Pariški sporazum – za niskougljični razvoj Hrvatska će dobiti 800 milijuna kuna

Po strategiji niskougljičnog razvoja emisiju stakleničkih plinova u konačnici treba smanjiti za 80 do 95 posto u EU, koja će u tu svrhu do 2020. godine uložiti 17 milijardi eura, a Hrvatska će samo u sljedećem četverogodišnjem razdoblju u tu svrhu dobiti preko 800 milijuna kuna, rečeno je na skupu “Pariški sporazum o klimatskim promjenama – […]

Po strategiji niskougljičnog razvoja emisiju stakleničkih plinova u konačnici treba smanjiti za 80 do 95 posto u EU, koja će u tu svrhu do 2020. godine uložiti 17 milijardi eura, a Hrvatska će samo u sljedećem četverogodišnjem razdoblju u tu svrhu dobiti preko 800 milijuna kuna, rečeno je na skupu “Pariški sporazum o klimatskim promjenama – izazovi i prilike”.

Hrvatska je postala punopravna članica Pariškog sporazuma 23. lipnja, te se obvezala do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40 posto. Pariški sporazum potpisalo je 195 zemalja, a Hrvatska je 147. država koja ga je ratificirala.

Hrvatska emitira malo stakleničkih plinova

Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg kazao je kako Hrvatska emitira malo stakleničkih plinova, no itekako je suočena s globalnim klimatskim promjenama. Ističe da se Hrvatska mora odlučiti na koji će način razvijati energiju, industriju, energetiku, poljoprivredu, ali i osnažiti primjenu obnovljivih izvora energije.

“Novaca ima iz strukturnih fondova i samo u sljedećem četverogodišnjem razdoblju imat ćemo preko 800 milijuna kuna koje želimo uložiti u aktivne mjere, tamo gdje se najviše može doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena”, rekao je.

Tu se, dodaje Šiljeg, prvenstveno misli na energetsku učinkovitost, primjenu obnovljivih izvora, jer se pokazala kao skup mjera koje mogu najviše doprinijeti u ostvarenju ciljeva.

“Po strategiji niskougljičnog razvoja, želimo živjeti u društvu u kojem ćemo smanjiti emisiju stakleničkih plinova, u konačnici za 80 do 95 posto u EU. To izgleda ambiciozno, no ako se uključe aktivne mjere u svim područjima ljudskog djelovanja, taj je cilj ostvariv”, dodao je.

Energija vjetra nadmašila ugljen

“Činjenica je da se investiranje u nove projekte kreće brže nego što se mogu prikupiti statistički podatci. Ključna je točka da je obnovljiva energija konkurentna po cijeni i sve je češća od fosilnih goriva. Tako je energija vjetra nadmašila ugljen kao drugi glavni izvor energije u Europi, nakon plina. EU postaje drugo po veličini tržište vjetroelektrana, nakon Kine”, kazala je zamjenica voditelja predstavništva EK u Hrvatskoj Mirella Rašić.

Pozitivni trendovi su jako dobri, razina kapaciteta električne energije iz obnovljivih izvora povećava se s globalnim porastom od devet posto, od 2015. do 2016., rekla je Rašić.

Razina rasta u Europi u 2016. iznosila je pet posto. U sektoru obnovljivih izvora energije zaposleno je više od milijun ljudi te privlači sve više investicija. Rašić naglašava da su od  2005. godine smanjeni troškovi za uvoz fosilnih goriva za čak 16 milijardi eura. Europski strukturni investicijski fondovi uložit će 17 milijardi eura u energetsku učinkovitost tijekom sedam godina.

Ugljični dioksid ‘prvi krivac’

Panel prezentaciju “Pariški sporazum – Izazovi i prilike” predstavila je načelnica sektora za klimatske aktivnosti i održivi razvoj u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Jasenka Nećak. Upozorivši na veličinu problema klimatskih promjena, podsjetila je na poplave u iz 2014. godine koje su za posljedicu imale i materijalnu štetu od 300 milijuna eura. “Globalno razina mora stalno raste i u posljednjih 100 godina porasla je za 20 centimetara”, naglasila je.

Pojasnila je kako je ugljični dioksid ‘prvi krivac’ za klimatske promjene, a u posljednjih 160 godina evidentno mu raste koncentracija, što izravno uzrokuje porast temperature.

“Od 2000. do 2010. godine taj porast godišnje raste 2,2 posto, u emitiranju ugljičnog dioksida prednjači SAD s 27 i EU s 28 posto, a slijedi ih Kina s 11”, upozorava Nećak. Cilj EU-a je smanjiti količinu stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. godine u usporedbi s razinom emisija iz 1990. godine, kazala je.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close