OSTAVŠTINA MLADENA BAJIĆA: Uteg ili poticaj Dinku Cvitanu?

Bajić je »priznao je poraz«, te će se nakon isteka mandata povući s funkcije koju je obnašao 12 godina. Koliko je još toga ostalo neriješeno možda će postati jasno kada napusti čelno DORH-a i prepusti svoju vruću fotelju Dinku Cvitanu. Iznimno sam zadovoljan dosadašnjim Bajićevim radom, posebno na području borbe protiv kriminala i suradnje s […]

Bajić je »priznao je poraz«, te će se nakon isteka mandata povući s funkcije koju je obnašao 12 godina. Koliko je još toga ostalo neriješeno možda će postati jasno kada napusti čelno DORH-a i prepusti svoju vruću fotelju Dinku Cvitanu.

Iznimno sam zadovoljan dosadašnjim Bajićevim radom, posebno na području borbe protiv kriminala i suradnje s Haškim sudom, izjavio je to u travnju 2006. godine bivši premijer Ivo Sanader upravo u trenutku kada je Mladen Bajić dobivao svoj drugi mandat na čelu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Već četiri godine kasnije o svom poznaniku iz djetinjstva nije imao tako dobre riječi. Optužio ga je za podmetanje, progon i lažiranje dokaza u kaznenom postupku što je protiv njega pokrenut.

Sada je već sasvim jasno da Bajić neće na funkciji glavnog državnog odvjetnika dočekati kraj suđenja Ivi Sanaderu, a što o tome u ovom trenutku misli Sanader nije teško pretpostaviti.

Najdugovječniji glavni državni odvjetnik u povijesti samostalne Hrvatske »priznao je poraz«, te će se nakon isteka mandata povući s funkcije što ju je obnašao punih 12 godina. Iako se još prije nekoliko mjeseci nagađalo da bi mogao dobiti i četvrti mandat na čelu DORH-a to se nije dogodilo.

Premijer Zoran Milanović zaključio je kako je vrijeme za promjenu, iako se baš u tom trenutku našao u problemu – koga postaviti umjesto Bajića. Jer riječ je o čovjeku s iznimnom karizmom, osobi koja nepobitno ostavlja dojam – bilo dobar bilo loš.

Suradnja s Haagom
Taj rođeni Splićanin iskoristio je priliku što mu se ponudila 2002. godine kada je s mjesta glavnog državnog odvjetnika jednostavno morao otići Radovan Ortynski.

Neki su očekivali da će Bajić nastaviti s jednakim žarom kao njegov prethodnik koji je u prvom planu imao borbu s organiziranim kriminalom što je u to vrijeme potresao Hrvatsku, ali s obzirom na to da je potpuno drugačija osoba Bajić je Državno odvjetništvo nastavio voditi u potpuno drugačijem stilu. U javnosti puno suzdržaniji, diskretniji i tiši, Bajić je nastojao do kraja izgraditi tijelo kaznenog progona kao jednu od ključnih poluga u funkcioniranju pravne države.

Njemu je već na početku mandata jedna od glavnih zadaća bila čim bolja suradnja s haškim tužiteljstvom, ali je istovremeno tužiteljstvo pod njegovom dirigentskom palicom nastavilo istraživati i sumnje u kriminal na domaćoj sceni – slučaj Kutle, Hrvoje Petrač, slučaj Glavaš. Kao kruna rada iz prvog mandata zasigurno mu je bilo uhićenje umirovljenog generala Ante Gotovine za što je dobio i pohvale tadašnje glavne haške tužiteljice Carle Del Ponte.

Vrlo brzo uz bok mu se našao i Dinko Cvitan, koji je u studenom 2005. godine postao ravnatelj USKOK-a. Činilo se da je to konačno pravi početak borbe protiv svih oblika nezakonitosti u Hrvatskoj. Činilo se…

Odriješene ruke
Jer uslijedila je ubrzo akcija »Maestro« uhićenje nekoliko najviše pozicioniranih ljudi u Hrvatskom fondu za privatizaciju zbog sumnje da su primali milijunske iznose mita kako bi pogodovali određenim ponuđačima na natječajima za državne nekretnine. Ozarenih i ponosnih lica u ljeto te 2007. godine Bajić i Cvitan, s tadašnim policijskim vrhom, izašli su pred novinare i obznanili neke detalje iz istrage. Kasnije će Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presuditi da su pogriješili. Da su osumnjičenima povrijedili pravo na pravično suđenje, odnosno da su ih unaprijed gotovo proglasili krivima i stvorili u javnosti potpuno krivu percepciju cijelog slučaja. Da doista nisu imali dovoljno dokaza o korupciji u Hrvatskom fondu za privatizaciju pokazalo se godinama kasnije kada su svi, osim prvooptuženog Josipa Matanovića, potpredsjednika HFP-a, oslobođeni krivnje.

Bajićevim kroničarima, među koje se ubraja i autorica ovih redaka, u oči je upalo kako su i Bajić i Cvitan od tada »zašutjeli«. Vrlo oprezno ili nikako istupali su u javnosti, odajući tek naznake kaznenih djela što su ih nastavili rasplitati.

Vrlo brzo uslijedila je i akcija »Index«, otkriće nevjerojatne količine korupcije na domaćim fakultetima, o čemu se, doduše godinama brujalo i među studentima i u cijeloj akademskoj zajednici, no tek su Bajić i Cvitan došli do dokaza na osnovi kojih je dio profesora, posrednika i studenata već kažnjen, no dio ih još uvijek pokušava dokazati svoju nevinost u sudskim procesima. Zagrebli su Bajićevi i Cvitanovi suradnici i u korupciju u zemljišno-knjižnim odjelima sudova, pa je tako u akciji Grunotvec u studenom 2007. godine uhićeno čak 22 osumnjičenih.

Godinu dana kasnije uslijedila su dva šoka – ubojstvo Ivane Hodak, te likvidacija Ive Pukanića s kojim je stradao i njegov suradnik Niko Franjić. Oba slučaja riješena su naizgled brzo, ali su i nakon osuđujućih presuda počiniteljima ostale dvojbe je li obavještajni aparat, čije su informacije neminovno dolazile i do Bajića i Cvitana, kao i tadašnjeg vrha policije koji je promptno smijenjen, mogli učiniti više. Je li se u zemlji s tek četiri milijuna građana moglo naslutiti da su životi kćeri poznatog odvjetnika Zvonimira Hodaka, i suvlasnika jednog od najmoćnijih medija u to vrijeme, tjednika »Nacional« ugroženi?

Pitanje je to što je za sada ostalo bez odgovora, uz tek naznake od odnosu Bajića i Pukanića čija je sms-komunikacija tek naknadno završila u medijima. Državno odvjetništvo RH tada je, izmjenama Zakona o kaznenom postupku, dobilo gotovo odriješene ruke, ogromne ovlasti što su ih obilato i koristili.

Padale glave
I »glave su nastavile padati« – uhićen je Ivo Sanader, iza rešetaka je završilo nekoliko ministara iz njegove Vlade, dojam je da nema kutka ove zemlje u koji tužitelji nisu zavirili.

Bajić istovremeno nastavlja graditi Državno odvjetništvo, mahom poklanjajući povjerenje ženama za čelne pozicije županijskih državnih odvjetništava. »Bajićevi anđeli«, skupina najmoćnijih tužiteljica gotovo su postali sinonim za strukturu kojoj je povjeren progon kriminala u Hrvatskoj. Istovremeno se i on i Cvitan gotovo skrivaju od javnosti, no vode vještu politiku procesuiranja nedjela kojim dio javnosti uspijevaju pridobiti na svoju stranu i stvoriti dojam ozbiljnog i sustavnog obračuna s kriminalom u Hrvatskoj. Koliko je još toga ostalo neriješeno možda će postati jasno kada Bajić napusti čelno DORH-a i prepusti svoju vruću fotelju Dinku Cvitanu.

– Ovaj posao i zanat koji radim od 1975., a ne od 2002. i radit ću ga po mojoj procjeni najmanje do 2020. kad navršavam 70 godina, bez obzira na to u kojem svojstvu, ali jedino i uvijek u Državnom odvjetništvu, Bajićeve su riječi koje će uskoro ostati tek zabilješka iz njegove ere.

Izvor:http://www.novilist.hr

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close