POLJSKA, RUMUNJSKA i SRBIJA TRAŽE RJEŠENJE: Za kredite u “švicarcima”

Poljska i Rumunjska pokušavaju različitim mjerama rasteretiti svoje građane korisnike kredita u švicarskim francima (CHF), no poručuju da nagli rast tečaja neće ugroziti financijsku stabilnost njihovih zemalja te isključuju modele Mađarske i Hrvatske, a zamrzavanju tečaja čini se nesklona i Srbija. “Rumunjska financijska stabilnost nije pogođena”, objavio je zamjenik guvernera Rumunjske narodne banke Liviu Voinea. Nema […]

Poljska i Rumunjska pokušavaju različitim mjerama rasteretiti svoje građane korisnike kredita u švicarskim francima (CHF), no poručuju da nagli rast tečaja neće ugroziti financijsku stabilnost njihovih zemalja te isključuju modele Mađarske i Hrvatske, a zamrzavanju tečaja čini se nesklona i Srbija.

“Rumunjska financijska stabilnost nije pogođena”, objavio je zamjenik guvernera Rumunjske narodne banke Liviu Voinea. Nema prijetnje bankovnom sustavu Poljske, rekao je u Varšavi ministar financija Mateusz Szczurek. U Rumunjskoj praksa uzimanja kredita u CHF za kupnju stambene nekretnine nije bila tako raširena kao u nekim drugim zemljama središnje i istočne Europe, no zemlja ipak ima 75.000 takvih korisnika, rekao je Adrian Vasilescu, savjetnik guvernera Rumunjske središnje banke.

Poljska, koja ima više od pola milijuna zajmoprimaca u CHF, naredila je istragu okolnosti u kojima su takvi krediti odobravani, a Poljska narodna banka donijet će “izvanredne mjere”, objavljeno je u utorak. Nakon nekoliko sati razgovora s guvernerom Poljske narodne banke i čelnicima komercijalnih banaka Szczurek je za TVN224 BiS rekao da nisu razgovarali o zamrzavanju tečaja švicarskog franka prema nacionalnoj valuti, mjeri kojoj je pribjegla Hrvatska.

“Klijent prihvaća rizik tečaja, a banke prihvaćaju rizik kamate. To je pošteni dogovor”, rekao je Sczczurek.

Premijerka Ewa Kopacz naredila je u utorak istragu prakse odobravanja takvih kredita. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja najavila je odvojenu istragu kako bi utvrdila jesu li takvi krediti uzimali u obzir uvođenje negativnih kamatnih stopa u Švicarskoj kao i pokušavaju li poljske banke uvesti zajmoprimcima dodatne troškove osiguranja.

Zajmovi u švicarskim francima u Rumunjskoj krajem studenoga iznosili su 10,1 milijarde leija, što je 2,6 milijarda dolara.

U Poljskoj je krajem studenoga vrijednost kredita denominiranih u CHF iznosila 36 milijarda dolara, što je gotovo osam posto bruto domaćeg proizvoda najvećeg gospodarstva središnje Europe. Švicarski franak narastao je za 16 posto u odnosu na lei od prošlog tjedna kada je Švicarska narodna banka odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 CHF za euro čime je šokirala financijska tržišta.

U zemljama središnje i istočne Europe 2000-ih godina brojni su građani uzimali kredite u CHF privučeni niskom kamatom unatoč upozorenjima ekonomista da se time izlažu većem riziku nego pri zajmu u eurima.

Rumunjska oporba pozvala je premijera Victora Pontu da zajmoprimcima u ‘švicarcima’ ponudi hitne spasonosne zajmove. Vlada je počela “široke neformalne razgovore s komercijalnim bankama i središnjom bankom”, no isključuje mjere kojima je pribjegla mađarska vlada koja je lani te kredite prebacila u nacionalnu valutu.

U Mađarskoj je rastom tečaja CHF izravno bilo pogođeno 1,2 milijuna ljudi.

“Konverzija u lokalnu valutu ne dolazi u obzir”, rekao je dužnosnik rumunjske vlade. “Kombinacija osobnog stečaja i restrukturiranja zajma mogla bi biti izlaz”, rekao je taj dužnosnik i dodao da bi se “Rješenja mogla naći na bankovnom tržištu, s političkim strankama i vlastima”.

Volksbank Romania odlučila je ranije ovaj tjedan na tri mjeseca zamrznuti tečaj leija/franka na 3,8 za sve zajmoprimce u CHF, a OTP Banka Romania privremeno će rezanti kamate do 1,5 posto.

I vlada Srbije pokušava pomoći zajmoprimcima u švicarskom franku, ali čini se i ona isključuje zamrzavanje tečaja, piše Reuters citirajući ministra financija Dušana Vujovića koji je rekao “Oni ne mogu učiniti ništa u vezi tečaja”. Srbija razmatra mjere produljenja roka otplate, djelomičnu konverziju zajma ili moguće sniženje kamatnih stopa, prenosi Reuters.

Agencija spominje da se stanje u Hrvatskoj i Srbiji ne može usporediti s Poljskom gdje je broj zajmoprimaca u CHF daleko veći, no spominje da i Poljsku i Hrvatsku uskoro čekaju izbori i to je dodatni pritisak na njihove vlade.

Claudiu Manda, potpredsjednik parlamentarnog odbora za proračun sažeo je problem rekavši da se traži srednje rješenje jer “ne možemo izaći s mjerom kojom ćemo prestrašiti banke, niti zakopati glavu u pijesak kao noj i praviti se da nas nije briga”.

Poljski bankar, koji je traži da bude neimenovan, rekao je “stanje je nesigurno i nabijeno emocijama i nije vrijeme za nasilne odluke”.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close