Predstavnici HUP-ICT Udruge iznijeli ključne izazove sektora i prioritete za novu Vladu RH

Čelnici HUP-ICT Udruge predstavili su aktualne teme i izazove s kojima je suočen ICT sektor u Hrvatskoj kako bi ukazali na izazove u sektoru te istaknuli kako samo zajedničkim naporima privatnog sektora, države i znanstvene zajednice možemo kreirati kvalitetna rješenja za daljnji razvoj. Adrian Ježina, predsjednik HUP–Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, pozdravio je najave nove […]

Čelnici HUP-ICT Udruge predstavili su aktualne teme i izazove s kojima je suočen ICT sektor u Hrvatskoj kako bi ukazali na izazove u sektoru te istaknuli kako samo zajedničkim naporima privatnog sektora, države i znanstvene zajednice možemo kreirati kvalitetna rješenja za daljnji razvoj. Adrian Ježina, predsjednik HUP–Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, pozdravio je najave nove Vlade i usmjerenosti ka digitalizaciji u smislu osnivanja Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva te izrazio spremnost HUP-ICT udruge za aktivno sudjelovanje u radu tog ureda i ostalih relevantnih tijela i ministarstava. U svom uvodnom izlaganju, također je iznio dugoročne i kratkoročne prioritete i ciljeve unutar ICT sektora u Hrvatskoj. Događanje je moderirao Ivan Ante Nikolić, član Uprave Blink d.o.o.

HUP-ICT podsjeća kako 2020. Hrvatska preuzima predsjedanje EU te je od izuzetne važnosti da se hrvatska Vlada fokusira na prioritete, a njih su predstavnici HUP-ICT Udruge podijelili unutar tri teme – obrazovanje, temu koju je predstavio Hrvoje Balen, član uprave Algebre i dopredsjednik HUP-ICT Udruge, digitalnu ekonomiju i digitalizaciju javne uprave te temu razvoja širokopojasnog interneta (broadbanda) koje je predstavio Boris Drilo, član Uprave HT-a.

Vezano uz obrazovanje za ICT sektor Balen je istaknuo kako je trenutno najvažnija nastavak rada na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i uspostavi nacionalne Strategije razvoja digitalnih radnih mjesta i vještina, što bi srednjoročno trebalo pridonijeti značajnijem porastu broja mladih stručnjaka. „Neophodno će biti staviti u funkciju strateški okvir koji će imati utjecaj na sve razine obrazovanja i to od osnovne škole, preko visokih učilišta do cjeloživotnog učenja. Također, horizontalnim djelovanjem i suradnjom dionika treba obuhvatiti sustav zapošljavanja i poticanja otvaranja radnih mjesta te odgovoriti ne samo na rastući problem odljeva mladih ljudi, već i privlačenje stručnih ljudi iz drugih zemalja.“ – naglasio je Balen.

Ukoliko žele ostati konkurentna, hrvatska poduzeća moraju provoditi digitalnu transformaciju na dnevnoj bazi kako bi bili spremni za izazovno i zahtjevno tržište Europe i ostatka svijeta. Jednako tako, potrebno je ubrzati proces digitalizacije javne uprave koja mora biti efikasna i spremna odgovoriti svim izazovima suvremenog gospodarstva i građanstva, naglasio je u svom izlaganju Boris Drilo, član Uprave HT-a i član Izvršnog odbora HUP-ICT Udruge. Jedan od ciljeva jest svakako i smanjiti broj dokumentacije u papirnatom obliku te koristiti modernije digitalne formate koji u ostatku razvijene Europe predstavljaju standard. Jedan od velikih razloga nemogućnosti provedbe digitalizacije u tijelima državne i javne uprave jest i komunikacijska nepovezanost, odnosno nedostupnost širokopojasnog interneta, tzv. broadbanda, a naročito u ruralnim područjima. Od posebne strateške važnosti jest pružanje jednakih mogućnosti pristupa informacijama svim građanima, kako bi se postigla između ostalog i kvalitetna komunikacija između njih i predstavnika lokalne i regionalne uprave koja trenutno nije na dovoljnoj razini prilagođena novim tehnologijama. „Stvaranje poticajnog okruženja za daljnja ulaganja u broadbandizaciju RH temeljni je preduvjet za dostizanje ciljeva Digitalne agende. Od nove Vlade očekujemo uspostavljanje dijaloga i suradnje te se nadamo stvaranju stabilnijeg i sigurnijeg poslovnog okruženja, što se ponajviše odnosi na snižavanje velikih poreznih i parafiskalnih opterećenja, uklanjanje administrativnih prepreka te jačanje pravne sigurnosti“, istaknuo je Drilo.

Na konferenciji za medije Adrian Ježina, predsjednik HUP-ICT predstavio je i pet kratkoročnih ciljeva koje HUP-ICT Udruga smatra potrebnim riješiti već u ovoj proračunskoj godini, a to su: porezna reforma (u cilju povećanja konkurentnosti ICT stručnjaka), usvajanje zakona o javnoj nabavi (izmjena zakona uz obuhvaćanje ekonomski najpovoljnije ponude i inovativne javne nabave), usvajanje Strategije e-Hrvatske 2020, u cilju korištenja raspoloživih sredstava u EU fondovima, reviziju Strategije pametne specijalizacije (kako bi se i razvoj softvera tretirao kao R&D što on i jest) te fleksibilniji sustav MRMS-a za prijavu kvota za potrebe radne snage s obzirom da se radi o dinamičnom sektoru s nepredvidivim potrebama  zapošljavanja većeg broja ljudi.

Kako bi sve navedeno što prije bilo stavljeno u fokus Vlade RH i relevantnih ministarstva, članovi HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti oformili su i posebne ciljane radne skupine koje će biti usmjerene na rješavanje dugoročnih i kratkoročnih prioriteta ICT industrije te su spremni staviti na raspolaganje svoje stručne kadrove i resurse novoj Vladi RH i državnim tijelima i institucijama kako bi se što kvalitetnije realizirali navedeni ciljevi.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close