Connect with us

Upišite traženi pojam

Foto: Index

Ostale vijesti

PA TKO IH NE BI POŽELIO U SVOJOJ FIRMI?! Ovo je urnebesno, cijela Vlada ukupno ima 19 godina privatnog sektora

Pa tko ne bi poželio ove iskusne ljude koji imaju “veliko iskustvo” rada u privatnom sektoru. Mora da su se dokazali u svojoj struci kad su tako brzo postali visoki državni dužnosnici. Svakako morate pogledati ove urnebesne biografije.

Predsjednik Zoran Milanović verbalno je udario, između ostaloga, po ministru obrane Mariju Banožiću i kroz prizmu njegove karijere nazvavši ga činovnikom koji nikada u životu prije funkcije ministra nije radio ništa vrijedno spomena.

Index je jučer donio što je to Banožić radio.

Kako donosi Index Banožić je prvi posao, prema službenoj biografiji, imao s 26 godina u Vukovarsko-srijemskoj županiji kao stručni suradnik.

U istoj toj Županiji bio je pročelnik upravnog odjela za turizam i kulturu pa pročelnik Stručne službe za unutarnju reviziju. Obnašao je i pročelničko mjesto u vinkovačkom Upravnom odjelu za kulturu i turizam. U vladu je ušao 2019. godine, gdje je prvo bio ministar državne imovine, a onda postaje ministar obrane.

Banožić, dakle, u 42 godine nema ni dana radnog staža u realnom sektoru.

No, što je drugim ministrima na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem? Što su oni naveli u biografijama, odnosno, jesu li radili u realnom sektoru, izvan poželjnih političko-službeničkih funkcija?

Plenković bez dana u realnom sektoru

Počnimo upravo s premijerom Plenkovićem, koji također niti dana nije radio u realnom sektoru.

Plenković se 1994. kao 24-godišnjak zaposlio u Upravi za multilateralne poslove, u Uredu zamjenika ministra. Zadržao se tu tri godine te 1997. postao načelnik Odjela za europske integracije. Godine 2002. ide za načelnika Odjela za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova, a 2005. godine postaje zamjenik veleposlanika RH u Francuskoj, gdje se zadržao pet godina.

Državni tajnik za europske integracije postaje 2010.

Uslijedilo je zatim zastupničko mjesto u saboru, kao i u Europskom parlamentu. Predsjednik vlade RH postaje 2016. godine nakon što je iste godine preuzeo čelno mjesto u HDZ-u.

Medved naveo funkcije iz vojne oblasti

Potpredsjednik vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u biografiji je naveo svoje funkcije iz vojne oblasti.

Bio je tako pripadnik Specijalne postrojbe MUP-a Rakitje, kasnije zapovjednik satnije, pa zapovjednik bojne 1. gardijske brigade, kao i načelnik stožera iste. Godine 1994. postaje zapovjednik bojne 1. Hrvatskog gardijskog zbora, a 1997. godina načelnik tog zbora. Načelnik odjela za Taktičku doktrinu postaje 2000., a zapovjednik 1. gardijske brigade 2002. godine. Stožerni časnik za kopnenu vojsku postaje 2006., a samo godinu iza došao je do mjesta načelnika uprave za personalne poslove Glavnog Stožera OS RH. Za ministra je izabran 2016. godine.

Božinović od diplomacije do šefa policije

Potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ima bogatu karijeru, ali ostvarenu kroz politički sistem.

On se 1990. godine zaposlio u Ministarstvu obrane kao predsjednik Novačke komisije. Godine 1994. postaje viši savjetnik u Odjelu za konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova.

Savjetnikom biva imenovan prvo u veleposlanstvu u Sofiji 1994. pa Sarajevu 1996. godine. Zamjenik načelnika i načelnik Odjela za susjedne zemlje MVP-a postaje 1997., pomoćnik u rangu veleposlanika 1999., a koordinator za odnose sa Saveznom republikom Jugoslavijom u rangu veleposlanika 2000. godine.

Veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji i Crnoj Gori postaje 2002. godine. Kasnije, 2005. godine, bio je i veleposlanik Republike Hrvatske u svojstvu šefa Misije RH pri NATO-u. Državni tajnik za politička pitanja pri MVP-u postaje 2008., a godinu zatim pri istom ministarstvu i državni tajnik za politička pitanja. Ministrom obrane biva imenovan 2010. godine. Godine 2017. Plenković ga imenuje ministrom unutarnjih poslova.

Marić radio u Agrokoru

Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić u svojoj biografiji naveo je i zaposlenje u realnom sektoru. Tamo je skupio četiri godine.

Dakle, on je od 2001. do 2006. radio kao asistent na Ekonomskom institutu u Zagrebu, a od 2006. do 2008. godine bio je pomoćnik ministra za makroekonomske analize i planiranje u Ministarstvu financija. Od 2012. do 2016. godine radio je kao izvršni direktor za Strategiju i tržište kapitala u Agrokoru. Od 2016. je ministar financija.

Milošević ima iskustvo rada u civilnom društvu

Potpredsjednik vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević naveo je i iskustvo rada u civilnom društvu.

Milošević je od 2002. do 2005. radio kao sudački vježbenik na Općinskom sudu u Benkovcu, a zatim je dvije godine bio zaposlen u španjolskoj humanitarnoj organizaciji Pokret za mir. Godine 2007. postaje tajnik Općine Kistanje, a od 2008. do 2012. radio je kao pravni savjetnik Srpskog narodnog vijeća. Također, bio je i član Upravnog vijeća Centra za ljudska prava postaje 2010. godine, a ovo mjesto obnaša do 2012. godine, kad počinje obnašati funkciju predsjednika Povjerenstva vlade Republike Hrvatske za granice jedinica lokalne samouprave. Od 2015. predavač je na stručnom studiju javne uprave na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Predsjednik Srpskog narodnog vijeća postaje 2019. godine, a zastupnik u Hrvatskom saboru je od 2016. do 2020. godine.

Tramišak od gradskog prijevoznika do ministrice

Ministrici regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak prvi je posao bio u gradskom poduzeću.

Ona se kao 26-godišnjakinja tako prvi put zaposlila kao pravna referentica u Gradskom prijevozu putnika Osijek. Zamjenica općinskog načelnika u Općini Antunovac postaje 2009. godine. Navodi u biografiji kako je 2012. godine osnovala Lokalnu akcijsku grupu Vuka-Dunav, koju je vodila do 2018. godine. Direktorica Agencije za održivi razvoj Općine Antunovac – RODA d.o.o. za gospodarski i ruralni razvoj i poticanje poduzetništva postaje 2016. godine, a 2018. pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije u Osječko-baranjskoj županiji.

Grlić Radman karijeru počeo u Švicarskoj

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman počeo je karijeru u Švicarskoj.

Upravo je Grlić Radman glavni adut Plenkovićeve vlade kad je riječ o iskustvu u privatnom sektoru. Ministar vanjskih poslova je u njemu uspio skupiti za vladu Andreja Plenkovića impresivnih sedam godina. Sve je iskustvo u realnom sektoru stekao prije Domovinskog rata.

Grlić Radman se 1984. zaposlio kao član tima za istraživački razvoj u firmi Melior-Haefliger AG u Švicarskoj, a voditelj istog tima postao je 1987. Meliofeed AG proizvodi i prodaje krmne smjese za svinje, mineralnu hranu, mlijeko u prahu i slične proizvode. Godinu 1991. provodi kao poslovni tajnik Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a 1992. dobiva mandat u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Švicarskoj.

Uslijedile su zatim Bugarska 1994. i Mađarska 1996. godine. Nakon više poslova u Ministarstvu vanjskih poslova, veleposlanik u Mađarskoj postaje 2012., a u Njemačkoj 2017. godine. Od 2019. je ministar vanjskih i europskih poslova.

Brnjac počela kao asistentica na fakultetu

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac svoju karijeru počela je 2002. kao asistentica na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Voditeljica Katedre za intermodalni transport postaje 2010. godine. U Hrvatsku gospodarsku komoru ulazi 2015. kao dopredsjednica Zajednice za intermodalni transport i logistiku. Izvanredna profesorica na Katedri za intermodalni transport na predmetima na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu postaje 2016. godine. Na mjesto državne tajnice Ministarstva mora, prometa i infrastrukture imenovana je 2017., a 2019. imenuje je se državnom tajnicom za suradnju s Europskim parlamentom.

Fuchs karijeru počeo davne 1979. godine

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs svoj je radni put započeo kao znanstveni asistent na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada 1979. godine.

Dvije godine je kao znanstveni asistent proveo u Švedskoj, a nakon iskustva znanstvenog savjetnika u rečenom Institutu, zaposlio se 1993. kao pomoćnik ministra u Ministarstvu znanosti i tehnologije, čiji je ministar prvi put postao 2009. godine. Od 2012. godine radio je kao pomoćnik ravnateljice za međunarodnu suradnju u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada.

I Ćorić počeo kao asistent na fakultetu

I ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću poslovni put je počeo na fakultetu.

On je tako od 2003. do 2011. bio asistent na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2013. postaje docent, a od 2016. je zastupnik u saboru, kad postaje i ministar rada i mirovinskoga sustava te 2017. ministar zaštite okoliša i energetike.

Ovako je išla karijera Beroša

Liječnik Vili Beroš je ministar zdravstva postao 2020. godine.

Od 1990. do 1992. radi kao znanstveni pripravnik u Klinici za neurokirurgiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice, a 1998. polaže specijalistički ispit za specijalistu neurokirurga u Klinici za neurokirurgiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice.

Pročelnik Kliničke jedinice Operacijski blok Klinike za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu postaje 2010. godine, a pročelnik Zavoda za endokranijalnu kirurgiju i kirurgiju dječje dobi Klinike za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu 2011. godine. Izvanredni je profesor u znanstvenom području biomedicinskih znanosti, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Vučković počela kao referentica u Luci Ploče

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković svoju karijeru počela je kao referentica Odjela za marketing u Luci Ploče 1998. godine.

Voditeljica komercijalnih poslova u Luci Ploče Trgovina d.o.o. bila je od 2000. do 2002., kad postaje rukovoditeljica komercijalnih i financijskih poslova u Luci Ploče Trgovina d.o.o. za rad s naftnim derivatima. Luka Ploče je bila u većinskom državnom vlasništvu.

Godine 2004. ide u vladu kao stručna savjetnica u Upravi za međunarodnu ekonomsku suradnju Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Od 2009. do 2016. je zamjenica župana dubrovačko-neretvanskog. Pomoćnica ministra u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU postaje 2016, a iste godine i državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede, koje je preuzela 2019.

Aladrović kroz Croatia osiguranje do HZMO-a

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović karijeru je počeo u Croatia osiguranju.

Tamo je on 2009. počeo raditi kao savjetnik za prodaju korporativnim klijentima, a u tvrtki je napredovao do regionalnog direktora za korporativne klijente 2016. godine. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje postaje 2017., a ministar rada i mirovinskog sustava 2019. godine.

Croatia osiguranje je privatizirano u travnju 2014. godine pa Aladroviću možemo računati tri godine u privatnom sektoru.

Još jedan asistent – Ivan Malenica

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica 2008. godine zaposlio se kao asistent na Veleučilištu u Šibeniku, na kojem je kao predavač radio od 2013. do 2016., a za dekana je izabran 2017. godine.

Godine 2019. izabran je za ministra uprave.

Butković – gradonačelnik pa ministar

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u svojoj je službenoj biografiji naveo samo dva zaposlenja. Iz nje biografije tako možemo saznati da mu je profesionalna karijera započela 2005. godine i to na mjestu gradonačelnika Novog Vinodolskog. Sljedeće zaposlenje mu je ono ministra.

No zato je javnosti predočio i tijek svoje karijere u HDZ-u.

Stoji tu da je od 2005. do 2016. bio gradonačelnik Grada Novog Vinodolskog, a 2016. zaposlio se kao ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u 13. vladi RH.

Obuljen Koržinek – od Rektorata do ministrice kulture

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek 1992. je počela karijeru kao stručna suradnica Rektorata Sveučilišta u Zagrebu.

Savjetnica u Uredu za ravnopravnost spolova pri UNESCO-u u Parizu postala je 1997., a šefica Kabineta ministra u Ministarstvu kulture 1998. godine. Od 2006. do 2011. obnašala je mjesto pomoćnice ministra i državne tajnice u Ministarstvu kulture RH. U svojoj biografiji navela je i rad na Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu, i to u dva razdoblja, prvo od 2000. do 2006. te zatim od 2012. do 2016. godine.

Biografija Darka Horvata

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat svoju biografiju na stranici vlade je započeo 2006. godinom, kao 36-godišnjak.

Uglavnom, te 2006. postao je on direktorom HEP-Operator distribucijskog sustava u Čakovcu. Ravnatelj uprave za obrt Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva postaje 2008., a 2010. ravnatelj Uprave za energetiku istog ministarstva.

Godine 2012. postaje član Uprave EnergyPlus d.o.o. iz Ludbrega, gdje ostaje do 2016. godine i tako skuplja četiri godine u realnom sektoru. Ministar poduzetništva i obrta postaje 2016. godine.

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Povezane vijesti

Top Tema

‘HDZ više ne maršira. Zapeli su u dubokoj rupi koju su sami sebi iskopali uz pomoć čovjeka kojeg su poslali na megdan Zoranu Milanoviću”...

Sport

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku hrvatskoj skijašici Zrinki Ljutić, koja je pobijedila u slalomu u slovenskoj Kranjskoj Gori. „Čestitamo od srca našoj...

Politika

Što se tiče gospodarskih očekivanja u 2025., predsjednik Vlade Andrej Plenković je otvarajući prvu ovogodišnju sjednicu Vlade istaknuo kako je cilj gospodarskog napretka da...

Politika

Od osam kandidata za predsjednika Hrvatske, Dragan Primorac (HDZ i partneri) najviše je potrošio, ali i najviše dobio od donatora za svoju izbornu promidžbu,...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori