ODBOR ZA USTAV: Od Ustavnog suda traži očitovanje o referendumu o koncesiji autocesta

Saborski Odbor za Ustav odlučio je u srijedu od Ustavnog suda zatražiti očitovanje o ustavnosti referendumskog pitanja o zabrani koncesioniranja autocesta. Odbor je prijedlog utvrdio jednoglasno, a na sjednici nije bilo zastupnika oporbenih stranaka. Apsolutna zabrana koncesija Predsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP) uvodno je ustvrdio da bi potvrdan odgovor na predloženo referendumsko pitanje značio apsolutnu […]

Saborski Odbor za Ustav odlučio je u srijedu od Ustavnog suda zatražiti očitovanje o ustavnosti referendumskog pitanja o zabrani koncesioniranja autocesta.

Odbor je prijedlog utvrdio jednoglasno, a na sjednici nije bilo zastupnika oporbenih stranaka.

Apsolutna zabrana koncesija

Predsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP) uvodno je ustvrdio da bi potvrdan odgovor na predloženo referendumsko pitanje značio apsolutnu zabranu koncesija, ne samo na autocestama, nego na svim javnim cestama, dakle na ukupno više od 27.000 kilometara izgrađenih autocesta, te državnih i županijskih cesta.

Riječ je, kaže Grbin, o potpunoj zabrani davanja koncesija za izgradnju i održavanje cesta, ali i za pružanje javnih usluga poput oglašavanja, ugostiteljstva, trgovine, benzinskih crpki i sl.

“Dvojbeno je je li takvo isključivanje niza djelatnosti s tržišta racionalno, odnosno ekonomski opravdano”, rekao je Grbin koji je uvjeren da bi takva referendumska odluka značila kršenje niza obveza koje je Hrvatska preuzela kao članica EU-a, pa bi posljedica toga mogla biti blokada novca iz europskih fondova.

Upozorio je također da je Hrvatska u proceduri prekomjernog deficita koju će teško biti ispoštovati ako država bude morala plaćati jamstva za kredite kojima je financirana izgradnja autocesta.

“Ne možemo od EU tražiti da sufinancira Pelješki most, a pri tome ne poštivati europske propise”, kazao je Grbin podsjetivši da do 2017. na naplatu dolazi 16 milijardi kuna HAC-ovih kreditnih obveza.

Manipulacija javnošću

Njegov stranački kolega Ivo Jelušić prozvao je sindikate i udruge koje su inicirale referendum za manipuliranje javnošću.

“Kampanja za prikupljanje potpisa govorila je kako bi zbog monetizacije država mogla izgubiti 80 milijardi kuna, s kojima bi mogla izgraditi 40.000 škola i vrtića. Ako će država to izgubiti, ja sam prvi za referendum, ali to nije istina. To je manipulacija građanima”, ustvrdio je Jelušić.

Dragan Zelić iz GONG-a Vladi zamjera što je u monetiziranje autocesta krenula bez ikakvih konzultacija s javnošću. Uvjeren je kako do zahtjeva za raspisivanjem referenduma ne bi došlo da je Vlada sve odradila transparentnije, “a ne iza zatvorenih vrata”.

Odbacio je Grbinovo tumačenje da referendumsko pitanje zabranjuje koncesioniranje svih javnih usluga na izgrađenim cestama. Tvrdi kako se zabranjuju isključivo koncesije za građenje i upravljanje, ne i za ostale javne usluge.

S njime se složio vanjski član Odbora Nenad Zakošek koji je primjetio da Vlada nije dobro iskomunicirala cijelu priču, te zaključio da bi “socijaldemokratske Vlade trebale znati komunicirati s javnošću”.

Milorad Pupovac (SDSS) suglasan je da se referendumsko pitanje pošalje na ocjenu ustavnosti, no razumije inicijativu koja je, kaže, s obzirom na loše primjere dosadašnjih privatizacija željela zaštititi Hrvatsku kao subjekta u tržišnoj utakmici i građane kao korisnike autocesta.

Na sjednici su bili i predstavnici referendumske inicijative, kojima Grbin ni ovoga puta nije dopustio da sudjeluju u raspravi.

Odbor zlonamjerno tumači inicijativu

Sindikalac Mijat Stanić nakon sjednice je izrazio zadovoljstvo što je Odbor odlučio konzultirati Ustavni sud, no uvjeren je da referendumsku inicijativu Odbor tumači zlonamjerno.

“Tražimo ograničavanje davanja izgrađenih javnih cesta u koncesiju, a u 75. članku smo rekli što je dopušteno koncesionirati – to su neizgrađene javne ceste, a dopušteno ih je onda i gospodarski iskorištavati nakon građenja, što znači da ne stoji činjenica na kojoj Odbor temelji svoju odluku”, rekao je Stanić.

U odluci je cijeli niz političkih razloga koji nisu meritum, a nije istinita ni teza o manipulaciji jer smo tvrdili da gubimo mogućnost zarade 80 milijardi kuna. Naš izračun se temelji na objavljenim parametrima iz ministarstva, oni nisu nikada napravili nikakav obračun i javnost ne zna koliko će netko zaraditi, kaže je Stanić.

Pravnom savjetniku inicijative Enesu Ćerimagiću je žao što se nisu mogli obratiti Odboru kako bi objasnili što točno stoji u njihovu referendumskom pitanju.

“U Hrvatskoj postoje tri vrste koncesija – za javne usluge, za javne radove i za gospodarsko iskorištavanje općeg dobra. Koncesijom za javne usluge izgrađene autoceste daju se na upravljanje privatnom investitoru. Koncesijom za javne radove daje se investitoru na upravljanje autocesta koju je izgradio, a kad povrati svoju investiciju, vraća je državi. Koncesija za gospodarsko iskorištavanje općeg dobra daje se za autoceste, ugibališta i sve gospodarske djelatnosti koje se obavljaju na autocestama. Mi predlažemo samo zabranu koncesija za javne usluge”, kaže Ćerimagić.

Ističe kako u Zakonu o cestama, čiju izmjenu inicijativa predlaže, eksplicite stoji što se smatra koncesijama na autocestama. “Koncesijama se smatraju koncesije za javne radove te ostale koncesije. Tu ne treba vjerovati ni Odboru niti inicijativi, Ustavni sud će donijeti svoje mišljenje o tome”, poručio je Ćerimagić.

Iako Odbor Ustavnom sudu sugerira da prije donošenja odluke konzultira Sud EU-a, što bi proceduru odgodilo na više od godinu dana, Ćerimagić je uvjeren da se to neće dogoditi jer je Ustavni sud sposoban samostalno zaključiti je li inicijativa u skladu s europskim pravom.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close