Patriot ili islamofob? Tko je čovjek koji bi zatvorio džamije, zabranio Kur’an i izgnao islam?

Televizijsko sučeljavanje nizozemskog premijera Marka Ruttea i njegova suparnika Geerta Wildersa, protivnika domaćeg establišmenta, završilo se u ponedjeljak žestokom prepirkom o budućnosti zemlje, nakon kampanje koju je zasjenila diplomatska kriza s Ankarom. Televizijski dvoboj vodio se nakon vikenda tijekom kojega je izbila diplomatska kriza između Den Haaga i Ankare povezana s odlukom nizozemskih vlasti da […]

Televizijsko sučeljavanje nizozemskog premijera Marka Ruttea i njegova suparnika Geerta Wildersa, protivnika domaćeg establišmenta, završilo se u ponedjeljak žestokom prepirkom o budućnosti zemlje, nakon kampanje koju je zasjenila diplomatska kriza s Ankarom.

Televizijski dvoboj vodio se nakon vikenda tijekom kojega je izbila diplomatska kriza između Den Haaga i Ankare povezana s odlukom nizozemskih vlasti da turskim ministrima zabrane sudjelovanje na skupovima potpore predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu. Dvoboj je bio iznenađujuće žestok.

“Možemo reći da su ovi izbori četvrtfinale u pokušaju sprječavanja pobjede lošeg populizma”, rekao je Rutte. “Polufinale je u Francuskoj u travnju i u svibnju, a završnica u rujnu u Njemačkoj”.

Ali ja “ne igram u četvrtfinalu”, uzvratio je Wilders na kraju debate, “ja igram u završnici, u završnici protiv lažljivaca, protiv zakonodavaca”. Obećao je da će, bude li premijer, zatvoriti granice za muslimanske imigrante, zabraniti prodaju Kur’ana i zatvoriti džamije, u zemlji s pet posto muslimanskog stanovništva.

“Želite li da novac ide tražiteljima azila, u Bruxelles i u Afriku, a ne vama, glasajte za VVD” Marka Ruttea, rekao je. “Ako pak želite da Nizozemska opet bude naša, udaljite tog čovjeka i postavite mene” u premijerski ured, dodao je smjerajući na svog protivnika.

Premijer se zauzeo za “rješenje” krize s Ankarom, dok je Wilders na Twitteru zatražio od nizozemske vlade da pojača pritisak: “Protjerajte turskog veleposlanika iz Nizozemske i čitavo društvo”.

Ova bi presudna debata trebala utjecati na 60 posto još neodlučnih birača, jer, nizozemski se izbori smatraju barometrom uspona krajnje desnice u Europi u ovoj godini u kojoj se održavaju izbori diljem kontinenta.

Zadnja anketa uglednog portala Peilingwijzer objavljena u nedjelju pokazuje da bi Rutteova stranka mogla dobiti 23 do 27 od 150 mjesta u donjem domu parlamenta, što je daleko od 40 mjesta koliko ima trenutačno. PVV koji se protivi ulasku imigranata u Europu, zadnjih je tjedana pak doživio pad i može računati na 19 do 23 mjesta.

Premijer Rutte je komentirajući žestoki diplomatski rat koji se vodi između Nizozemske i Turske isključio mogućnost da se ispriča nakon što je u subotu izbacio iz zemlje tursku ministricu obitelji Fatmu Betul Sayan Kaya, koja je ignorirala nizozemske molbe Ankari da ne šalje ministre u Rotterdam. “Turska je ponosna zemlja, ali Nizozemska je također ponosna zemlja i nikada ne pregovaramo pod prijetnjom”, dodao je premijer. Rutte se, naime, kao i cijela Europska unija zauzima za smirenje te krize s jednom zemljom članicom NATO-a.

Međutim, Geert Wilders je tražio od nizozemske vlade da pojača pritisak. “Erdogan ponavlja da smo nacisti i fašisti. On vrijeđa nizozemsku policiju. Neće biti smirenja. Treba izbaciti turskog veleposlanika i cijelu ekipu iz Nizozemske”, napisao je na društvenoj mreži Twitter.

Tko je, zapravo, Geert Wilders?

U Europi čak i nije odveć poznat, no, u nizozemskim političkim krugovima itekako jest i njegovi ga protivnici smatraju radikalnim desničarom, ma što god to značilo. A vole ga i europske desničarske stranke, poput francuske liderice Nacionalne fronte Marine Le Pen, Nigela Faragea, vođe britanske desničarske euroskeptične stranke UKIP…

Geert Wilders rođen je 6. rujna 1963. u nizozemskom gradu Venlo. Utemeljitelj je populističke i euroskeptične Partij voor de Vrijheid (PVV) (Stranka za slobodu) koja je nakon izbora 2010. godine postala treća najsnažnija stranka u Nizozemskoj.

Wilders snažno kritizira islam zbog čega ga njegovi protivnici optužuju za islamofobiju. U 2008. godini objavio je film “Fitna” koji govori o islamu kao agresivnoj religiji koja je nasilna prema, među ostalim, ženama, homoseksualcima i Židovima. Isti film prikazan je 2009. u američkom Kongresu slijedom poziva republikanskog senatora. Godine 2010. dvoje lordova gornjeg doma britanskog parlamenta pozvali su Wildersa na prikazivanje navedenog filma, no Wildersu je zabranjen ulazak u Veliku Britaniju na traženje britanskog ministarstva unutarnjih poslova. Britanski sud je naknadno dokinuo zabranu. Sam Wilders kaže da se se protivi “islamizaciji Nizozemske te da se njegova politika zasniva na “judeo-krišćanskim vrijednostima”. Wilders se zalaže za oporezivanje žena koje nose burke, zabranu daljnjeg doseljenja muslimana, kao i gradnje novih džamija.

U kolovozu 2007, pozvao je na zabranu Kur’ana, upoređujući ga s Mein Kampfom te mu je bilo suđeno zbog “poticanja mržnje i diskriminacije”. Suđenje je započelo u listopadu 2010. godine, a završilo je u lipnju 2011. kada je Wilders oslobođen svih optužbi. Sudac je u obrazloženju presude rekao da se radi o legitimnom političkom diskursu, iako se isti nalazi u “rubnom području”.

Tako je u lipnju 2015. godine na nacionalnoj televiziji objavio karikature proroka Muhameda, sablaznivši dio nizozemske javnosti, kao i državljana islamske vjere. Pokazivao ih je u vremenu rezerviranom za predstavljanje političkih stranaka, a kada su ga tražili objašnjenje, rekao je kako se na takav potez odlučio kako bi obranio slobodu izražavanja iako se prema Islamu, svako fizičko prikazivanje proroka Muhameda smatra svetogrđem. ”Radim to jer moramo pokazati da se zauzimamo za slobodu govora i da nikada nećemo podleći nasilju”, upozorio je Wilders.

Potom je u rujnu 2015. masovni dolazak izbjeglica u Europu nazvao ”islamskom invazijom”: Mase bradatih mladih muškaraca u dvadesetim godinama pjevaju Allahu Akbar diljem Europe. To je invazija koja prijeti našem blagostanju, sigurnosti, kulturi i identitetu, rekao je Wilders.

”Kada jednom bude vani, duh se više neće vratiti u bocu, a sudbina Stranke za nizozemsku slobodu jest doći na vlast u jednoj od najciviliziranijih i najliberalnijih država Europe”, izjavio je svojedobno Wilders, koji je više puta i odgovarao pred sudom, bio je i kažnjen s 5000 eura zbog rasističkih izjava kao što je: “U Nizozemskoj imamo probleme s islamskim Marokancima”. Ili: „U Nizozemskoj postoji vreća marokanskog smeća koja ulice čini nesigurnima”. U državi od 6,3 milijuna stanovnika inače ima 167 tisuća imigranata iz Maroka.

Ipak, kada je bio na ročištu zbog optužbi za širenje mržnje, Wilders je izjavio kako ”nije rasist”, uz objašnjenje: “Danas sam pred vama sam ali nisam jedini: milijuni ljudi slažu se sa mnom, normalni ljudi koji žele vratiti svoju zemlju”, rekao je na sudu u Schipolu, dodajući: “Ako me proglasite krivim, proglasit ćete krivim polovicu Nizozemske”, poručio je sucima.

Nadalje, želi uvesti plaćanje poreza na nošenje marame i zabraniti Kuran. Wilders je dao veliku potporu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu kazavši dan poslije izbora kako je riječ o “povijesnoj pobjedi, pravoj revoluciji”.

Njegovi politički uzori nisu sadašnje ksenofobne stranke, već je, više je puta isticao, blizak politici bivše britanske premijerke Margaret Thatcher, ali i protuislamskom nizozemskom profesoru i političaru Pimu Fortuynu koji je umro 2002. Također je puno puta naglašavao kako je iznimno cijenio pokojnu talijansku novinarku Orianu Fallaci koja je pisala o opasnosti od islamizacije Europe.

Podupire izraelsku državu i sebe proglašava uvjerenim cionistom.

No, unatoč radikalizmu i islamofobiji, iako se Wilders voli nazivati nizozemskim patriotom, on sam nije ”čistokrvni” Nizozemac. Njegov je otac Nizozemac, ali mu je majka Indonežanka pa, osim što boji kosu kako bi izgledao germanskije, sebe predstavlja kao jedinog branitelja Europe od najezde muslimana. Navodno je dobivao prijetnje pa ga štiti policija i navodno svaku noć spava na drugom mjestu. Smatra se i „braniteljem slobodne misli“, ali ne tolerira drugačije stavove.

Rezultate nizozemskih izbora doznat ćemo deset dana prije obilježavanja 60. obljetnice Rimskih sporazuma u Rimu 25. ožujka kojima je utemeljen današnji EU. Dakle, nizozemski izborni rezultati mogli bi utjecati i na daljnju politiku u europskim državama.

Pa, pričekajmo stoga koji dan.

Izvor: direktno.hr

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close