onog dana kada su natječaj objavili, kada smo to vidjeli na stranicama AKZ, sjećam se, nisam išao na posao nego direktno tamo odnijeti našu ponudu.“, još se s uzbuđenjem sjeća Jozo Kovačević potpisivanja, po njemu, jako dobre poslovne suradnje.

3.4.17. obavijest tablet„Dobili smo 160 propusnica za rampu, svih 16 mjesta ima zaseban ugovor, svakom mjestu po tom ugovoru pripada 10 propusnica i ovdje su svi“, pokazuje ugovore datirane s 22.ožujkom ove godine ne dozvoljavajući niti kopiranje niti fotografiranje. „Sve funkcionira tako da si međusobno mogu vozači davati propusnice, oni koji nisu imali stegovni postupak i nemaju dugovanja spram udruge.“ Na upit kojim su kriterijima unutar Radio Taksi Zagreb dodijelili propusnice za AKZ nakon što su o istome obavijestili vozače putem tableta, Kovačević odgovara kako je bilo mnogo zainteresiranih. „Javilo nam se odmah 390 ljudi, 80 propusnica smo podijelili odmah na licu mjesta a ostalih 80 kasnije, vozači su dolazili ovdje u ured i preuzimali ih.“ Ustanovljujemo kako je „kriterij“ dodjela propusnica, dakle, bio „tko prvi – njegovo“ na što se Kovačević nasmijao potvrdivši „Da, u stvari.“

Privatni taksi poslovi na javnim površinama

I dalje u potrazi za ugovorom kojim je AKZ javnu površinu dodijelio ekskluzivno vozačima udruge Radio Taksi Zagreb, odgovor Dinke Pančić i Senke Knežević iz nadležnog Zagrebačkog Holdinga nismo zaprimili niti daleko nakon isteka 30 dana zakonskog roka za dostavom informacija niti nam ijedna odgovara na uporne pozive i posjete. U međuvremenu doznajemo od upućenih u zbivanja oko tvrtke Cammeo kako se na spomenuti natječaj nisu odazvali jer nisu isti niti vidjeli a i da jesu, kako kažu, „ne bi se javili zbog jednog prešutnog dogovora da uopće ta stajališta kod kolodvora ne koriste“. Uistinu, vozila Eko Taksija i Cammea parkirana su preko puta AKZ na parkiralištu u Strojarskoj. Od nekoliko izvora u Zagrebačkom Holdingu doznajemo kako je Martina Peričić na mjesto direktorice Autobusnog kolodvora Zagreb došla direktnim nalogom Milana Bandića. Po dolasku na dužnost u AKZ, zaposlila je više pomoćnika no što je smjela dok se u  novinarskim krugovima mnogi sjećaju kako se Slavko Linić, prije no što je izbačen iz SDP-a, zalagao unutar Gradskog SDP-a za zapošljavanje „svojih Riječana“ upravo na AKZ. Utvrđujemo, naime, kako je AKZ javna površina i nikakvim ugovorom postavljena rampa ne može biti opravdana. Jedini natječaj koji je AKZ mogao objaviti je onaj „bagatelne javne nabave“ koji se ne mora obaviti javno već direktno ponuđaču ali ne za ograđivanje javne površine. Ugovori sklopljeni po zakonu za bagatelnu javnu nabavu valjani su 6 mjeseci pa se iznova mogu objaviti a novi ugovori sklopiti.

Nikakvo „održavanje i postavljena rasvjeta“ ili pozivanje na način poslovanja unatrag 20 godina ne može biti založnim pravom za isključivo korištenje te javne površine, koliko god Martina Petričić izbjegavala razgovor s novinarima a Holding odbijao dati na uvid ugovor sklopljen s Radio Taksi Zagreb. Važeći su zakoni jasni koliko god ih se zaobilazilo. Nakon razgovora s vozačima ostalih tvrtki, nameće se pitanje zašto Radio Taksi Zagreb i dan danas uživa privilegiju parkiranja svojih vozila kod izlaznih perona putničkih terminala? Na temelju čega si uzimaju to pravo i tko je to omogućio? Zašto taksi vozila drugih tvrtki prešućuju to „pravo prvenstva“ i ne bune se protiv rampe na Autobusnom kolodvoru Zagreb? Slijedi li i rampa na željezničkom kolodvoru?

Radio Taksi Zagreb – jedna udruga, dvije vrste vozača

Danijel Pilko/Facebook
Danijel Pilko/Facebook

Odlučivši proniknuti u sam korijen problema, nastavljamo razgovor sa svima i od vozača koji imaju propusnicu za rampu doznajemo kako „oni koji stoje vani nisu u udruzi i bez veće muke si sami štampaju i naljepnice i lampe za krov pa ljudi misle da su i oni Radio Taksi Zagreb a nisu – isključeni su ili zbog nepodmirenih dugovanja ili stegovnih postupaka i kada sve podmire, mogu voziti i na izlaznom peronu AKZ.“ Tako nam je rekao Danijel Pilko, sin predsjednika udruge Radio Taksi Zagreb i sam vozač. „Mi imamo tablete, izdajemo račun i naša je cijena istaknuta i izglasana na skupštini udruge. Njihova je cijena vožnje skuplja a sretno vam bilo kad ih tražite račun.“, dodaje Pilko. Uistinu, vozači kojima nije dozvoljen rad na izlaznom peronu imaju veće cijene a svoju priču počinju u 2014.godini i novoj skupštini u svojoj udruzi, razilaženju mišljenja, nasilnim izglasavanjem novog statuta koji je time, kažu, bezvrijedan a koji se i slijedi i krši, kako kažu, „po potrebi“. Ono što isto doznajemo je kako mjesečno članstvo dispečerskog centra jednog taksista Radio Taksi Zagreb košta 180 kuna što je godišnje 4,5 milijuna kuna a to je polovina iznosa zarade ove udruge.

Priča vozača isključenih iz dispečerskog centra Radio Taksi Zagreba, njih oko 150, širi se tako u radne sporove, brojne zakonski utemeljene argumente ali sami vozači, kažu, ne mogu ništa. Jedan je, doduše, svoj revolt izrazio ulaskom bez propusnice u tunel izlaznog perona te inscenirao gaženje Danijela Pilka (koji nije zadobio nikakvu tjelesnu ozljedu), ali je nakon kraćeg zadržavanja u nadležnoj policijskoj postaji pušten. „Sve je puklo na toj skupštini prije tri godine kada su počele ideje obitelji Pilko tko će biti dijelom dispečerskog centra a tko ne što je nonsens jer po zakonu je taksist obrtnik koji je član i udruženja i dispečerskog centra.“, govori nam jedan od vozača koji ima sva obilježja udruge Radio Taksi Zagreb. „Svoju sam licencu pošteno i skupo platio prije 12 godina i obrtnik sam i taksist po svim zakonima RH. To što sam izrazio neslaganje sa novom politikom rada nove uprave i zadržao cijene veće od njihovih je moje pravo jer su me isključili iz dispečerskog centra i direktno mi, nezakonito naštetili i smanjili mogućnost zarade.“, zaključuje taksist  nastavivši čekati putnike na Autobusnom kolodvoru Zagreb koji su, istovremeno, stajali umorni od puta na izlaznom peronu i čekali da se rampa digne a njihov prijevoz stigne.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close