Connect with us

Upišite traženi pojam

Politika

Plenković: Iz Programa ruralnog razvoja do danas isplaćeno je 2 milijarde i 600 milijuna eura. Ovim ulaganjima očuvali smo više od 26 tisuća radnih mjesta, a otvoreno ih je ili se planira otvoriti još 6 tisuća novih

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na Osijeku na 4. Danima poljoprivrede, ribarstva i šumarstva i naglasio kako je ta konferencija prigoda da se naglasi važnost hrvatske poljoprivredne proizvodnje kao strateške grane hrvatskog gospodarstva.
 
Istodobno, dodao je, to je prilika da se istakne i ulogu ribarstva kao bitnog čimbenika ekonomske stabilnosti i ulogu šumarstva u očuvanju okoliša, bioraznolikosti i borbi protiv klimatskih promjena.
 
“Stoga ću se danas osvrnuti na tri teme koje smatram izuzetno važnim, a koje su usko povezane s tematikom ove konferencije: prvo, na izazove s kojima smo se susreli s posebnim osvrtom na afričku svinju kugu; drugo, na otpornost hrvatske poljoprivrede, jačanje hrvatskih poljoprivrednika i ukupne poljoprivredne proizvodnje i treće, na osnaženi položaj Hrvatske koja uz pomoć europskih sredstava ostvaruje svoj cilj samodostatnosti poljoprivredne djelatnosti”, kazao je. 
 
U krizama koje su značajno utjecale na sektor poljoprivrede i proizvodnje, Vlada je snažno reagirala paketima pomoći vrijednim 7,2 milijarde eura
 
Istaknuvši složenost i kompliciranost globalnih okolnosti, premijer Plenković je poručio kako Vlada upravo u tom kontekstu mora nastaviti jačati hrvatsko selo i hrvatsku poljoprivredu.   
 
“Oni su kralježnica sigurnije i ekonomski suverenije Hrvatske i u pogledu samodostatnosti u proizvodnji, ali i u opskrbi sigurnom i zdravom hranom”, naglasio je.

Kazavši kako su okolnosti u kojima živimo izrazito složene, naveo je sa su sve krize u proteklih nekoliko godina značajno utjecale na sektor poljoprivrede i proizvodnje.
 
Tijekom pandemije i energetske krize uzorkovane ruskom agresijom na Ukrajinu, suočili smo se i s poremećajima u globalnim distribucijskim lancima, a sve je to prouzročilo inflatorne pritiske i rast cijena diljem Europe i prijetilo prehrambenom krizom, podsjetio je.
 
Dodao je i da se zbog ekstremnih vremenskih nepogoda uslijed klimatskih promjena, svake godine suočavamo sa sve više pojava suša, poplava i tuča.
 
Uz sve to, prošloga srpnja 14 hrvatskih županija i grad Zagreb pogodilo je najveće olujno nevrijeme koje je ikada zabilježeno, a osobito su nastradale pojedine slavonske županije, posebno Vukovarsko-srijemska. 
 
“Vlada je, kao i uvijek, reagirala, intervenirala i pomogla jedinicama područne samouprave i zahvaljujem svim županijama, gradovima i općinama koji su pomogli ljudima nakon tog velikog nevremena”, rekao je premijer Plenković.
 
Istovremeno, dodao je, nastavljamo se suočavati s izazovima suvremenog doba, poput potrebe za povećanjem produktivnosti, prilagodbe klimatskim promjenama te osiguranjem pravedne raspodjele resursa.
 
“Kroz sve te izazove, kao Vlada nastojali smo ići vrlo snažno, vodeći računa o građanima i gospodarstvu te smo pravovremeno reagirali politikom snažnog državnog intervencionizma gdje nam je ukupni iznos intervencija i potpore građanima i gospodarstvu bio 7 milijardi i 200 milijuna eura u proteklih nekoliko godina”, naglasio je i dodao kako su te mjere pomogle i hrvatskom selu i hrvatskim poljoprivrednicima.
 
Suzbijanju afričke svinjske kuge Vlada je pristupila oslanjajući se na struku, zakone i najbolju moguću praksu
 
Prošle godine veliki izazov za Vladu, nadležno ministarstvo i sve nadležne službe bila je i bolest afričke svinjske kuge, kazao je premijer Plenković, koja se unatoč godinama intenzivnog preventivnog djelovanja svih relevantnih dionika, ipak se u lipnju pojavila i u Hrvatskoj. Ona nažalost postoji i u zemljama u našem okruženju, 20-ak članica Europske unije ili uopće na europskom kontinentu, dodao je.
 
Vlada je suzbijanju te bolesti, naglasio je, pristupila uz puno strpljenja i vrlo konzistentnu politiku, koja se oslanjala na struku, na zakonito djelovanje, na najbolju i jedinu moguću praksu za suočavanje s ovakvom bolesti za koju nema ni lijeka ni cjepiva pa su mjere ograničenja praktički bile jedini način da se suzbije njeno daljnje širenje.  
 
Zahvalio je svima koji su tome pridonijeli, pa i u javnom prostoru, unatoč ogromnim pritiscima pojedinih političkih aktera iz oporbe koji su nastojali, podsjetio je, profitirati od te bolesti i zbuniti, instrumentalizirati i iskoristiti poljoprivrednike te ih okrenuti protiv Vlade, u čemu nisu uspjeli.
 
“Bilo je groteskno vidjeti da je riječ o ljudima koji nikakve veze s poljoprivredom i svinjogojstvom uopće nemaju”, kazao je premijer Plenković poručivši da je na kraju prevladala istina i ozbiljan znanstveni pristup.
 
Vladine su mjere, naglasio je, dovele do toga da je zadnji slučaj afričke svinjske kuge zabilježen 29. studenoga 2023.
 
U međuvremenu je Vlada Europskoj komisiji podastrijela ozbiljan Akcijski plan, kojeg je Komisija odobrila, a prihvatile su ga i druge države članice pa je Hrvatska sa strožih mjera ograničenja prešla na fleksibilnije i omogućeno je ponovno prometovanje svježim mesom, prerada, trženje pa čak i tradicionalna svinjokolja.

“Izdržali smo pritiske i tema više, niti medijski, ne postoji premda je šest mjeseci punila i ekrane i stranice novina i portale”, poručio je istaknuvši i u političkom smislu indikativan primjer da kada se nešto uspješno riješi više nikome nije zanimljivo.
 
Vlada je svinjogojcima, naglasio je, osigurala 40 milijuna eura pomoći.
 
Prije izbijanja afričke svinjske kuge, u Hrvatskoj je bilo registrirano oko 800 tisuća svinja, kazao je premijer Plenković. Prema zadnjim podacima, nakon epidemije, jest da ih je sada 950 tisuća.
 
Za razvoj hrvatske poljoprivrede osigurali smo 3,8 milijardi eura europskih sredstava
 
Govoreći o poljoprivrednoj djelatnosti općenito, premijer je naglasio kako ona zbog svog doprinosa prehrambenoj sigurnosti, zaposlenosti u ruralnom prostoru te gospodarstvu ima ključnu važnost u programima i aktivnostima Vlade.
 
Pritom je posebno istaknuo važnost postizanja prehrambene sigurnosti, što je prepoznato i kao prioritet u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030.
 
Provedbu aktivnosti i ostvarivanje ciljeva jačanja hrvatske poljoprivrede osigurali smo kroz nacionalni Strateški plan za razdoblje do 2027., dodao je.
 
Od ukupno osiguranih 25 milijardi eura iz nove europske financijske omotnice osiguranih u ovom desetljeću, za razvoj hrvatske poljoprivrede na raspolaganju nam je gotovo 3 milijarde i 800 milijuna eura, naglasio je, odnosno gotovo 30 milijardi kuna.
 
“To je snažna poluga za razvoj poljoprivrede, proizvodnje, ruralnih područja i očuvanje tradicije hrvatskoga sela”, poručio je.  
 
Takvim osnaženim položajem Hrvatske u Europi, ne samo da smo očuvali, nego smo i dodatno podigli udjel sufinanciranja iz nacionalnih sredstava s 15% na 20%, istaknuo je premijer Plenković dodajući da je time ukupna omotnica za hrvatsku poljoprivredu povećana za više od 103 milijuna eura.
 
Rekordan rast poljoprivredne proizvodnje od 3,3 milijarde eura
Ujedno, u okviru Plana oporavka provode se i vrijedne reforme i ulaže u hrvatsku poljoprivredu, radi povećanja prehrambene sigurnosti i podizanja konkurentnosti hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora.
 
“Hrvatsko je selo ključno za proizvodnju kvalitetne i zdrave hrane iz domaćeg uzgoja što pridonosi većoj  prehrambenoj samodostatnosti zemlje i povećanju našeg izvoza”, rekao je premijer Plenković i dodao da većoj prehrambenoj samodostatnosti pridonosi i modernizacija logističkih kapaciteta za skladištenje hrane, za olakšanu distribuciju i prodaju u pravom tržišnom trenutku.
 
Upravo stoga dio sredstava ulaže se u izgradnju regionalnih distributivnih centara, dodao je i podsjetio, kao primjer, da je nedavno i u Osijeku otvoren Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, vrijedan 15 milijuna eura i kapaciteta 3.200 tona.
 
Poljoprivreda je u zadnje tri godine prošla kroz teško razdoblje, ali unatoč tome bilježimo stalni rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje što dokazuje njezinu otpornost i izdržljivost, poručio je predsjednik Vlade.
 
Istaknuo je da su zadnje procjene rasta poljoprivredne proizvodnje na rekordnih 3 milijarde i 300 milijuna eura, što je 50 posto više nego 2016. godine, na početku prvog mandata ove Vlade.
 
Veliku zaslugu za to imaju poljoprivrednici, naglasio je, i njihov rad, trud i ulaganja, a Vlada je osigurala dodatna sredstva kroz programe potpora kojima je kompenzirala negativne posljedice kriza i time pokazala spremnost da poljoprivrednicima pomogne najviše kad je potrebno, a tako će nastaviti i ubuduće.
 
Boljim korištenjem europskih fondova hrvatskim poljoprivrednicima osiguravano prosperitetnu budućnost
 
Najavio je da je u pripremi sveobuhvatni program državnih potpora poljoprivrednicima za ovu godinu, koji će Vlada usvojiti u narednim tjednima.
 
“Zahvaljujući sve boljem korištenju europskih fondova u poljoprivredi i aktivnostima koje poduzimamo na europskoj razini svim našim poljoprivrednicima osiguravamo s prosperitetnu budućnost”, naglasio je premijer Plenković i dodao da je zahvaljujući zalaganju Vlade Komisija, ranije nego što je to bilo predviđeno, omogućila preraspodjelu sredstava nacionalne omotnice za poljoprivredu.
 
Podsjetio je da je Hrvatska nedavno na Vijeću ministara poljoprivrede predstavila model osiguranja dodatnih sredstava za krizne situacije u poljoprivredi. Taj su model podržale druge države članice i Europska komisija.
 
Iz Programa ruralnog razvoja do danas je ugovoreno dvije milijardi i 900 milijuna eura odnosno 92% ukupno ugovorenog iznosa, a isplaćeno je 2 milijarde i 600 milijuna eura, dodao je.
 
Ovim ulaganjima očuvali smo više od 26 tisuća radnih mjesta, a otvoreno ih je ili se planira otvoriti još 6 tisuća novih, istaknuo je.
 
Premijer je naglasio da su funkcionalna komunalna i društvena infrastruktura važne za kvalitetu života svakog područja, osobito ruralnih, stoga Vlada radi na tome da hrvatska sela ne zaostaju u odnosu na urbana područja.
 
Iz Programa ruralnog razvoja financirano je 223 dječjih vrtića, što je osobito važno za mlade obitelji, kazao je premijer i dodao da su tu i projekti izgradnje društvenih domova ili kulturnih centara i  vatrogasnih domova.
Uloženo je i u više od 120 projekta za gradnju sustava za vodoopskrbu i odvodnju te pročišćavanje otpadnih voda, čime se podiže kvalitetu života, bolje upravlja prirodnim resursima i štiti okoliš.
 
Generacijska obnova ključna je za opstanak hrvatske poljoprivrede, mladim poljoprivrednicima osigurali smo više od 74 milijuna eura potpora
Istaknuvši da je generacijska obnova ključna za opstanak i razvoj hrvatske poljoprivrede i hrvatskog sela, premijer je kazao da je Vlada od početka mandata mladim poljoprivrednicima osigurala više od 74 milijuna eura potpora.
 
“To se pokazalo odličnom mjerom jer je danas broj mladih poljoprivrednika povećan za gotovo 32%.To znači da smo uspjeli preokrenuti negativan trend kojemu smo bili svjedoci desetljećima”, poručio je.
 
Istodobno, unaprijeđena je i obrazovna struktura poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj.
 
Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, naveo je premijer, Vlada je osigurala stipendiranje studenata poljoprivrednih smjerova na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama.
 
“Dosad smo uložili 4 milijuna eura u više od 3000 stipendija, i taj se program nastavlja naredne četiri akademske godine”, dodao je.
 
Istaknuo je da je Hrvatska, kao najmlađa članica Europske unije, prepoznata po kvaliteti svojih proizvoda i po velikom broju zaštićenih lokalnih proizvoda.
 
“Ponosni smo na čak 46 poljoprivrednih proizvoda zaštićenih oznakom izvornosti, a to nas svrstava na visoko sedmo mjesto među članicama Europske unije”, naglasio je.
 
Hrvatska bolje od mnogih drugih usklađuje snažan gospodarski i održiv rast s očuvanjem prirodnih resursa i zaštitom okoliša
 
Predsjednik Vlade kazao je kako Hrvatska ima brojne prednosti koje treba iskoristiti u razvijanju što kvalitetnije poljoprivrede, dodajući da je već tri godine zaredom Hrvatska među dvije-tri države Europske unije s najvećim gospodarskim rastom.
 
A istodobno je 12. u svijetu, među 193 države, prema ispunjavanju ciljeva održivoga razvoja Ujedinjenih naroda. Pored toga, Hrvatska ima treće najveće zalihe pitke vode po stanovniku u Europi, i 8. je najbolja u Europskoj uniji prema udjelu obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji.
 
“To znači da, iako nije sve idealno, uspijevamo bolje od mnogih drugih pomiriti snažan gospodarski rast i održiv rast, te očuvanje prirodnih resursa i zaštitu okoliša”, poručio je premijer Plenković.
 
Dodao je da važan doprinos tome daju i hrvatski poljoprivrednici, ponajprije zahvaljujući još uvijek prisutnim tradicionalnim poljoprivrednim metodama, što je velika šansa i prednost za Hrvatsku i hrvatsku poljoprivredu koju treba očuvati.
 
U vremenu kada se mnoge zemlje zapadne Europe suočavaju s brojnim poteškoćama u poljoprivredi, premijer je pozvao na svjesnost o hrvatskim komparativnim prednostima te potrebu njihovog zadržavanja.
 
Jedan od ciljeva Vlade je i jačati energetsku neovisnost poljoprivrednika primjenom obnovljivih izvora energije, poput solarnih panela i vjetroturbina, kako bi mogli smanjivati troškove proizvodnje i time osigurati veće prihode, dodao je.
 
Najveća ulaganja u ribarstvo od neovisnosti Hrvatske
 
Govoreći o sektoru ribarstva i akvakulture, premijer Plenković istaknuo je kako su oni jako orijentirani prema izvozu.
 
Hrvatska već duži niz godina ima pozitivan trend u vanjskotrgovinskoj bilanci proizvoda ribarstva i akvakulture, u pogledu količine i u pogledu vrijednosti, dodao je.  
 
Od 2016. godine do danas je kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo ugovoreno je 390 milijuna eura.
 
“Trenutno se provode najveća ulaganja u ribarsku infrastrukturu i ribarstvo od neovisnosti Hrvatske”, naglasio je i dodao da je potpora dodijeljena za ulaganja u modernizaciju 8 ribarskih luka, a dosad je isplaćeno više od 21 milijun eura.
 
Hrvatska svoje morske resurse nastavlja čuvati i preko novog financijskog Programa za ribarstvo i akvakulturu koji je vrijedan 350 milijuna eura, iz kojeg je do danas već ugovoreno gotovo 54 milijuna eura potpore.
 
“Naša Vlada kroz svoje programe želi razviti kvalitetne modele upravljanja koji će osigurati ravnotežu između ekonomske isplativosti ribarstva i očuvanja morskog okoliša”, poručio je i dodao da Vlada ujedno pruža podršku ribarima u prilagodbi novim standardima i tehnologijama.
 
Ulaganja u modernizaciju ribarske opreme, obrazovanje ribara o ekološkim pristupima te poticanje na korištenje održivih metoda ribolova elementi su koji mogu doprinijeti unaprjeđenju sektora ribarstva, kazao je premijer Plenković.
 
Cijeneći njihovu predanost, trud i rad, Vlada će uvijek biti partner svim poljoprivrednicima, ribarima i šumarima
 
Ovom prigodom čestitao je svim poljoprivrednicima kojima će danas biti uručena  24 ugovora ukupne vrijednosti 3 i pol milijuna eura, za sufinanciranje ulaganja u sustave navodnjavanja na poljoprivrednim gospodarstvima, u nove višegodišnje  nasade, u projekte radi smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, investicije u mljekarske farme, skladišta u sektoru ratarstva i rasadničarske proizvodnje te u modernizaciju tehnologije u predindustrijskoj preradi drva.
 
“Poljoprivredna proizvodnja je visoko na listi prioriteta i u fokusu hrvatske Vlade. O njoj ovise naša prehrambena sigurnost i ekonomska snaga, kao i budućnost hrvatskog sela i s njom povezana demografska obnova Hrvatske”, poručio je premijer istaknuvši da su poljoprivrednici neumorni čuvari i vrtlari naših krajolika te da imaju nezamjenjivu ulogu u dobrom gospodarenju prostora, prirodnih resursa – voda, šuma i zemlje – i očuvanju okoliša.
 
I zato je Vlada, naglasio je, uvijek stala uz hrvatskog seljaka i pronalazila sredstava za razvoj hrvatskog sela i tako će biti i ubuduće.
 
Nastaviti ćemo kvalitetno i ciljano koristiti državna i europska financijska sredstva koja su nam na raspolaganju za razvoj hrvatske poljoprivrede.
 
“Bit ćemo najčvršći oslonac hrvatskim poljoprivrednicima i uvijek ćemo rado saslušati vaše prijedloge kako bismo zajedničkim snagama rješavali probleme s kojima se suočavate”, poručio je predsjednik Vlade poljoprivrednicima naglasivši da je zajednički cilj boljitak hrvatske poljoprivrede i one marljive Hrvatske koja rano rani i to svakoga dana u godini.
 
Na kraju je istaknuo kako će Vlada, cijeneći njihovu predanost, trud i rad, uvijek biti partner svim poljoprivrednicima, ribarima i šumarima.

Povezane vijesti

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković pustio je u rad plinsku stanicu podzemnog skladišta plina Grubišno Polje, označivši tako završetak prve faze izgradnje tog skladišta vrijednog oko 33...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u dvodnevnom radnom posjetu Bosni i Hercegovini. Prethodnog se dana sastao i s predstavnicima najvećih vjerskih zajednica u...

Politika

Nakon zajedničkog posjeta Bosni i Hercegovini, predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s predsjednikom Vlade Kraljevine Nizozemske Markom Rutteom u Banskim dvorima. U izjavi...

Politika

“Kada su u pitanju ocjenjivanje, koeficijenti i nagrađivanje, mislim da nema vlade koja o ovome nije govorila, ali je ovo prva Vlada koja je...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori