Ognjan Zlatev pet mjeseci je voditelj Predstavništva Europske komisije u Zagrebu. Riječ je o iskusnom stručnjaku u području komunikacija s gotovo tridesetogodišnjim radnim iskustvom, koji je u zadnjih šest godina obavljanjem svoje dužnost u Predstavništvu u Sofiji, a posebno u vrijeme bugarskog predsjedanja Europskim vijećem 2018., uspješno pridonio radu Komisije.
Diplomirao je na Sveučilištu Sveti Kliment Ohridski u Sofiji i završio magisterij iz klasične filologije. Nakon toga stekao je kvalifikacije u području političke komunikacije, odnosa s medijima i razvoja medija, izbornih kampanja i upravljanja nevladinim organizacijama.
Europskoj komisiji pridružio se 2011. kada je postao načelnik Odjela za komunikaciju pri Glavnoj upravi za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost. Prije toga obavljao je dužnost člana upravnog odbora Bugarske nacionalne televizije te osnovao i vodio Centar za razvoj medija u Bugarskoj. Bio je direktor Informacijskog centra Instituta Otvoreno društvo u Sofiji, voditelj centra BBC-ja u Bugarskoj i voditelj za razmjenu u uredu British Councila u Bugarskoj.
Hrvatska u prvoj polovini sljedeće godine predsjeda Europskim vijećem, Bugarska je bila predsjedateljica 2018. godine. Što je iz iz bugarskog iskustva važno za taj veliki izazov?
– Da, dok sam bio na čelu Predstavništva EK u Sofiji, Bugarska je predsjedala Europskim vijećem, imao sam prilike sudjelovati, kako u samom predsjedanju, tako i u njegovim pripremama. Riječ je o vrlo važnoj ulozi za svaku državu članicu, jer je to kompleksan i tehnički zahtjevan posao, koji uključuje pregršt tema i mnogo sudjelujućih sudionika te je za to vrlo složena i zahtjevna koordinacija. U Bugarskoj vlada je tada osnovala ministarstvo koje je bilo zaduženo za koordinaciju predsjedanja i s tim smo ministarstvom bili u stalnom kontaktu. Predsjedanje Europskim vijećem državama članicama donosi višestruku dobit, zemlju stavlja u fokus interesa, ne samo europske već i svjetske javnosti. Hrvatska je u svijetu poznata po svom turizmu, kao zemlja za odmor, a predsjedanje će donijeti novu dimenziju, javnost će saznati više o povijesti i identitetu hrvatskog naroda, povećat će se pozitivna percepcija zemlje i u gospodarskom i investicijskom smislu. Jednako tako, ne i manje važno, predsjedanje je prilika da hrvatski građani saznaju više o tome kako Europska unija funkcionira i jačaju svoju percepciju o svom europskom građanstvu.
Kakvo je nasljedstvo Komisije Jean Calude Junckera i što je najvažnije što čeka novu Komisiju Ursule van der Layen?
– Komisija na čelu s predsjednikom Junckerom napravila je iznimno mnogo u svih deset prioriteta koje si je ustvrdila za razdoblje 2014.-2019., kao što su poticanje ulaganja i stvaranje novih radnih mjesta, stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta; sigurna i zelena energija, a mogu se izdvojiti uspjesi na području digitalizacije te uspjeh Plana ulaganja za Europu. Komisija zajedno s Europskom investicijskom bankom nastoji potaknuti ulaganja tako što uklanja prepreke ulaganju, savjetuje o mogućim projektima i osigurava financijska sredstva. Do sada je iz Europskog fonda za strateška ulaganja iskorišteno 424 milijarde eura, cilj je 500 milijardi eura do kraja 2020, a krenulo se s ciljem dostići 350 milijardi eura.
U srži programa rada prve predsjednice Europske komisije, Ursule van der Leyen, bit će politike usmjerene na klimatske, tehnološke i demografske promjene koje utječu na naša društva i način života. Najavila je kako će Europska unija morati preuzeti predvodničku ulogu u prijelazu na zdravi planet, kao i na novi digitalni svijet.
No, ono što je često isticano kao potrebno, zaista je i vrlo bitno, približiti institucije građanima i ubrzati procese odlučivanja. Svjedoci smo kako su jačanje demokratskih standarda i demografska revitalizacija jednako tako u fokusu rada nove Komisije. Naime, gubitak vjere u demokraciju je, između ostalog, rezultat činjenice da su neke regije zakinute za potrebnu infrastrukturu koja bi im jamčila ravnopravnu participaciju u demokratskom procesu, ljudi se iseljavaju i demografija opada. Potpredsjednica i povjerenica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica će s Komisijine strane predvoditi i rad na Konferenciji o budućnosti Europe, ključan proces savjetovanja s građanima na razini Europske unije o našoj zajedničkoj viziji.
Što je s procesom proširenja EU, je li samo usporen ili zaustavljen na duže vrijeme?
– Proširenje svakako treba biti tema razvoja EU, jer su stabilnost i sigurnost te povezivanje europskih zemalja od velikog značenja u sadašnjosti, a ne samo za budućnost. Trenutačno je taj proces usporen, nije zaustavljen.
Europska komisija je potvrdila da su Sjeverna Makedonija i Albanija ispunile zadane kriterije za otvaranje pregovora o pristupanju i žao nam je što se to nije dogodilo sada. Međutim, proces se nastavlja i predsjednica Von der Leyen je jasno naznačila kako je Europska perspektiva otvorena našem susjedstvu.
Predsjedanje Hrvatske Europskom unijom i mnogi skupovi koji će se održati tada, prilika su i za zemlje jugoistočne Europe da održe korak na svom europskom putu. Na sastanku predsjednika država i vlada u Zagrebu, očekuje se sudjelovanje predsjednika šest zemalja ovog područja – Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Albanije, Srbije i BiH – što će biti veoma važna prilika za sve njih.
Sigurnost je sve važnije pitanje današnjeg života u svijetu. Jedan od stupova EU jesu sloboda kretanja i sloboda rada. Može li povećanje sigurnosnih zahtjeva i kontrola, ugroziti ovu slobodu?
– Sloboda kretanja i rada ostaju ona vrijednost koju ima EU, što je jako važno za građane. No, ne možemo zanemariti potrebu za sigurnošću, odnosno za onim instrumentima koji je mogu osigurati. Jedno ne smije ugroziti drugo i EU skrbi o tome da sve države članice, kao i one koje to nisu ali su pridružene, žive kako u slobodnom kretanju, tako i s ispunjenom sigurnošću.
