Oboljeli od MS-a traže od HZZO-a da izmijeni diskriminirajuće kriterije za liječenje

Savez društava multiple skleroze (SDMS) zatražio je u utorak od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) da hitno izmijeni diskriminirajuće kriterije za liječenje oboljelih od MS-a, koji su uzrok prekasne primjene lijekova koji usporavaju tijek te progresivne i autoimune bolesti od koje u Hrvatskoj boluje više od 6000 osoba. U Savezu ocjenjuju diskriminirajućim to što, prema sadašnjim smjernicama, liječenje […]

Savez društava multiple skleroze (SDMS) zatražio je u utorak od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) da hitno izmijeni diskriminirajuće kriterije za liječenje oboljelih od MS-a, koji su uzrok prekasne primjene lijekova koji usporavaju tijek te progresivne i autoimune bolesti od koje u Hrvatskoj boluje više od 6000 osoba.

U Savezu ocjenjuju diskriminirajućim to što, prema sadašnjim smjernicama, liječenje bolesnika s MS-om započinje tek nakon godinu dana od postavljane dijagnoze, odnosno nakon dva relapsa (povratak/pogoršanje bolesti) u dvije godine, a liječenje nije moguće započeti ako se bolest dijagnosticira nakon 55. godine života.

MS je kronična i neizlječiva upalna bolest središnjeg živčanog sustava, koja može zahvatiti i mozak, moždano deblo te kralježničku moždinu. Javlja se u svim životnim dobima, a najčešće između 18. i 50. godine života, nepoznatog je uzroka i nepredvidljivog tijeka te može dovesti i do invalidnosti oboljelih.

Oboljeli od MS-a nemaju ravnomjerno dostupne tretmane liječenja i rehabilitacije u usporedbi s ostalim skupinama osoba s invaliditetom, a posebice se te razlike ističu na europskoj razini, pa je Tanja Malbaša, koordinatorica programa SDMS, upravo na Nacionalni dan MS-a, pozvala HZZO na dijalog o promjeni kriterija.

Doktorica Tereza Gabelić iz KBC-a Zagreb smatra kako se kod liječenja MS-a treba rukovoditi samo kliničkim smjernicama i stanjem bolesnika. Za MS je, kaže, karakteristično da započinje i prije nego dođe do kliničke manifestacije bolesti pa u trenutku kada je MS dijagnosticira, bolest već neko vrijeme traje, i ne treba čekati dodatnu godinu dana nego odmah započeti s terapijom. To je posebno važno kod bolesnika s brzoprogresivnom oblikom bolesti, koja dovodi do funkcionalne onesposobljenosti osobe.

“Sve studije i istraživanja o MS-u nedvojbeno pokazuju da je neophodno započeti liječenje što ranije i ne gubiti vrijeme. Isto tako potrebno je pažljivo pratiti bolesnika i odmah, ako je bolesnik na lijekovima prve linije liječenja, promijeniti liječenje i prijeći na jače, djelotvornije lijekove”, kazala je Gablić. Ističe kako se kod MS-a primjenjuje tzv. imunomodulacijska terapija koja mijenja tijek bolesti.

Dr. Gabelić ističe primjer susjedne Slovenije, gdje je liječenje MS-a zapčinje odmah nakon postavljanja dijagnoze, ali za visokorizične bolesnike  i prije postavljanja same dijagnoze.

Potporu zahtjevima SDMS dao je u ime saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku njegov potpredsjednik Ivan Ćelić. “Činjenica je da je zdravstveni sustav u gubicima, ali isto tako, ako bi temeljni kriterij  trebalo biti mišljenje struke i neurolozi koji govore o diskrinimirajućim kriterijima koji su na snazi od strane HZZO-a, onda smo mi tu da damo potporu struci  za što učinkovitije liječenje osoba oboljelih od MS-a”, kazao je Ćelić ocijenivši kao ni jedan kriterij ne bi smio biti “zacementiran”.

HZZO: Dijalog je moguć

Odgovarajući na zahtjev SDMS, iz HZZO-a su poručili kako postoji mogućnost dijaloga sa Savezom te da prijedloge za izmjenu postojećih smjernica na važećim listama lijekova, Povjerenstvu za lijekove HZZO-a mogu podnijeti stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora, odnosno druga stručna tijela i referentni centri Ministarstva zdravstva.

Navode kako trenutno na Osnovnoj listi lijekova HZZO-a i na Popisu posebno skupih lijekova HZZO-a postoji nekoliko lijekova koji se koriste za liječenje “relaps remitentnog oblika multiple skleroze”, u prvoj i drugoj liniji liječenja.

U HZZO-u navode i da u slučaju kada postoji medicinska indikacija da se kod određenih osoba lijek primijeni i ranije, liječenje može odobriti bolničko povjerenstvo za lijekove, te u tom slučaju liječenje ide na teret sredstva bolničkog proračuna.

“Unazad pet godina zabilježen je porast potrošnje lijekova za liječenje MS-a za više od 35 milijuna kuna, sa 70 milijuna na 107 milijuna kuna. Radi se o porastu potrošnje jer su unazad dvije godine stavljeni peroralni oblici u prvoj liniji liječenja i novi lijekovi u drugoj linija liječenja, te se povećao broj liječenih bolesnika od 1200 na 1600 pacijenata”.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close