PAPA FRANJO: Kanonizacijom dvojice papa ujedinjuje Crkvu

Papa Franjo želi prvom istodobnom kanonizacijom dvojice papa 27. travnja ujediniti konzervativnu i reformatorsku struju katoličanstva, smatraju vatikanski stručnjaci, ali taj je majstorski zamišljen potez izazvao i određena protivljenja Bit će to prva dvostruka kanonizacija papa u povijesti Crkve. Proglasiti svecima Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. znači približiti dvije sasvim različite filozofije papinstva: skromnoga […]

papa franjo

Papa Franjo želi prvom istodobnom kanonizacijom dvojice papa 27. travnja ujediniti konzervativnu i reformatorsku struju katoličanstva, smatraju vatikanski stručnjaci, ali taj je majstorski zamišljen potez izazvao i određena protivljenja

Bit će to prva dvostruka kanonizacija papa u povijesti Crkve. Proglasiti svecima Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. znači približiti dvije sasvim različite filozofije papinstva: skromnoga župnog svećenika i karizmatsku svjetski poznatu zvijezdu.

John Allen, najpoznatiji američki dopisnik iz Vatikana, u Boston Globeu kaže kako ta zajednička kanonizacija pokazuje “široki duh” pape Franje.

“Franjo se ne obraća samo svijetu, nego i suprotstavljenim taborima unutar Katoličke Crkve. Jedni su liberali i njihov je junak Ivan XXIII., a heroj konzervativaca je Ivan Pavao II.”, kaže Allen.

“Otvorite prozore Crkve, neka uđe svježi zrak”

Lani je papa Franjo, nakon samo nekoliko mjeseci pontifikata, raskrstio s tradicijom i ubrzao postupak kanonizacije “Dobroga pape Ivana”, kako su zvali Ivana XXIII., kojemu Sveti Otac uvelike sliči.

Znatno manje poznat od Poljaka Karola Wojtyle, Talijan koji se rodio kao Angelo Roncalli odigrao je u šezdesetima ključnu ulogu u modernizaciji katoličanstva i do danas je nadahnuće progresivaca koji priželjkuju jednostavniju Crkvu.

“Reformirati Crkvu?” upitao se tadašnji nadbiskup Roncalli. “Je li takvo što moguće?” On je bio sin siromašnih Talijana koji nisu imali ni za autobusnu kartu kako bi došli na njegovo zaređivanje. Ali 1958., tada već 77-godišnjak, Roncalli je postao papa. Izabrali su ga oprezni kardinali koji su u njemu vidjeli prijelaznoga poglavara Katoličke Crkve.

“Svatko može biti papa”, našalio se Roncalli. “I ja sam to postao, to vam je najbolji dokaz.” Na pitanje koliko ljudi radi u Vatikanu, odgovarao bi: “Otprilike pola.”

Kao Ivan XXIII., Roncalli je mnoge šokirao pozivom na “otvaranje prema ljevici”. “Otvorite prozore, neka uđe svježi zrak”, govorio je budući pokretač Drugoga vatikanskog koncila.

“Santo subito!”

Da će Ivan Pavao II. postati svetac, bilo je jasno već na njegovu pogrebu 2005., kad je mnoštvo vikalo: “Santo Subito!” (Odmah svetac!) Za Ivana XXIII. to nije bilo tako očito.

Pravila nalažu da od smrti do početka beatifikacije prođe barem pet godina. Perdo Calungsod iz Visayasa čekao je 341 godinu, a sveta Terezija iz francuskoga grada Lisieuxa 28 godina. Majka Tereza iz Calcutte čekala je šest godina, a njezinu je brzu beatifikaciju omogućio upravo Ivan Pavao II.

Kad se gleda iz te perspektive, kanonizacija najavljena za 27. travnja za obojicu znači ubrzani postupak.

Kad je u srpnju 2013. najavio kanonizaciju, papa Franjo potvrdio je dva čuda pripisana Ivanu Pavlu II., što je uobičajena procedura za buduće svece, ali je istodobno to preskočio kad je u pitanju Ivan XXIII.

Papa Franjo odlučio je kanonizirati papu Talijana iako se uz njegovo ime vezuje tek jedno čudesno ozdravljenje jer je toliko štovan da mu drugo čudo i ne treba.

“Ta odluka pokazuje da štovanje baš i nije tako rašireno”, ustvrdio je za Stampu stručnjak za Vatikan Marco Tosatti. Što se manje ljudi moli Ivanu XXIII., manji su izgledi za čudo, objašnjava. “Papa je jednostavno htio svecem učiniti nekoga tko je njemu doista drag.”

Taj potez nije oduševio poljske obožavatelje Karola Wojtyle jer smatraju da zasjenjuje njihova junaka, kojega mnogi ionako već smatraju spornom figurom jer je, tvrde, zažmirio na svećenike pedofile, a snažno se borio protiv svećenika ljevičara.

Kad su ljudi vikali ‘Santo subito’, oni su zapravo govorili da u Wojtyli vide osobu koja je živjela s Bogom, a živjela je i s nama, kaže Kenneth Woodward iz Chicago Tribunea.

Fra Thomas Rosica u članku iz rujna 2013. napisao je o Ivanu Pavlu II.: “Više od 27 godina, kao 363. Petrov nasljednik, Ivan Pavao II. putovao je svijetom, približavao vjeru ljudima preko svih geografskih granica. Prelazio je on i kontinente duha, često udaljene i suprotstavljene. Bio je istinski pontifeks, graditelj mostova u svijetu koji se prečesto dijeli i podiže zidove.”

Politička vještina

Dvojica papa bit će kanonizirana zajedno u bazilici sv. Petra 27. travnja, a očekuje se da će na Trgu sv. Petra i u blizini biti od nekoliko stotina tisuća do nekoliko milijuna hodočasnika. Svi će putovi opet voditi u Rim. Hoteli su odavno popunjeni. Rimske gradske vlasti već pripremaju tisuće policajaca i četiri golema ekrana na kojima će hodočasnici u gradskome središtu pratiti misu.

Sve je u znaku umjerenosti, piše talijanski dnevnik La Stampa. Noć prije kanonizacije u 11 rimskih crkava održat će se molitvena bdijenja. Upotrijebit će se tapiserije već korištene u beatifikacijama. “Nerazmetljivi stil pape Franje počeo je djelovati”, piše Associated Press.

Doći će i dvije žene čija se izlječenja pripisuju Ivanu Pavlu II. Na misi će biti i počasni papa Benedikt XVI., koji se lani odrekao papinske časti, što se ne pamti od srednjega vijeka i odreknuća pape Grgura 1415. kako bi se izbjegao crkveni raskol. Tako će na povijesnoj svečanosti kanonizacije dvojice papa biti nazočna dvojica papa.

Bergoglio je često izražavao divljenje prema Ivanu XXIII., bivšemu vatikanskom diplomatu i pokretačkoj sili koja je stajala iza Drugoga vatikanskog sabora.

Hvalio je i Ivana Pavla II., iako mnogo rjeđe, kao “misionara” i “neumorna propovjednika”.

Stručnjaci za Vatikan kažu kako tek treba vidjeti hoće li dvostruka kanonizacija, koju smatraju dokazom “političke vještine” pape Franje, pridonijeti ujedinjavanju katoličanstva. Oni koji bolje prate Vatikan uočavaju i neke sličnosti Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.: obojica su njegovala netradicionalan stil i pritom bila konzervativna u doktrini, što se sve može reći i za papu Franju.

No stručnjak Bruno Bartoloni kaže kako je Ivan XXIII. u Italiji nekoć bio vrlo poštovan i iznimno popularan. “Taksisti su u automobilu imali njegovu sliku, ali taj je naraštaj otišao”, kaže Bartoloni. Ivan Pavao II. danas je slavniji, tako da bi Ivan XXIII. mogao završiti “kao sporedan detalj”

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close