Tko u Ukrajini ne prepoznaje Hrvatsku ima ozbiljnih spoznajnih smetnji

  Zadnjih mjeseci sa zaprepaštenjem otkrivam da mnogo Hrvata podržava rusko djelovanje u Ukrajini, ne opažajući analogiju sa srpskim haračenjem po Hrvatskoj započetim u ljeto 1990. Kad se u proljeće 1991. Hrvatska spremala za referendum, rekao sam znancima da ću zaokružiti ZA samo zato što vjerujem da ćemo jednog dana pristupiti NATO-u i Europskoj Uniji. […]

Putin guns1

 

Zadnjih mjeseci sa zaprepaštenjem otkrivam da mnogo Hrvata podržava rusko djelovanje u Ukrajini, ne opažajući analogiju sa srpskim haračenjem po Hrvatskoj započetim u ljeto 1990. Kad se u proljeće 1991. Hrvatska spremala za referendum, rekao sam znancima da ću zaokružiti ZA samo zato što vjerujem da ćemo jednog dana pristupiti NATO-u i Europskoj Uniji. Bez te perspektive, proglašavanje nezavisnosti i posljedično neizbježan rat protiv Srba ne bi imali smisla; tvrdio sam tada, kao i danas, da bi ostanak u Jugoslaviji bio manje zlo od samostalne Hrvatske ostavljene pred vratima euroatlantskih integracija.

Dok nije izbila ukrajinska kriza, nisam bio svjestan razmjera neprijateljstva Hrvata naspram mojih svetinja Sjedinjenih Država, NATO-a, Europske Unije i zapadne civilizacije. Znao sam za par antisemitskih ridikula koji mrze Ameriku jer pomaže Židove u obrani svog malog komadića zemlje okruženog Sredozemljem i stotinom milijuna Arapa. No, nisam slutio da postoji vojska zabludjelih duša koje doista smatraju Amerikance negativcima u globalnoj geopolitičkoj igri.
Od sredine veljače, kad je postalo očigledno da je rusko destabiliziranje Ukrajine usmjereno na teritorijalni grabež, susreo sam desetke Hrvata koji uživo ili na mreži ozbiljnim tonom “obrazlažu” zašto su na strani Rusa u ukrajinskoj krizi i zašto im je Vladimir Putin idol. U kojoj dimenziji ti ljudi žive? Kako se samo mogu toliko zavaravati?

Mantre za idiote
“SAD i EU su krive za odcjepljenje Krima, jer su se miješale u unutrašnje stvari Ukrajine” i “Zapadnjaci su trebali znati što će uslijediti kad su na vlast u Kijevu doveli naciste” dvije su u nizu idiotskih mantra s kojima zaslijepljeni putinofili opravdavaju otimačinu krimskog poluotoka i dizanje pobune širom istočne Ukrajine. Tiranin i okupator Putin, čiji režim ubija novinare, stavlja homoseksualce izvan zakona i hapsi rokerice jer pjevaju protiv pravoslavne crkve, drag im je jer se “napokon našao netko tko je Americi pokazao zube”. Privremena ukrajinska vlada, revolucionari s Majdana, zamjerila im se jer je “na vlast došle silom” i “jer koketira s krajnjom desnicom, koja ugrožava etničke Ruse.”
Ni svježe sjećanje na rusku vojnu intervenciju 2008. u Gruziji radi zauzimanja Abhazije i Južne Osetije, ni saznanje da je Rusija pokrovitelj Pridnjestrovlja, kriminalne tvorevine otkinute od Moldavije, ne može pokolebati hrvatske sljedbenike danas najopasnijeg svjetskog državnika. Kad se sugovornik legitimira kao poklonik dobroćudnog Putina, koji “samo brani legitimne interese Rusije od zapadnog imperijalizma”, redovno ga podvrgavam testu, koji podjednako provjerava njegovo znanje i inteligenciju.

Kviz: otkrij državu!
“Poslušaj ovaj opis i reci mi slažeš li se s njime”, kažem mu. “Profašistički elementi došli su na vlast potpomognuti reakcionarnim snagama sa Zapada. Među prvim potezima novih vlasti bilo je ograničavanje prava nacionalne manjine, koja stoljećima nastanjuje te prostore.
Pripadnici ugrožene manjine počeli su se organizirati radi obrane od povampirenih fašista, a u pomoć su im pritekla njihova braća iz matične države na istoku. Svjesna da joj fašisti i njihovi zapadnjački sponzori rade o glavi, manjina je provela referendum i proglasila nezavisnost područja na kojima tvori apsolutnu ili relativnu većinu.”
“Da, dobro si to opisao”, odgovara tipičan putinoljubac, uvjeren da me je pridobio na svoju stranu.
“Hvala ti, ali molim potvrdi znaš li na što se odnosi opis s čijom si se točnošću složio”, zbunjujem ga.
“Pa, na Ukrajinu, naravno, što drugo”, opet će simpatizer bivšeg KGB-ovca, koji zadnjih 15 godina drma najvećom svjetskom državom.
“Pogriješio si, mislio sam na – Republiku Hrvatsku”, otkrivam na njegovo zaprepaštenje. “Jer, upravo su tim riječima Srbi i njihovi apologeti obrazlagali zašto ne treba pomoći Hrvatskoj, već pustiti srpsku oružanu silu da jednom za svagda riješi problem buntovnih Hrvata.”
Naravno, današnje Hrvate koji podržavaju ruski Drang nach Westen – u našem smjeru! – krasi zapanjujući spoj neznanja, zatupljenosti i zadojenosti, koji otežava razumnu komunikaciju:

Ovdje Knin, tamo Krim
“Hrvatsku? A, ne, situacija u Ukrajini nije nimalo slična s Hrvatskom otprije 23 godine – ovo je nešto sasvim različito”, zamuckuje sugovornik, kopajući po dugoročnoj memoriji u potrazi za protuargumentom koji je pročitao na nekom forumu gdje imbecili poput njega razmjenjuju besmislice o geopolitici.
Da, razlike su drastične. Ono je tamo Ukrajina, dok smo mi imali Krajinu; žarište ukrajinske krize zove se Krim, a naše je bilo Knin; “ugroženi narod koji brani stoljetna ognjišta” danas su Rusi, dok su to ranije bili Srbi. A Vladimir Putin nekad se zvao Slobodan Milošević. Samo netko s ozbiljno narušenim kognitivnim sposobnostima može previdjeti podudarnost srpskog scenarija iz natjecateljske sezone 1990/1991. s ovim koje upravo provodi ruska vojno-medijsko-diplomatska mašinerija. Čak niti razvikana misija četničkih dobrovoljaca na Krim radi davanja moralne potpore ruskoj braći nije pomogla zaglupljenim Hrvatima da prepoznaju poveznice između dvaju povijesnih epizoda.Tragičnost njihove zablude još je veća znamo li da je žrtva ruske imperijalističke politike nama prijateljska i bliska Ukrajina, koja je priznala našu nezavisnost 11. prosinca 1991., osam dana prije Njemačke.

Pratite trag ljudi
Niti taj im podatak nije dovoljan za svrstavanje na stranu žrtve u sukobu s krvnikom. Jer, u njihovim očima ništa ne može zasjeniti zasluge onog tko se suprotstavlja tobožnjoj osovini zla SAD – EU. Zapad je, misle glupani, toliko griješan da njegov neprijatelj smije narušavati granice, otimati tuđu zemlju i paliti fitilj sukoba koji može prerasti u kontinentalni rat! Promiče im, međutim, da je Zapad i naša domovina, zapravo jedina koju vrijedi braniti. I čije je očuvanje u vitalnom interesu i onih koji danas po njoj pljuju.
Gdje se bolje živi? Gdje je veća kvaliteta života? Gdje je viši standard ljudskih, građanskih, manjinskih i inih prava? Za ispravan odgovor dovoljno je pratiti trag koji ostavljaju ljudi. Narod se s istoka i juga slijeva prema EU i SAD. Nitko se ne kreće u suprotnom smjeru, osim turista i poslovnih ljudi. Nitko živ ne bježi iz EU i SAD u potrazi za azilom u Rusiji ili Iranu.

Hvala nebesima na NATO-u
Ono malo građanskih i ekonomskih sloboda što imamo dugujemo sretnoj činjenici da je ovaj dio svijeta zanimljiv Sjedinjenim Američkim Državama. Da su se nakon Drugog svjetskog rata Amerikanci povukli iz Europe, danas bi se Sovjetski Savez, konspirativno ime za Veliku Rusiju, protezao do norveških fjordova, do ušća Rajne, do pulske Arene i do dubrovačkih zidina.
Prisustvo NATO-a u Europi zadnjih šezdesetak godina jedina je okolnost koja priječi onu golemu ljudsku i teritorijalnu masu invazora s istoka da se zakotrlja preko Karpata, Panonije, poljske ravnice i Baltika. Hrvatskim budalašima koji na forumima polemiziraju o krivnji Zapada za ukrajinsku tragediju ne pada napamet da kao građani ruskog imperija ne bi imali povlasticu slobode izražavanja mišljenja. Osim, dakako, ako se ne bi stavili u službu beskrupuloznog vladara. Danas im se to čini jednostavnim, no tko zna bi li im se diktatori svidjeli kad ih od njih ne bi dijelilo 1500 km udobne distance.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close