POREZNA REFORMA: Nije dovoljno što se mučite bez prava i povlastica, nego je još i država gluha na to, pa samo udari – doprinose

Pod okriljem porezne reforme, koja ima mnogo dobrih elemenata i mogla bi biti vjetar u leđa ponovnom oživljavanju srednjeg sloja u državi, koji je od početka gospodarske krize 2008. godine u Hrvatskoj gotovo izumro, Ministarstvo financija u praksu ovih dana uvodi jednu veliku glupost, koja bi u konačnici mogla stvoriti više problema i troška nego […]

Pod okriljem porezne reforme, koja ima mnogo dobrih elemenata i mogla bi biti vjetar u leđa ponovnom oživljavanju srednjeg sloja u državi, koji je od početka gospodarske krize 2008. godine u Hrvatskoj gotovo izumro, Ministarstvo financija u praksu ovih dana uvodi jednu veliku glupost, koja bi u konačnici mogla stvoriti više problema i troška nego koristi. Dio aktera kojih se to tiče – medijski izdavači – navodno su to već prepoznali i započeli s lobiranjem preko MOST-a da se izmijeni plan o povećanju stope PDV-a na izdavaštvo, koja bi sa sadašnjih 5 od početka 2018. godine trebala porasti na 12 posto. To je tek jedan od udaraca koji bi mogao ugroziti položaj novinara i drugih zaposlenika u medijima, iako se naizgled tiče samo izdavača. Drugi, puno ozbiljniji, prijeti im od najave da bi se od 2017. trebale ukinuti iznimke na plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali još više od činjenice da bi se na tzv. drugi dohodak ubuduće plaćali doprinosi po sniženoj stopi, pa bi doprinos za zdravstveno osiguranje iznosio 7,5%, a onaj za mirovinsko 10% (odnosno 7,5% za prvi i 5% za drugi mirovinski stup za one koji su članovi mirovinskih fondova).

Iako se ovdje govori o ukidanju iznimke za plaćanje doprinosa za tzv. drugi dohodak, to se isključivo odnosi na honorare koji se isplaćuju putem ugovora o autorskoj suradnji, odnosno prodaji autorskog djela (i promjena, naravno, neće pogoditi samo novinare, već sve one koji povremeno tako rade i zarade za život, kao što su prevoditelji, savjetnici, umjetnici i slično), jer su se na druge oblike dohotka doprinosi do sada uredno plaćali i to po općoj stopi – 15% za zdravstveno osiguranje i 20% za mirovinsko (15+5% za članove obveznih mirovinskih fondova). Ukratko, sada se doprinosi uvode i za one koji godinama rade tek povremeno, od teksta do teksta, ili od projekta do projekta, bilo da je riječ o jedinom prihodu, ili prihodu kojim se povremeno nadoknađuje rupa u kućnom budžetu. Poslodavcima su takvi povremeni suradnici vrlo zanimljivi jer koštaju puno manje od stalnih zaposlenika – ne samo da se na te honorare do sada nisu plaćali doprinosi, nego nema nikakvog drugog prava iz rada: prava na godišnji odmor, bolovanje za slučaj bolesti, prava na bolje plaćeni rad nedjeljom i praznikom, ozljede na radu, regresa, povećanja s obzirom na staž ili jubilarne nagrade, kao ni prava na otpremninu, jer se rad ugovara doslovno po projektu, ili do predaje određenog teksta. Kako se na honorare ne plaća ni doprinos za zapošljavanje, nema ni prava na naknadu na burzi u slučaju kada vam istekne ugovor, a u većini slučajeva uvijek je upitno i hoće li vas se poslodavac sjetiti kada iskrsne novi posao. Zbog nesigurnog tržišta rada sve je više onih koji rade na taj način i sve je veća konkurencija, pa uvijek bolje prolaze oni koji su isti posao spremni obaviti što jeftinije.

Izmjena koju u porezni sustav uvodi Ministarstvo financija učinit će pritom da autroski rad bude još manje cijenjen, odnosno da postane podcijenjen, jer doprinosi povećavaju cijenu rada. Istina, računica koju su izradili suradnici Hrvatskog novinarskog društva pokazuje da to i nije tako dramatično poskupljenje, odnosno da bi honorarac s bruto honorarom od 1000 kuna, koji sada iznosi oko 793 kune neto, sa svim promjenama u poreznom sustavu izgubio oko 52,87 kuna, naravno, uz pretpostavku da poslodavac sav trošak prebaci na njega, u što nismo sumnjali.

No, predlagač zakona očito je svjestan da nametanja doprinosa na autorske honorare baš i nema smisla, kada ih uvodi uz smanjenu, odnosno prepolovljenu svotu, ali se nitko, očito, nije ni zapitao kakav je efekat takvih promjena. Naime, u oba slučaja, i taj će doprinos malo pokrpati rupe u zdravstvenoj i mirovinskoj blagajni, ali bez sumnje ne može dovesti do značajnog povećanja prihoda u ta dva sustava. S druge strane, efekat tih promjena za većinu ljudi koji na taj način rade bit će porazan.

U zdravstvenom sustavu već odavno postoji pravo na obvezno zdravstveno osiguranje na temelju prijavljenog prebivališta, ako ne postoji pravo po drugoj osnovi, pri čemu nema razlike između onih koji plaćaju ili ne plaćaju doprinose, niti po visini uplaćenih doprinosa, pa tu promjena neće biti. U mirovinskom sustavu, s druge strane, minorne uplate doprinosa predstavljat će samo trošak za evidenciju, a nikakvu korist. Staž u mirovinskom osiguranju za svaku kalendarsku godinu računa se tako da se ukupno isplaćeni primici na koje je uplaćen doprinos u jednoj godini podijele s prosječnom mjesečnom bruto plaćom svih zaposlenih u istoj godini. Slijedom toga, oni koji su stalno zaposleni, a povremeno rade honorarno, s uplaćenim doprinosima za honorare povećat će si osnovicu za izračun mirovine i imati pravo na višu mirovinu. S druge strane, onima kojima je povremeni honorar jedini prihod, to će biti osnova za utvrđivanje staža, a time posljedično i prava na mirovinu. Opet tako da se honorar dijeli s prosječnom plaćom u RH i na temelju toga određuje duljina staža, što daje broj mjeseci, ili dana staža. Honorarac s 3000 kuna bruto honorara, koji će na neto honoraru izgubiti oko 150 kuna, imat će pravo možda na desetak dana staža, a ako je to prosjek njegove zarade tijekom godine, ukupno na 4 mjeseca. Jasno, na malu zaradu ne može se računati više.

S druge strane, država u suradnji sa Hrvatskom zajednicom samostalnih umjetnika već godinama plaća mirovinski doprinos samostalnim umjetnicima kojima je prosječan ukupan dohodak u protekle tri godine bio manji od prosječne bruto plaće u Hrvatskoj. Kad bi primjer iz naše priče bio umjetnik, a ne novinar, prevoditelj, grafičar, karikaturist, izrađivač križaljki i slično (da ne duljimo s popisom onih koji mogu raditi preko autorskog ugovora), čovjek bi imao pravo na to da mu država plati doprinose tako da u godini dana rada ostvari pravo na – godinu dana staža. Država s punim pravom štiti umjetnike koji na turbulentnom tržištu rada ne mogu ostvariti visoke prihode i tako osigurati da barem u starosti ne padnu ispod granice siromaštva, no iz nekog čudnog razloga turbulentne uvjete na tržištu ne priznaje spomenutim profesijama i na drugi dohodak i autorske honorare ubuduće će, štoviše, primjenjivati sniženu stopu mirovinskog doprinosa?! Nije dovoljno što se mučite bez prava i bilo kakvih povlastica, s poslodavcima koji stalno snižavaju cijenu rada, nerijetko zato što je to jedini način da i oni opstanu, nego je još i država gluha na to?

Pritom valja upozoriti da su mediji 2010. godine, na primjer, izvještavali kako pravo na plaćeni doprinos imaju pjevači Danijela Martinović i Jasmin Stavros, koji zasigurno nemaju tako niske prihode da bi trebali ući u socijalnu kategoriju kojoj građani iz poreza plaćaju doprinose. Dakle, vjerojatno postoje ozbiljni razlozi da se krene u reviziju odluka po kojima umjetnici ostvaruju to pravo, a vrlo je malo potrebno da se u Pravilnik kojim se ono propisuje dodaju i druge profesije. U protivnom, džaba ste krečili i nazivate to reformom.

Za nadati se da za to postoji politička volja, ali i pokoji Don Kihot koji bi se argumentirano uhvatio ukoštac s ministrom financija.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close