Rad sudova često je pod povećalom javnosti, a u okolnostima epidemije koronavirusa mnogi se pitaju kakvo je sada stanje s rješavanjem sporova. Također, potres u Zagrebu prouzrokovao je oštećenja na zgradama sudova, što je dodatno otežalo situaciju. Budući da „novo normalno“ traje već neko vrijeme, građanima je važno znati što mogu očekivati ukoliko su stranka u nekom sporu.
Rad sudova često je pod povećalom javnosti, a u okolnostima epidemije koronavirusa mnogi se pitaju kakvo je sada stanje s rješavanjem sporova. Također, potres u Zagrebu prouzrokovao je oštećenja na zgradama sudova, što je dodatno otežalo situaciju. Budući da „novo normalno“ traje već neko vrijeme, građanima je važno znati što mogu očekivati ukoliko su stranka u nekom sporu.
„Unatoč trenutnoj epidemiološkoj situaciji, rad sudova, ne bi trebao bit doveden u pitanje te bi se uz pridržavanja propisanih i nužnih epidemioloških mjera trebalo omogućiti njihov kontinuirani rad, što znači i održavanje ročišta za glavnu raspravu. Naravno, da se mora voditi računa o prostornim ograničenjima u vidu veličine sudnica te shodno tome ograničiti broj sudionika na način da se može držati propisani razmak, što može nametnuti potrebu za održavanjem većeg broja ročišta ili za prekidom i nastavkom prekinutog ročišta, radi izvođenja određenih dokaza, ali nikako ne bi trebalo dovesti do prestanka rada sudova“, objašnjava nam Kristijan Horvat, odvjetnik partner u Odvjetničkom društvu Horvat & Zebec & Bajsić Bogović.
Horvat ističe da zakonski propisi dopuštaju i predviđaju mogućnost održavanja rasprava i izvođenje dokaza na daljinu korištenjem audiovizualnih uređaja, što se trenutno sramežljivo uvodi u praksi, ali i da to daje naznake kako do prestanka rada sudova ne bi trebalo i neće doći.
„Razumljivo je da aktualne teškoće nužno zahtijevaju prilagodbu organizacije rada sudova, a budući da ove okolnosti mogu i duže potrajati, nužno je osigurati da se i u takvim uvjetima osigura postupanje i kontinuirani rad sudova u zaštititi prava pojedinih sudionika u sudskom postupku. Navedeno će tražiti dodatni angažman predsjednika sudova u koordinaciji rada pojedinih sudaca, kako bi se izbjegle gužve i na sudskim hodnicima, ne samo u sudnicama“, dodaje Horvat.
Kako smo spomenuli, pored epidemiološke situacije, na rad sudova utjecale su, i utječu, posljedice potresa u Zagrebu, koje su najizraženije na zgradama Županijskog suda u Zagrebu i Trgovačkog suda u Zagrebu. Radi navedenog pojedini dijelovi tih sudova koje nije moguće koristiti izmješteni su u druge zgrade kako bi se omogućio njihov normalan rad, pa je tako primjerice Građanski odjel Županijskog suda u Zagrebu započeo s radom na adresi Trg Johna F. Kennedyja 11/II, Zagreb, a Kazneni odjel 1 stupnja, Odjel za USKOK i ratni zločin te Kazneni odjel 2. stupnja započeli su s radom na adresi Ilica 207, dok je Trgovački sud u Zagrebu preselio u svoju dvorišnu zgradu koja je za razliku od ulične zgrade sigurna za rad. Na navedeni način omogućio se „normalan“ rad i tih sudova, međutim predmetna rješenja tek su privremena i nužna je obnova oštećenih zgrada radi omogućavanja nastavka rada u istima.
„Nedvojbeno je da trenutna situacija ima negativan utjecaj na rad sudova, pa tako i na „brzinu“ njihova rada, budući da postoje prostorna ograničenja, a što znači otežana mogućnost osiguravanja epidemioloških uvjeta za održavanje sudskih rasprava i rad sa strankama. Predmetno zasigurno znači sporije odvijanje sudskih rasprava, što pak onda znači i produljenje trajanja pojedinih sudskih postupaka“, pojašnjava Horvat.
Slijedom navedenog logično je da se nameće pitanje nastupanja većeg broja zastara. Pri tome, međutim, valja razlikovati zastaru u građanskom pravu i zastaru u kaznenom pravu.
„U građanskom pravu nastupom zastare vjerovnik zadržava subjektivno pravo u materijalnom smislu te gubi “samo” pravo na sudsku zaštitu ili na tužbeni zahtjev. Dakle, vjerovnik gubi samo dio svoga prava i to dio koji se sastoji u zakonskoj i sudskoj mogućnosti ostvarenja istog. Predmetno se odnosi na privatno-pravne odnose obveznog prava. Međutim, valja ukazati i da nastupom zastare može nastupiti i prestanak vjerovnikovog subjektivnog prava, što se vezuje uz javno pravo, kao primjerice, porezno pravo, navedeno iz razloga što sudionici tog odnosa nisu ravnopravni, kao što je to slučaj kod građanskopravnog odnosa. Prema tome, kad je građanskopravni sudski postupak jednom pokrenut, zastara više ne može nastupiti za vrijeme trajanja sudskog postupka“, govori Horvat.
S druge strane, dodaje Horvat, zastara kaznenog progona je pravo državnih tijela da pokrenu i vode kazneni postupak protiv osobe za koju se sumnja da je počinila kazneno djelo. Rokovi zastare kaznenog progona, u pravilu, počinju teći od dana počinjenja kaznenog djela i tu se u slučaju neomogućavanja provođenja kaznenih postupka otvara realna mogućnost nastupanja zastare. U tom pogledu nedvojbeno je postaviti prioritete i prvenstveno nastaviti s postupcima u kojima eventualno prijeti zastara, kako bi se izbjegle situacije da je zastara nastupila pod izlikom ili radi epidemiološke situacije i eventualne nemogućnosti rada suda, radi čega je izrazito važno i u trenutnoj situaciji osigurati kontinuiran rad sudova.
Pritom, nemogućnost dolaska stranaka ili svjedoka na sud, uslijed određene mjere samoizolacije, u praksi predstavlja opravdani izostanak, te za posljedicu može imati odgodu sudske rasprave ili pak uz ispunjenje zakonom predviđenih uvjeta izvođenje drugih dokaza dok će se dokaz saslušanjem tog svjedoka ili stranke moći izvesti u kasnijem stadiju postupka.
„Naravno da stranka u sudskom postupku ima uvijek pravo biti osobno prisutna kod izvođenja određenog dokaza u sudskom postupku te bi se onemogućavanjem prava stranci na odgodu sudske radnje i sudjelovanje u postupku uslijed izrečene mjere samoizolacije, moglo postaviti pitanje zakonitosti provedenog sudskog postupka, radi čega se pribjegava odgodama sudskih radnji i rasprava“, naglašava Horvat.
