ODVJETNIK KRISTIJAN HORVAT: Onemogućavanje prava strankama na odgodu sudske radnje i sudjelovanje u postupku uslijed samoizolacije moglo bi postaviti pitanje zakonitosti postupaka!

Rad sudova često je pod povećalom javnosti, a u okolnostima epidemije koronavirusa mnogi se pitaju kakvo je sada stanje s rješavanjem sporova. Također, potres u Zagrebu prouzrokovao je oštećenja na zgradama sudova, što je dodatno otežalo situaciju. Budući da „novo normalno“ traje već neko vrijeme, građanima je važno znati što mogu očekivati ukoliko su stranka […]

Rad sudova često je pod povećalom javnosti, a u okolnostima epidemije koronavirusa mnogi se pitaju kakvo je sada stanje s rješavanjem sporova. Također, potres u Zagrebu prouzrokovao je oštećenja na zgradama sudova, što je dodatno otežalo situaciju. Budući da „novo normalno“ traje već neko vrijeme, građanima je važno znati što mogu očekivati ukoliko su stranka u nekom sporu.

Rad sudova često je pod povećalom javnosti, a u okolnostima epidemije koronavirusa mnogi se pitaju kakvo je sada stanje s rješavanjem sporova. Također, potres u Zagrebu prouzrokovao je oštećenja na zgradama sudova, što je dodatno otežalo situaciju. Budući da „novo normalno“ traje već neko vrijeme, građanima je važno znati što mogu očekivati ukoliko su stranka u nekom sporu.

„Unatoč trenutnoj epidemiološkoj situaciji, rad sudova, ne bi trebao bit doveden u pitanje te bi se uz pridržavanja propisanih i nužnih epidemioloških mjera trebalo omogućiti njihov kontinuirani rad, što znači i održavanje ročišta za glavnu raspravu. Naravno, da se mora voditi računa o prostornim ograničenjima u vidu veličine sudnica te shodno tome ograničiti broj sudionika na način da se može držati propisani razmak, što može nametnuti potrebu za održavanjem većeg broja ročišta ili za prekidom i nastavkom prekinutog ročišta, radi izvođenja određenih dokaza, ali nikako ne bi trebalo dovesti do prestanka rada sudova“, objašnjava nam Kristijan Horvat, odvjetnik partner u Odvjetničkom društvu Horvat & Zebec & Bajsić Bogović.

Horvat ističe da zakonski propisi dopuštaju i predviđaju mogućnost održavanja rasprava i izvođenje dokaza na daljinu korištenjem audiovizualnih uređaja, što se trenutno sramežljivo uvodi u praksi, ali i da to daje naznake kako do prestanka rada sudova ne bi trebalo i neće doći.

„Razumljivo je da aktualne teškoće nužno zahtijevaju prilagodbu organizacije rada sudova, a budući da ove okolnosti mogu i duže potrajati, nužno je osigurati da se i u takvim uvjetima osigura postupanje i kontinuirani rad sudova u zaštititi prava pojedinih sudionika u sudskom postupku. Navedeno će tražiti dodatni angažman predsjednika sudova u koordinaciji rada pojedinih sudaca, kako bi se izbjegle gužve i na sudskim hodnicima, ne samo u sudnicama“, dodaje Horvat.

Kako smo spomenuli, pored epidemiološke situacije, na rad sudova utjecale su, i utječu, posljedice potresa u Zagrebu, koje su najizraženije na zgradama Županijskog suda u Zagrebu i Trgovačkog suda u Zagrebu. Radi navedenog pojedini dijelovi tih sudova koje nije moguće koristiti izmješteni su u druge zgrade kako bi se omogućio njihov normalan rad, pa je tako primjerice Građanski odjel Županijskog suda u Zagrebu započeo s radom na adresi Trg Johna F. Kennedyja 11/II, Zagreb, a Kazneni odjel 1 stupnja, Odjel za USKOK i ratni zločin te Kazneni odjel 2. stupnja započeli su s radom na adresi Ilica 207, dok je Trgovački sud u Zagrebu preselio u svoju dvorišnu zgradu koja je za razliku od ulične zgrade sigurna za rad. Na navedeni način  omogućio se „normalan“ rad i tih sudova, međutim predmetna rješenja tek su privremena i nužna je obnova oštećenih zgrada radi omogućavanja nastavka rada u istima.

„Nedvojbeno je da trenutna situacija ima negativan utjecaj na rad sudova, pa tako i na „brzinu“ njihova rada, budući da postoje prostorna ograničenja, a što znači otežana mogućnost osiguravanja epidemioloških uvjeta za održavanje sudskih rasprava i rad sa strankama. Predmetno zasigurno znači sporije odvijanje sudskih rasprava, što pak onda znači i produljenje trajanja pojedinih sudskih postupaka“, pojašnjava Horvat.

Slijedom navedenog logično je da se nameće pitanje nastupanja većeg broja zastara. Pri tome, međutim, valja razlikovati zastaru u građanskom pravu i zastaru u kaznenom pravu.

„U građanskom pravu nastupom zastare vjerovnik zadržava subjektivno pravo u materijalnom smislu te gubi “samo” pravo na sudsku zaštitu ili na tužbeni zahtjev. Dakle, vjerovnik gubi samo dio svoga prava i to dio koji se sastoji u zakonskoj i sudskoj mogućnosti ostvarenja istog. Predmetno se odnosi na privatno-pravne odnose obveznog prava. Međutim, valja ukazati i da nastupom zastare može nastupiti i prestanak vjerovnikovog subjektivnog prava, što se vezuje uz javno pravo, kao primjerice, porezno pravo, navedeno iz razloga što sudionici tog odnosa nisu ravnopravni, kao što je to slučaj kod građanskopravnog odnosa. Prema tome, kad je građanskopravni sudski postupak jednom pokrenut, zastara više ne može nastupiti za vrijeme trajanja sudskog postupka“, govori Horvat.

S druge strane, dodaje Horvat, zastara kaznenog progona je pravo državnih tijela da pokrenu i vode kazneni postupak protiv osobe za koju se sumnja da je počinila kazneno djelo. Rokovi zastare kaznenog progona, u pravilu, počinju teći od dana počinjenja kaznenog djela i tu se u slučaju neomogućavanja provođenja kaznenih postupka otvara realna mogućnost nastupanja zastare. U tom pogledu nedvojbeno je postaviti prioritete i prvenstveno nastaviti s postupcima u kojima eventualno prijeti zastara, kako bi se izbjegle situacije da je zastara nastupila pod izlikom ili radi epidemiološke situacije i eventualne nemogućnosti rada suda, radi čega je izrazito važno i u trenutnoj situaciji osigurati kontinuiran rad  sudova.

Pritom, nemogućnost dolaska stranaka ili svjedoka na sud, uslijed određene mjere samoizolacije, u praksi predstavlja opravdani izostanak, te za posljedicu može imati odgodu sudske rasprave ili pak uz ispunjenje zakonom predviđenih uvjeta izvođenje drugih dokaza dok će se dokaz saslušanjem tog svjedoka ili stranke moći izvesti u kasnijem stadiju postupka.

„Naravno da stranka u sudskom postupku ima uvijek pravo biti osobno prisutna kod izvođenja određenog dokaza u sudskom postupku te bi se onemogućavanjem prava stranci na odgodu sudske radnje i sudjelovanje u postupku uslijed izrečene mjere samoizolacije, moglo postaviti pitanje zakonitosti provedenog sudskog postupka, radi čega se pribjegava odgodama sudskih radnji i rasprava“, naglašava Horvat.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close